(1) Ovim se Pravilnikom propisuju mjere koje se primjenjuju u slučaju izbijanja newcastleske bolesti u: a) peradi, b) sportskih golubova i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu. (2) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se u slučaju pojave newcastleske bolesti u divljih ptica koje žive slobodno.

Osim uobičajenih maski poput vještica, klauna, sunca, Meksikanaca, čarobnjaka, vila i kraljica, ove godine pojavile su se sasvim nove maštovite kreacije poput: kokoši, pataka, labudova i ostalih divljih ptica.

Na otoku Rügen na sjeverozapadu Njemaèke, gdje je zaraženo najviše divljih ptica, juèer su virus H5N1 otkrili i na domaæoj peradi.

Vrsta se nalazi i na Prilogu I europske Direktive Vijeća 79/409/EEZ (1979) o očuvanju divljih ptica.

Ljudi su se uglavnom hranili: piletinom, mesom divljih ptica, ribom i divljači do 25. prije nove ere, nakon toga su sve do 1200., godine nove ere jeli uglavnom: grahorice, juhe od povrća i jako malo mesa, ljudi tada hranu opisuju kao bezukusnu i bez začina naročito se sjećaju nedostatka soli i stomačnih problema.

Takav je slučaj bio sa H5N1 (ptičjom gripom) koja je prešla s divljih ptica na uzgojnu perad, a zatim na čovjeka u Hong Kongu (1997.) i potom se proširila u nizu azijskih zemalja (2003.), Europi (2005.) i Africi (2006.); uglavnom među ljudima koji su svakodnevno dolazili u doticaj s pticama ili jeli zaraženo meso.

Tim radovima iskorištavat će se prirodni resursi zapravo meandrirani vodotoci s pregršt šljunčanih i pješčanih ada, trstika, vrbika, koji su staništa rijetkim močvarnim biljkama, životinjama, posebno velikom broju vrsta divljih ptica.

Prirodni rezervoari virusa su različite vrste divljih ptica.

Ovim putem pozivamo sve poznavatelje ptica da nam se sa svojim znanjem pridruže u obilježavanju ovog događaja, a sve zainteresirane ljubitelje prirode da nam se pridružite na izletima u prirodu kao i razgovorima sa ornitolozima za vrijeme prstenovanja divljih ptica.

Ovaj popis nije ograničavajući, već samo nastoji utvrditi ptice stanarice ili nemigrirajuće europske vrste ptica koje žive u blizini domaće peradi (osobito u sjeverozapadnoj Europi) i koje teoretski mogu prenijeti VPIP H5N1 s potencijalno asimptomatski zaraženih divljih ptica (»vrsta premosnica«).

Posebice, DG ENV je s Wetland Internationalom i EURING-om ugovorio da pregledaju, ažuriraju i prošire preliminarne analize vrsta visokog rizika i lokacija s obzirom na izbijanje H5N1 u Europi u 2006., te da identificiraju ostale vrste ptica visokog rizika koje bi mogle postati »vrste premosnice« između divljih ptica i peradi i/ili ljudi u različitim dijelovima Europe.

Druga pitanje je i zašto se mora posebno financirati unos autohtonih vrsta poput zečeva (a oni se razmnožavaju " kao zečevi ") i divljih ptica ako lovci vode računa o prirodno ravnoteži i odstreljuju višak i bolesne jedinke.

Ukoliko postoji interes za gledanje filmova ili slika divljih ptica (npr. hranjenje ili let bjeloglavih supova), promatranje pojedinih vrsta (npr. orao zmijar, suri orao, modrokos, bjelobrka grmuša, bjeloguza) ili kombiniranje promatranja ptica sa izletima ili razgledavanjem kulturnih vrijednosti rado čemo skrojiti individualni program za vas.

Bolest se pojavila kod divljih ptica a ne kod peradi, obrazložio je nadodavši kako je EU zadovoljna načinom na koji su hrvatske vlasti reagirale na pojavu bolesti.

Nalaže se obvezno držanje peradi u zatvorenom, zabrana stavljanja u promet sve peradi za jelo i divljih ptica za jelo, kao i jaja, te zabrana lova

Udruga BIOM aktivno se bavi zaštitom prirode i posebnu pozornost posvećuje zaštiti divljih ptica Hrvatske.

Ciljevi, opći zahtjevi i kriteriji za nadziranje 1. Ciljevi Virološko nadziranje influence u divljih ptica provodi se u svrhu prepoznavanja opasnosti od unošenja virusa IP (NPIP i VPIP) u domaću perad, na način: da se osigura rano otkrivanje VPIP H5N1 istraživanjem povećanog oboljenja i uginuća divljih ptica, osobito u određenih »visokorizičnih« vrsta. da u slučaju kad se u divljih ptica otkrije VPIP H5N1, nadziranje živih i uginulih divljih ptica mora biti pojačano kako bi se utvrdilo da li divlje ptice drugih vrsta mogu biti asimptomatski nositelji ili vrste »premosnice« (engl. bridge species), (vidi dio E ovoga Dodatka). da se nastavi »osnovno/temeljno« nadziranje različitih vrsta slobodnoživućih ptica selica kao dio stalnog sustavnog praćenja virusa NPIP.

Naročito se mora uzorkovati »visokorizične vrste«. 2. Opći zahtjevi i kriteriji 2.1. Uzorkovanje se ne smije produžiti nakon 31. prosinca tekuće godine u kojoj se provedi Program nadziranja influence ptica u divljih ptica (u daljnjem tekstu: program). 2.2. Pretraga uzoraka provodi se u NL ili u drugom laboratoriju odobrenom od nadležnog tijela i koji je pod kontrolom NL. 2.3. Svi rezultati moraju biti poslani u RLZ radi sumiranja podataka.

RLZ osigurava tehničku potporu i drži uvećane zalihe dijagnostičkih reagensa. 2.4. Svi izolati virusa influence u divljih ptica moraju biti poslani u RLZ u skladu s važećim propisima, osim ukoliko je odobreno odstupanje u skladu s Dodatkom Poglavljem V. točkom 4. (Diferencijalna dijagnoza) Pravilnika o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08) 7.

Nadziranje influence ptica u divljih ptica 1. Izrada i provedba programa Za izradu programa i identifikacije vrsta i optimizacije uzorkovanja mora biti osigurana bliska suradnja s epidemiolozima i ornitolozima te nadležnim tijelom za očuvanje prirode.

Kontinuirani pregled i povratna informacija bit će osigurana kroz radnu skupinu za nadziranje divljih ptica koja analizira nove podatke čim su dostupni.

Za VPIP H5N1, svi navedeni čimbenici moraju biti uzeti u obzir u odnosu na vjerojatnost izlaganja divljih ptica zaraženoj peradi i divljim pticama u područjima izbijanja bolesti i vjerojatnost kontakta divljih ptica s domaćom peradi u različitim sustavima držanja.

Uzorkovanje, tamo gdje je primjereno, mora se provoditi pod nadzorom osoblja institucija/stanica, lovaca i drugih ornitološki osposobljenih osoba. 2. Pasivno nadziranje oboljelih i uginulih divljih ptica usmjerava se na: (a) područja na kojima je povećan broj oboljelih i/ili uginulih divljih ptica; (b) područja u blizini mora, jezera i vodenih putova na kojima se pronalaze uginule ptice, a posebice kada su ta područja u blizini farmi s domaćom peradi; (c) ptice koje pripadaju »visokorizičnim« vrstama navedenim u dijelu D ovoga Dodatka i ostale divlje ptice koje obitavaju u njihovoj blizini. 3. Istraživanja živih i uginulih divljih ptica u područjima u kojima su otkriveni slučajevi H5N1 najbolje je usmjeriti na: (a) divlje ptice ili perad radi moguće identifikacije asimptomatskih nositelja; (b) ptice u područjima koja su epidemiološki povezana s tim slučajevima; (c) ptice koje moguće dolaze u bliski dodir s gospodarstvima u kojima se drži domaća perad (zaraženo i ugroženo područje i područje iz podtočke (b) ove točke, koje mogu služiti kao vrste »premosnice«, posebice one koje su navedene u dijelu E ovoga Dodatka. 4. Aktivno nadziranje živih klinički zdravih i/ili klinički bolesnih, ozlijeđenih ili odstrijeljenih 9 ptica mora biti usmjereno na: (a) ptice selice koje pripadaju redovima Anseriformes (močvarice) i Charadriiformes (ćurlini i galebovi); (b) područja gdje se okuplja i miješa veliki broj ptica selica različitih vrsta i osobito ukoliko su ta područja u blizini farmi s domaćom peradi; (c) odabir visokorizičnih vrsta. 10 5. Postupci uzorkovanja 5.1. Orofaringealni i kloakalni brisevi za virološku pretragu moraju biti uzeti od naizgled zdravih slobodnoživućih ptica.

Međutim, mora se osigurati sljedivost u slučaju lokaliteta gdje se miješaju različite vrste ptica. 5.2. Brisovi kloake i dušnika/orofaringsa i/ili tkiva (osobito mozga, pluća, srca, dušnika, bubrega i crijeva) iz divljih ptica koje su pronađene mrtve ili iz odstrijeljenih ptica, uzorkuju se radi izolacije virusa i molekularnog otkrivanja uzročnika (PCR). 5.3. Posebna pozornost treba se posvetiti pohrani i prijevozu uzoraka.

Laboratorijske pretrage 1. Laboratorijski testovi moraju se provoditi u skladu s Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08) 12. 2. Ukoliko se predviđa provođenje laboratorijskih testova koji nisu određeni Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08) 13, niti su opisani u Priručniku OIE-a za kopnene životinje, RLZ-u moraju se osigurati nužni podaci o validaciji, istovremeno kad se i Komisiji dostavljaju programi na odobrenje. 3. Svi uzorci sakupljeni prilikom nadziranje influence ptica u divljih ptica moraju biti pretraženi što je prije moguće, molekularnim tehnikama ukoliko su dostupne i u skladu Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08) 14.

Ukoliko se potvrdi VPIP tipa H5, žurno se trebaju provesti daljnje pretrage radi određivanja tipa N (makar samo isključivanjem nazočnosti tipa N1). 4. U laboratoriju se može pomiješati (pulirati) do pet uzoraka uzetih od iste vrste, sakupljenih na istom mjestu i u isto vrijeme, uz uvjet da u slučaju pozitivnog nalaza pojedinačni uzorci mogu biti identificirani i ponovno testirani. 5. Serološko nadziranje ne primjenjuje se pri istraživanju influence ptica u divljih ptica jer serološki postupci ne mogu razlikovati između VP i NP sojeva i nalazi protutijela ne omogućavaju donošenje zaključka u odnosu na vjerojatnu lokaciju na kojoj su divlje ptice mogle biti zaražene.

Popis vrsta divljih ptica s povećanim rizikom na influencu ptica

da se prevencija od ptičje gripe prvenstveno provodi monitoringom divljih ptica, karantenama, visokim novčanim kaznama prekršiteljima karantene te nadzorom rizičnih područja, a samo kada je to nužno ubijanjem zdravih kokoši

Cilj uređivanja predloženog propisa je prvenstveno provedba odredbi Direktive 2009/147/EZ o zaštiti divljih ptica u dijelu koji obvezuje Države članice na provedbu mjera očuvanja ptica u Posebnim područjima zaštite (SPA Special Protection Area) te u svezi s time i odredbe Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta kojom se preuzima obveza vezana uz mjere očuvanja previđene Direktivom o pticama.

Srećom, u vrijeme kada je mobilna telefonija uistinu uništila i posljednje stanište divljih ptica svojim velebnim antenama, pa su takvu nakeljili i na brege među kojima se smjestila i kućica u cvijeću moje drage bake, lako smo riješili i taj problem.