Godine 1977., prije izbora za Hrvatsko narodno vijeće, krovnu organizaciju hrvatskih državotvornih emigranata, Bušić je s prija te ljima i političkim istomišljenicima, u Švedskoj, u Lundu, sastavio i utvrdio sedam osnovnih načela kao polazište za sljedeće izbore za HNV: 1. Nacionalno pomirenje i općehrvatsko jedinstvo; 2. Dje lat na veza Domovine i izbjeglištva; 3. Razvoj vlastitih snaga i oslonac na njih; 4. Nadideologijska nacionalna borba; 5. Ne utra l nost u pri jeporu Istoka i Zapada; 6. Korištenje svih primjerenih sredstava borbe i 7. Solidarnost sa svim osloboditeljskim gibanjima u svijetu.351 Na izborima za II.

Obrt nik paušal ist dužan je prema evi den ti ra nom prometu u Knjizi prometa, najkas nije 15 dana po isteku godine pod ni jeti Poreznoj upravi propisano Izv ješće o paušal nom dohotku od samostal nih dje lat nosti i uplaćenom porezu na doho dak i prirezu poreza na doho dak u _ _ _ _ godini (Obrazac PO - SD).

- da obrt nik nije obveznik PDV - a (ni kao obvezni, ni kao dobro voljni obveznik) - da po osnovi samostal nih dje lat nosti godišnje né ost vari ukupne prim itke veće od 149. 500, 00 kuna (u godini koja prethodi godini prelaska na paušalno oporezi vanje) - da nema izd vo jenih pog ona - da né obavlja dje lat nost ugos titeljstva i/ili trgovine (osim pro daje vlasti tih proizvoda).

Na ovo godišn jem Sus retu kroz stručna izla ganja raz motriti će se stanje pri jevozničke struke, provesti rasprava o prob lemima, ograničen jima u poslo vanju ove dje lat nosti, odnosno općen ite prob lematike vezane uz obavl janje pri jevozničke djelatnosti.

Udruženje obrt nika Osi jek je i ove godine na kvalite tan i učinkovit način dana 04. svib nja 2012. prov elo pro mo ciju obrt ničkih zan i manja u surad nji sa svim sred njim osječkim školama koje provode strukovno obra zo vanje obrt ničke dje lat nosti sa ten den ci jom da takav način pri jeđe u tradi ciju održa vanja svake godine.

Našim pekarima na zakazani sas tanak pridružili su se svi proizvođači pekarskih proizvoda koji kao trgo v ačka društva obavl jaju tu dje lat nost.

Schams, Franjo (1779. - 1839.), farmaceut u Petro vara di nu, povjesničar, a od 1822. neumoran dje lat nik na popularizaciji naprednog polj. gospodarstva.

- Diploma usp ješnog rada koja se dod jeljuje na kraju man data ove godine uručena je gospođi Draženki Klešćik dosadašn jem članu Upravnog odb ora ispred dje lat nosti intelek tu al nih usluga i gospođi Jas mini Palić dosadašn jem članu Upravnog odb ora ispred trgo v ačkih djelatnosti

Du go je bio an ga ži ran u HKS-u kao dje lat nik i iz bor nik mla de re pre zen ta ci je, a ne ri jet ko smo ga zna li ču ti i u te le v izij skim pri je no si ma kao su ko men ta to ra Slav ka Cvit ko vi ća.

Pre raspod jela radnoga vre mena može se obav iti kada to zaht jeva priroda dje lat nosti, odnosno poslovi i zadaci, orga ni zacija rada, bolje korištenje radnog vre mena, te izvršenje određenih poslova i zadataka u utvrđenim rokovima.

Obavl janje privredne dje lat nosti kao obrt odu vi jek je imalo uporište da su o obavl janje dje lat nosti bila uključena cijela obitelj nositelja obrta i kroz ost varenje zarade obrta, obitelji su se uzdržavale.

Na kon fer en ciji za tisak održanoj neposredno nakon završetka Kon gresa, pred sjed nik Ceha ugos titelja i tur is tičkih dje lat nika HOK - a Zlatko Pun ti jar iznio je zaključke, koji su proiza šli iz dvod nevnih izla ganja pred sjed nika Ceha ugos titelja i tur is tičkih dje lat nika Hrvatske obrt ničke komore, pred sjed nika obrt ničkih župani jskih komora, izla ganja ostalih sudionika, rasprave nazočnih te izni jetih pri jed loga na Kongresu:

Obrt nički por tal sadrži i pre traži vanje obrta po dje lat nos tima, poslovni adresar i burzu ponude i potražnje.

WCA Por tal grad Osi jek http:// wa. osi jek. hr/Poš to vani građani Grada Osi jeka WCA Por tal Gradske Uprave je novi medi jski pros tor otvoren u svrhu unapređenja poslovne komu nikacije između Vas građana Grada i vaših pred stavnika u Grad skom Vijeću, Poglavarstvu Grada i svih dje lat nika Gradske Uprave.

Od iduće godine paušalno se može oporezi vati i doho dak ost varen u zajed ničkom obrtu, pod uvje tom da svaki suvlas nik zajed ničkog obrta poje d i načno ispun java nave dene uvi jete, te da ukupni prim i tak od zajed ničkog obavl janja samostalne dje lat nosti né prelazi iznos od 149. 500, 00 kuna.

Budući da je u propozi ci jama za ovaj nat ječaj uključen i popis dje lat nosti koje se sma traju tradi ci jskima (nalazi se u pri logu ovome dopisu), oni obrti koji su stekli pravo na isti canje Znaka i Uvjerenja tradi ci jskog odnosno umjet ničkog obrta, a obavl jaju dje lat nost koja nije nave dena u popisu dje lat nosti, u ovome krugu nažalost néće moći ost var iti pravo apli ci ranja za nepovratna sred stva.

Hrvatska obrt nička komora uputila je pis meni prigovor na uvjet vezan uz popis dje lat nosti, a prema usmenim infor ma ci jama iz Min istarstva poljoprivrede, rib arstva i ruralnog razvoja nave deni popis bit će izostavl jen iz propozi cija sljedećeg nat ječaja, te će moći apli ci rati svi obrti s nave denim znakovima.

Stoga pred lažemo da se u cilju ponovne korek tne potvrde obrta kao privredne dje lat nosti gdje je poma ganje članova obitelji tradi cija koju nije tre balo naruša vati, to poglavlje odredi.

Važećim odred bama Zakona o obrtu uve dena je neustavna nejed nakost svih građana na ter i toriju Hrvatske prema mogućnosti da otpočnu privrednu dje lat nost otvaran jem obrta.

Cilj man i festacije je i povećati promet i doho dak proizvođača, ugos titelja i tur is tičkih dje lat nika te prezen ti rati ugos titeljsku i tur is tičku struku i ponudu jad ran skih i kon ti nen tal nih područnih obrt ničkih komora i udruženja obrtnika.

Pri je 40 go di na ka da sam se po čeo ba vi ti ovim za ni ma njem ho te li na Pun ta mi ci za po šlja va li su do 800 dje lat ni ka, dok ih da nas ima sve ga 80. Tre ba lo bi ići u do go vor sa dr ža vom i za u ze ti stav.

Udruženje obrt nika Osi jek u surad nji sa Obrt ničkim učil ištem Zagreb orga nizira za ugos titelje svoje članove sem i nar i direk tnu obuku za rad i poslo vanje sa fiskalnim bla ga j nama koji je obvezan u dje lat nosti od 01. 01. 2013. g.

Tada je ukin uta insti tu cija pomoći koja je jedna od bit nih obil ježja obrta kao načina obavl janja privredne dje lat nosti koja uključuje cijelu obitelj.

Udruženje obrt nika Osi jek odaslalo je poziv cijelom svom članstvu sa mater i jal ima vezanim za orga ni zaciju ispita o stručnoj osposobljenosti za obavl janje dje lat nosti javnog ces tovnog pri jevoza i time ispunilo svoj zadatak informi ranja obrt ništva pod svo jom domenom, te se ovaj članak više néće pon avl jati.

Zakonom o pri jevozu u ces tovnom prometu (NN 178/04, 48/05, 151/05, 111/06, 63/08, 124/09, 91 10 i 112 10) određuju se uvjeti i način obavl janja dje lat nosti pri jevoza put nika i tereta u unutarn jem ces tovnom prometu, pružanje kolod vorskih usluga, pri jevoz za vlastite potrebe kao i nadležnosti tijela zaduženih za provođenje i nad zor nad proved bom ovoga Zakona.

a) pri or itet imaju male trgovine, b) pri or itet imaju trgovine s malom površi nom, c) mali promet, d) mali broj zaposlenih, e) ruralna područja, f) otoci i brd ska područja, g) područja posebne državne skrbi, h) dani podaci za SMS obrt nik, i) pri or itet imaju trgovci obrt nici koji né duguju komorski dopri nos, j) trgov ina glavna dje lat nost od svih even tu alno pri javl jenih dje lat nosti, k) u obzir dolaze samo oni pojed inci koji će pre dati Zaht jev da žele ući u izbor za doniranu fiskalnu blagajnu.

Na 42 - go di šnju dje lat ni cu pa la je ku ti ja s alu mi nij skim pro iz vo di ma, usli jed če ga je za do bi la te ške tje le sne oz lje de.

Prema strukama i srod nim dje lat nos tima koje su ujedno osnovni oblik orga nizira nog rada obrtnika -

Croa t iaBiz http:// www. croa t iabiz. com/Uko liko vam je dje lat nost takve vrste i obim posla da veći dio posla nalazite putem javnih nad metanja upuću jemo vas na mogučnost da postanete koris nik servisa javnih nad metanja CROA T IABIZ Za kon takt upuću jemo na sljedeću adresu: natjecaji@ croatiabiz. com

Također tražimo i sman jenje dijela parafiskalnih davanja, čime bi se omogućilo lakše poslo vanje u ugos titeljstvu i tur izmu, kao znača jnoj gospo darskoj dje lat nosti koja u velikoj mjeri ost varuje izvoz na licu mjesta. 2.