Razlikujemo dvije skupine: one koje se hrane na tlu (crvendać, palčić) i one koje se hrane na drveću (djetlići, sjenice).

Neke suptropske kokoške imaju potpuno drugačiju ishranu, i hrane se na sličan način kao i djetlići: iz trulog drveta vade ličinke, termite, pa i mlade štakore.

Najrazvijenija je zajednica šumskih ptica, a brojem i važnošću se osobito ističu dupljašice: djetlići, žune, brgljezi, puzavci i sjenice.

Djetlići Djetlići su iznimno važna skupina ptica u mnogim ekosustavima.

Rupe u stablima koje izdube djetlići vadeći crve ispod kore, vjeverice koriste kao ostavu i spremaju u njih žireve za zimu.

U njenim prostranim poplavnim šumama, rukavcima i sprudovima žive jeleni, djetlići, vodomari i ostale životinje.

Neka od održanih predavanja bila su: Zimovanje ptica vodarica u Hrvatskoj, Štekavci u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Galebovi u Zagrebu, Kosac tajanstvena ptica vlažnih livada, Djetlići i Žune Hrvatske, Elenorin sokol u Hrvatskoj stanje, ugroženost i zaštita, te mnoga druga predavanja.

Postava je standardna: sjenice, brgljezi, crvendaći, djetlići, kosovi...

U Hrvatskoj obitava svih devet europskih vrsta iz potporodice djetlića (Picinae), a kojoj pripadaju djetlići i žune.

Djetlići se većinom gnijezde u starijim stablima u kojima su započeli procesi truljenja ili čak i u mrtvim stojećim stablima.

Djetlići ne oštećuju gospodarski vrijedne dijelove stabala.

U Hrvatskoj su svi djetlići strogo zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) i Pravilnikom o proglašenju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06, 99/09).

Ostali pak, koji ovdje stalno stanuju, uživaju u svojim kućama sa stiropor fasadama u kojima je zimi toplo, a ljeti hladno, jer djetlići ne vole otvarati " bauštelu " u blizini ljudi, dakle na kućama u kojima se stalno stanuje.

Usprkos zaleđenim ribnjacima mogli su se vidjeti crvenokljuni labudovi, velike bijele čaplje, orlovi štekavci, sive čaplje, veliki vranci, sive vrane, galebovi klaukavci, divlje patke, škanjci, veliki svračci, veliki djetlići.

Vrlo važne ptice koje ukazuju na kvalitetu staništa ili o kojima ovisi opstanak drugih dupljašica su djetlići.

Između ostalih našla se i jedna pametna posvećena traganju odgovora na pitanje zašto djetlići ne pate od glavobolje.

Prvo velike sjenice i plavetne sjenice, pa crvendaći, poljske ševe, više podvrsta zeba, kosi, djetlići, žutovolke, gugutke (grlice) i mnoge druge šumske i poljske ptice koje zbog snijega nemaju ishranu.

Hranilište će u nešto manjoj brojnosti posjetiti veliki djetlići, zebe, strnadice, češljugari, batokljuni, popići i još neke vrste ptice iz skupine stanarica i skitalica.

A u listu se tom starinskim, kitnjastim rukopisom slikovito opisivao životni ciklus njihova mjesta: zimi se isticao veliki snijeg, koji je zatrpao puteve, zečevi koji su oglodali stabla mladih šljiva u susjedovu voćnjaku, djetlići koji iz obližnje šume svakodnevno dolaze po svoj komadić slanine na prozoru, ledene šare, nalik na predratne bosanske sagove, na staklu i svakako kokice koje dosta slabo nesu jaja.

Iz krojačke radionice polako izlaze djetlići (kalfe) i još putem do svojih kuća u mislima dorađuju izgled maske, svaki za svoju ulogu, koju će odigrati na ulicama i glavnome trgu, na najluđi dan u godini, Fašnik.

Stranci najčešće pitaju za bjeloglave supove, zanimaju ih djetlići koji su prilično ugroženi u Europi, ptice grabljivice, jarebice kamenjarke...« U jesen 1997. moglo se uočiti da je došlo do pada broja supova, već 1999. pali smo na dva, tri supa », kaže Gordan Lukač.

Također, razmisli još o jednoj stvari: u prašumi postoji mnogo velikih, starih i šupljih stabala gdje se gnijezde žune i djetlići prirodni neprijatelji potkornjaka.

Zabranjena je sljedeća hrana životinjskog podrijetla: domaće i divlje svinje, psi, zmije i majmuni, mesožderi s kandžama i očnjacima, ptice grabljivice s kandžama, štetočine te životinje koje je prema islamskim propisima zabranjeno ubijati, kao što su mravi, pčele i djetlići, životinje koje žive i na kopnu i u vodi, kao što su žabe i krokodili, mazge i domaća magarad, otrovne i opasne morske životinje te krv.

Specifična životinja koja ovdje obitava je puma LAJ a lovac na te pume naziva se lajoner, te životinja slična srni MULA (nema veze s našim magarečim mulama), djetlići, lisice, jeleni i pume.

Neke druge ptice, kao na primjer drozdovi, gnjurci, čaplje, neke sove, kukavice i djetlići, lete same.

Važno je spomenuti da sada a i preko cijela zime pčelama treba osigurati mir, još jednom treba spomenuti da su preko zime opasne ptice, naročito žune i djetlići koji u potrazi za hranom vrtaju košnice i hrane se pčelama.

Ptice čiji je kljun stvoren za kopanje kao što su žune i djetlići mogu biti prava napast na pčelinjaku u zimskim mjesecima.

Tako npr. čaplje imaju oštre kljunove za lov riba i vodozemaca, djetlići koriste kljun kako bi odlomili komadiće drveta i tako došli do ličinki ispod kore, papige za otvaranje sjemenki, ptice grabljivice kljunom rastrgaju plijen, a patke ga koriste kao filter za procjeđivanje malih beskralješnjaka iz blata i vode.

Primjerice, djetlići u nekim predjelima koriste kaktusove bodlje za traženje insekata koji se nalaze ispod kore drveta (oni čak i skračuju bodlje koje su preduge).