Dob umirovljenja treba izjednačiti za muškarce i žene te podići jer se životni vijek produljuje.

Procijenio je da će se dob umirovljenja globalno pomicati prema 70. i 80. godini.

Iako je tipična dob umirovljenja diljem Europe 65 godina, prosječna dob izlaska s tržišta rada u 2009. godini je bila oko 61.5 godina, pokazuju podaci Eurostata.

Stanovništvo stari, životni vijek se produžuje i sve to potencirano sadašnjom krizom, koja je doslovce poništila veliki dio sredstava mirovinskih fondova, primorava vlade da povise dob umirovljenja.

... neovisnost središnje banke i dob umirovljenja sudaca) te na dva pitanja (neovisnost sudova i medija).

Očito, dob umirovljenja pomalo se približava punim uvjetima za starosnu mirovinu, što za muškarce znači 65, a za žene 60 godina starosti.

U nekim državama dob umirovljenja je i dalje vrlo niska, a druge uspijevaju zadržati starije osobe zaposlenima.

Kako bi se umanjio negativan učinak starenja stanovništva na gospodarstvo, Hrvatska postupno povećava dobnu granicu za umirovljenje, ali i izjednačuje dob umirovljenja žena i muškaraca.

Ipak se očekuje da će se prosječna dob umirovljenja povećati u nadolazećim godinama, a glavni krivac izgleda da je novac.

NJEMAČKA Dob umirovljenja podiže se sa 65 na 67 godina.

Šveđani su ukinuli zakonsku dob umirovljenja za redovne mirovine i prepustili pojedincima odluku o tomu kada će u mirovinu.

Za najniže i nacionalne mirovine koje se isplaćuju iz sustava solidarnosti najniža dob umirovljenja je 65 godina, a i tada se primjenjuje imovinski cenzus.

Belgija je nova vlada pokušava podići odgovarajuću dob umirovljenja - trenutno 65, ali zapravo u prosjeku 59 godina - kao dio teške plan proračuna kako bi se smanjio deficit javnog sektora na ispod EU granice.

Francuski je Senat, unatoč brojnim prosvjedima i nasilju na ulicama, izglasao mirovinsku reformu kojom bi se najniža dob umirovljenja sa 60 podignula na 62 godine, a redovita sa 65 na 67 godina.

Među umirovljenicima, Gallup je utvrdio da se prosječna dob umirovljenja zadržava na oko 60 godina od 2004., iako je to porast prema prosječnoj dobi umirovljenja od 57 godina u ranim 1990 - im.

Bivši predsjednik Sarkozy podigao je dob umirovljenja sa 60 na 62 godine usprkos prosvjedima milijuna ljudi.

S obzirom da će se u razdoblju do 2008. dob za muškarce povisiti na 65 godina života, a za žene na 60 godina života, trebalo bi narednih deset godina (od 2009. do 2018.) dob umirovljenja žena povisiti na 65 godina života.

Bilo da se pojedinac slaže sa najnovijim prijedlogom švedskog premijera da se poveća dob umirovljenja na 75. godina životne starosti ili ne â sa smanjenjem radno sposobnog stanovništva u nekim europskim državama neće se moći zadržati ista razina produktivnosti i bogatstva.

U Češkoj će tako zakonska dob umirovljenja biti podignuta od 2016. sa sadašnjih 62 godine za muškarce na 63 godine.

Upravo ovo istraživanje daje vrijedne podatke i nudi odgovore na dvojbe socijalne politike, koja mora ispitati sve spomenute utjecaje, jer dulje očekivano trajanje života traži stariju dob umirovljenja, kako bi se uravnotežio odnos vremena provedenog na poslu s onim u mirovini.

Na koliko bi trebalo podići dob umirovljenja?

Javni službenici EU-a već sada su pod pritiskom zbog planiranih ušteda od 10 milijardi eura koje uključuju dulje radno vrijeme, veće poreze, kasniju dob umirovljenja i smanjivanje broja radnika, rekao je Lorenz za Euronews.

Kako bi mirovinski sustavi održali korak s projiciranim rastom očekivanog životnog vijeka do 2050. godine, efektivna dob umirovljenja trebala bi biti povećana na oko 66,5 godina za muškarce i gotovo 66 godina za žene.

Zašto Vlada nije snizila dob umirovljenja muškarcima?

U svim bivšim socijalističkim zemljama početkom tranzicije bila je utvrđena relativno niska dob za odlazak u mirovinu: zakonski oko 60 godina za muškarce i 55 za žene, ali je stvarna prosječna dob umirovljenja bila znatno niža.

Uz iznimku Norveške sa 67 i Francuske sa 60 godina, uobičajena dob umirovljenja u EU jest 65 godina, a analitičari tvrde da takav pritisak starijih koji nisu izgubili radnu sposobnost malo koji gospodarski sustav može izdržati.

Marginalizacija može biti strukturna, naprimjer prisilna dob umirovljenja, ili pak neformalna, npr. kad poslodavac ocjenjuje starije osobe kao manje vrijedne.

Na taj način stvoren je socijalno ugrožen sloj od milijun i 100 tisuća umirovljenika, čija prosječna dob umirovljenja je 52 godine a prosječna mirovina 2.130 kuna.

Zato je u mnogim zemljama zakonska dob umirovljenja bila ispod 60 godina, a postojale su razmjerno povoljne mogućnosti za prijevremenu i invalidsku mirovinu.

Nekoć je zastupao ideju po kojoj bi bilo pametno podići dob umirovljenja, kako bi se zaštitilo Socijalno osiguranje.