Smrtnost u dojenačkoj dobi ovisi o nizu endogenih i egzogenih čimbenika od kojih u gospodarski razvijenim zemljama više prevladavaju ovi prvi.

Ono zbog toga treba poseban nadzor, pogotovo jer se u ranoj dojenačkoj dobi ne može sa sigurnošću utvrditi da li će dijete imati neke poremećaje u razvoju ili čak oštećenja.

Antun Pavešković ugledao je svjetlo dana u dubrovačkom rodilištu 15. travnja 1957. Pokušao je s ulicom Garište, ali je već u dojenačkoj dobi shvatio da je Karmen sudbina i nastavio s odrastanjem u Pobijanoj.

Prema jednoj anonimnoj anketi, 87 % pedijatara misli da je ovo cjepivo totalno promašeno u dojenačkoj dobi.

Grčevi su čest simptom alergije na hranu u dojenačkoj dobi.

Individualno zdravstveno prosvjećivanje roditelja u obliku savjetovanja roditelja o problemima rasta i razvoja; o načinu prehrane posebice naglasiti važnost i prednosti prirodne prehrane u dojenačkoj dobi te stjecanje zdravih prehrambenih navika u cilju prevencije pretilosti; zdravstveno prosvjećivanje u svezi prevencije nesreća i posljedičnih ozljeda i drugih zdravstvenih problema.

Crijevne bakterije su kod djece u Italiji bile usporedive s bakterijama kod afričke djece samo u dojenačkoj dobi.

U dojenačkoj dobi dodir nam je potreban za preživljavanje i spoznaju o tome koliko smo željeni, prije svega kroz roditeljske dodire.

Mješavine pahuljica daju se u kasnijoj dojenačkoj dobi kad je djetetu prehrana već raznolika (8. - 9. mj.).

Sekundarne lordoze su kompenzatore, javljaju se u dojenačkoj dobi, odnosno u fazi stajanja i hoda, osobito u hipotonične i gojazne djece.

Ako navedeni simptomi dulje traju ili se javljaju pri kontaktu s određenom namirnicom (u dojenačkoj dobi najčešće kravljim mlijekom), potrebno je posavjetovati se s liječnikom i po mogućnosti napraviti alergijski test.

U dojenačkoj dobi najčešće se testira na podnošenje proteina mlijeka i gluten.

Što je dijete mlađe, posebice u dojenačkoj dobi, ozbiljnije treba pratiti razvoj bolesti, zbog moguće dehidracije.

Veganska i makrobiotička prehrana ne preporučuje se u dojenačkoj dobi.

U dojenačkoj dobi i djetinjstvu, pomanjkanje vitamina D uzrokuje deformaciju kostiju karakterističnu za rahitis, dok kod odraslih manjak vitamina uzrokuje omekšavanje kostiju poznato kao osteomalacija.

Poremećaji hranjenja u dojenačkoj dobi i najranijem djetinjstvu Poremećaj hranjenja u dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu može prouzrokovati neuspjeh u fizičkom i psihičkom napredovanju djeteta.

Krivi vrat (toticollis) u dojenačkoj dobi liječi se konzervativno: fizikalnom terapijom, rjeđe i asimetričnim ovratnikom, ako je potrebno kirurško liječenje provodi se nakon šestog mjeseca.

Osim virusa, kao mogući čimbenici spominju se: nedostatak vitamina D, nitrozamini, nizak unos cinka, starija dob majke, porast tjelesne težine u dojenačkoj dobi, kratko trajanje dojenja i rano izlaganje proteinima kravljeg mlijeka te stresni događaji.

UV zaštitni faktori trebali bi biti na bazi minerala (titan dioksid ili cink oksid) zbog toga što kemijska zaštita može djelovati iritirajuće, naročito u dojenačkoj dobi.

Prema nekim istraživanjima, u dojenačkoj dobi čak 50 % djece grize noktiće, dok u dobi od sedam do deset godina to radi njih 28 do 33 %.

Pokazalo se da većina djece koja su u dojenačkoj dobi imala alergiju na kravlje mlijeko tek s kretanjem u osnovnu školu gubi simptome.

Ona su već u dojenačkoj dobi neuobičajeno aktivna: puno plaču, do kasnije dobi noću traže jesti, imaju teškoće u spavanju, često se bude, teško ih je smiriti i utješiti.

Novije epidemiološke studije su pokazale da stres u dojenačkoj dobi može pridonijeti nastanku različitih poremećaja: psihičkih u rasponu od autizma pa do depresije, koronarne bolesti, nasilja u obitelji, alkoholizma i narkomanije.

Za djecu koja boluju od astme nerijetko se dobije podatak da su u ranoj dojenačkoj dobi imala učestale grčeve (kolike) ili dokazanu alergiju na hranu.

U dojenačkoj dobi primjena je moguća već od petog tjedna nakon rođenja, obzirom da se do tada pupak stabilizira i s unutarnje strane.

Posebno se odnosi na preparate koji naneseni na kožu novorođenćadi ometaju razvoj i prirodnu funkciju kože.Ukazana je važnost cijepljenja u zaštiti zdravlja djece, ali je apelirano na racionalizaciju programa cijepljenja u dojenačkoj dobi.

U dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu stres može poremetiti razvoj mreže moždanih stanica.

Već djeca u dojenačkoj dobi, dok još ne govore, s užitkom upijaju ton i boju glasa svojih roditelja.

Ovo će, međutim, ovisiti i o uspješnosti zaštite djece sustavnim cijepljenjem s visokim obuhvatom u dojenačkoj dobi, kombiniranim s kvalitetnim liječenjem onih najmanjih koji se još nisu cijepili, odnosno koji se nisu mogli cijepiti.

Izbjegavanje će umjetne hrane u dojenačkoj dobi biti presudno za takva nastojanja.