Dakle, i sveukupna akumulacija u Hrvatskoj, koja na godišnjoj razini iznosi blizu 40 milijardi eura, posve je u rukama stranih banaka pa tako i eksploatacija naše stvarnosti, ali po znatno višim kamatnim stopama nego u domicilnim zemljama te stoga ne čudi najnoviji pad industrijske proizvodnje, koji je u prošlome mjesecu iznosio više od 4,5 posto

No, najtužnije je u ovoj adventskoj " promidžbenoj prièi " što se u vlastitim domicilnim zemljama veliki trgovaèki lanci tako ne smiju ponašati, dok im je to u Hrvatskoj, oèito, dopušteno.

Najrazvijenije demokracije svijeta su svojom imigracijskom politikom programirano i planski u svojim domicilnim zemljama vrlo inteligentno potpomognute virtualnim medijskim obrascem zadanoga ponasanja uklopile citav multirazliciti svijet u jednu zajednicu.

naše je bankarstvo u stranim rukama, (naprednog zapada) više od desetljeća. da su ga htjeli unaprijediti i dići na razine u domicilnim zemljama, sigurno bi našli kadrove, ako nikako poslali bi vlastite. no njima očito odgovara poslovati baš na ovakav način na koji posluju kod nas. krizu koja je zahavatila sve segmente društva, od građana preko poduzetnika do države, banke jedva da su osjetile. i dok su u drugim naprednim zemljama političari i država spašavali banke, kod nas je proces bio sasvim suprotan: banke su spašavale državu od bankrota. kako je to moguće i zašto je tako ključno je pitanje na koje mi laici moramo dobiti odgovor i nakon toga inzistirati na promjenama. ovo o čemu priča trader samo je vrh sante leda, jer banke itekako imaju instrumenata i znanja da se zaštite i od tečajnog i od kamatnog rizika, ali njima je očito lakše sav teret prebaciti na zajmoprimce.

Samo malo logike tu treba, koja strana banka ce kreditirati prpoizvodnju u Hrvatskoj ako je ta proizvodnja direktan konkurent proizvodnji i njihovim domicilnim zemljama.

Cijena koju one zaračunavaju duplo je veca nego cijena u njihovim domicilnim zemljama (kamatni spread razlika između pasivnih i aktivnih kamatnih stopa, dakle razlika između iznosa kojeg plačaju na oročene depozite i pribavljene kredite i iznosa kojeg naplačuju iz plasiranih kredita).

Ta razlika se opravdava vecom rizičnošću plasmana na hrvatskom tržištu (premijom rizika), ma da svaki idiot vec zna koliko su banke dobro osigurane kolateralima, da nikakav veci rizik ne postoji za njih nego što ga imaju u domicilnim zemljama.

Dakle, hrvatske banke u stranom vlasništvu raspolažu hrvatskom štednjom (čitaj, raspoloživim proizvedenim kapitalom u Hrvatskoj) i plasiraju ga puno skuplje nego što to cine u domicilnim zemljama.

Kuntić je još naglasio da djelatniciHrvatskog nogometnog saveza organizacijom ovakvih turnira rade hvalevrijedan posao i daju svoj puni doprinos hrvatskim nacionalnim manjinama i iseljenicima, jer je to jedan snažan motiv koji zaustavlja asimilaciju Hrvata na tim prostorima. Podrazumijeva se da se ne mogu svi Hrvati u domicilnim zemljama baviti samo politikom, sudjelovati u kulturnim društvima s hrvatskim predznakom i sličnim aktivnostima, neki su se odlučili i za sport, koji se pokazao kao moćno sredstvo u jačanju nacionalne svijesti.

I odmah su krenule u akciju, dozvoljavajući građanima minuse na tekućim računima i kredite po kamatama koje u njihovim domicilnim zemljama zovu lihvarskim, ali to kod nas nikoga nije smetalo..... ni političare koji su mogli vidjeti očito odlijevanje nacionalnog bogatstva, ali ni građane, koji su umislili da se može lijepo živjeti na kreditima.......

Isto tako, nek se svi isele u svoje porezne oaze - brzo bi se uvjeti života u istima promijenili na bolje, a u domicilnim zemljama opet bi počeli prosperirati ognjištarci koji žele razvijati pošteni biznis na rodnoj grudi, među sugrađanima/suseljanima...

Roba stiže sa inozemnim fakturama koje su ispostavile strane tvrtke u svojim domicilnim zemljama, i sa tim fakturama roba se otprema iz zone.

Ako se monetarna politika vodi u HNB-u ili u dogovoru s HNB-om, ili ako je HNB korektiv za eventualne krive poteze Ministarstva financija, postavljam pitanja: 1. Tko je odgovoran za činjenicu da je Hrvatska imala pozitivnu vanjskotrgovačku bilancu posljednji put davne 1992. godine. 2. Tko je kriv da je danas, 2005., uvoz dvostruko veći od izvoza, a ovaj potonji 4 milijarde dolara slabiji nego što se ostvari u dvomilijunskoj Sloveniji. 3. Tko je kriv za krah hrvatskog bankarstva. 4. Tko je pripremio teren za sramotnu rasprodaju hrvatskih banaka, pa su danas u gotovo stopostotnom vlasništvu stranaca, osim sporadičnih slučajeva poput Poštanske banke. 5. Tko je omogućio tim istim bankama da hrvatskom stanovništvu i gospodarstvu godinama plasiraju novac uz kamatnu stopu dva i tri puta višu od kamatnih stopa u domicilnim zemljama. 6. Tko je taj koji nije spriječio da odnos plasmana kapitala prema stanovništvu i gospodarstvu bude 3:1, a ne obrnuto. 7. Sporazum o stabilizaciji šator je iza kojeg se skriva porast inozemnog duga, ali tko je kriv za njegovo udvostručenje u tri godine na sadašnje 23 milijarde dolara. 8. Komu na teret staviti činjenicu da je vanjski dug blizu 90 % bruto nacionalnog dohotka, a zna se što se događa kad se njihov nivo izjednači.

Donacija će biti iskorištena za pomoć djeci koja pate od ozbiljnih medicinskih problema, a u svojim domicilnim zemljama nemaju adekvatnu zdravstvenu pomoć.

Nedosljednost ponašanja kompanija izaziva veliku zabrinutost - radni odnosi u kompanijama često su primjereni u domicilnim zemljama, ali se zato u njihovu djelovanju u inozemstvu često događa sasvim suprotno.

Pritom, po njegovim riječima, značajan udio u kršenju prava potrošača zauzimaju strani trgovački lanci, koji u Hrvatskoj često ne poštuju standarde ponašanja kakve istovremeno vrlo strogo provode u domicilnim zemljama.

Prema izvornom izvješću, pedeset najaktivnijih europskih tvrtki između 2003. i 2008. stvorilo je oko 500.000 novih radnih mjesta u drugim zemljama, dok je zaposlenost u njihovim domicilnim zemljama pala za oko 300.000 radnika.

Posljedica takvog stanja su visoke kamatne stope na depozite u bankama, koje iznose do 7 %, a u domicilnim zemljama iz kojih su te banke kamatne stope na depozite su znatno manje i iznose od 1,5 % do 2 %.

Možda zato što se zna čija hrana je uzrok ovoga i ne smiju ih dirnuti? dakle kriv može biti, trgovac, uvoznik, ili sam seljak ukoliko je sam proizvodio zaraženu hranu za krave.... odnosno " krivac " može biti i mljekare plasirajući " zaraženo " mlijeko kako bi uništile industrije mlijeka u domicilnim zemljama

- Bez koprodukcije danas nema filma jer iznosi koje dobivamo u domicilnim zemljama, nažalost, nisu dovoljni.

Kao duhovno susretište hrvatskog raseljenog bića, ona u svim svojim programima za temeljni cilj ističe očuvanje i razvitak hrvatskog kulturnog identiteta naših ljudi u domicilnim zemljama po uzoru na druge iseljeničke narode.

Premda su štrajkovi u ovim zemljama ponajprije bili potaknuti nastojanjima za poboljšavanje položaja radnika, tekstovi u BL - u sugerirali su i revolucionarna stremljenja (marksističko-lenjinističkog tipa) pripadnika radničkog pokreta, zbog trajnog i nepomirljivog neprijateljstva koje su osjećali prema vlastima i društvenim uređenjima te ostalim protumarksističkim pojavama u domicilnim zemljama.

To je žalosno, ne funkcionira čak ni u multinacionalnim kompanijama, u čijim domicilnim zemljama su sindikati nezaobilazni socijalni partner.

Banke u vlasništvu stranih banaka koje u domicilnim zemljama posluju poštujući visokorazvijena pravila zaštite potrošača, u Hrvatskoj još uvijek imaju svoje slobodno igralište.

Znam nekoliko firmi gdje tajnice rade za 2000 kuna isto tako znam i za nekoliko gdje imaju oko 8000 neto (istina radi se o stranim firmama za koje je to dosta jeftino jer u domicilnim zemljama plaćaju tajnicu i po 2000 eura).

Od samog početka ostvarena je intenzivna suradnja s hrvatskim iseljeništvom koje je na osnovu naših informacija s terena i pomoću naših pisanih, audio i video materijala u svojim domicilnim zemljama lobiralo za interese Republike Hrvatske.

Sve se meni cini da su njihove vrijednosti praviti kaos po svijetu, spijunirati i progoniti ljude, izazivati ratove, zagospodariti s resursima i od politicara u domicilnim zemljama napraviti marionete.

Međutim, značajnije su smanjeni kreditni plasmani privredi, posebno manjim poduzećima, dok su plasmani stanovništvu zabilježili manji pad od očekivanog; - Iznijeto je mišljenje da u Republici Hrvatskoj poslovne banke, koje su u pretežno u stranom vlasništvu, plasiraju svoja sredstva uz kamate koje su znatno više od kamata u domicilnim zemljama tih banaka.

vidim da si potvrdio moje stajalište, kad si rekao da ono što ti je nekad radilo 8 radnika, danas osim tebe radi još jedan. zacijelo je iscrpljen i neispavan i na rubu je toga da si spraši metak u glavu, poput onog zaštitara. a to što je nastupila svjetska recesija pa ti se moguće smanjio opseg posla, nema veze s tim o čemu sam ja pisala. lopovski mentalni sklop današnjih poduzetnika (čast časnim izuzecima u koje, nadam se ipak, i ti spadaš) je ukrasti i državi i radniku i na taj način dokopati se najnovije birkinice od 100 milja kuna svojoj ljubavnici, nakon što su namirili ženu. ma nemoj ti meni pričati demagoške floskule, nagledala sam se ja u svom životu takvih izrabljivača i vrijeme je da im konačno netko stane na rep. najprije bih počela od hrvatskih banaka, koje su sanirane novcem hrvatskih poreznih obveznika, a sad kad dižu enormnu dobit, ne bi se odrekle ni kune poreza da pomognu zemlji izaći iz krize, pa prijete povećanjem kamatnih stopa. možda bi prije toga trebale objasniti hrvatskom narodu zašto su već sada, prije rasta, te kamatne stope daleko veće nego u njihovim domicilnim zemljama i zašto je usluga platnog naloga, koji sam izradiš preko interneta, do jučer koštala 1 kn, a sad košta 2 kn, što je povećanje od 100 %, ako banka tu nije angažirala nikakav dodatni rad svojih zaposlenih. ma o takvim temama bih ti mogla pisati knjige teksta. hoćeš o hep-u koji laprda o nužnosti poskupljenja struje, dok mu se većina djelatnika bavi privatnim biznisima za vrijeme radnog vremena. ili o odvjetničkom lobiju, koji je u državi koja se kune u tržišno gospodarstvo, uveo monopol na cijene odvjetničkih usluga, pa vrši mobing nad malim odvjetnicima, koji bi htjeli spuštanjem cijena odvjetničkih usluga doći do posla, a ne mogu, jer im hrvatska odvjetnička komora ne da. maaaaa većina poduzetnika ima u glavi mafijaški mentalni sklop kako da se preko noći obogati na račun drugih, a da još k tome državi ne mora platiti ni kunu poreza. ne bi li zlatno pravilo trebalo biti: zrno po zrno pogača? ili jabuka po jabuka, pita.

Vidoševića kako javno potiče C (roatian) Q (uality). eto mu prilike da potpomogne par stvari, mlade dizajnere koji će brainstormingom doći do orginalne bočice koja bi mogla pobrati neku lijepu nagradu, proizvođače stakla, nas proizvođače pčelinjih proizvoda, i naravno 1 brend u ponudi hrvatske. a zašto se zustaviti tu? neka naprave za po novom zakonu prihvatljive bočice za likere od meda, za medni ocat, medno vino, etc -... definitivno je istina da sa dobrim proizvodom u dobroj ambalaži uz solidan marketing možemo biti prepoznatljivi turistima i naravno da ih taj proizvod dočeka na policama u njihovim domicilnim zemljama. da se poistovjete sa proizvodom u prepoznatljivoj ambalaži (npr.. nutella, beherovka, grolsch, cognac, etc....)