Ovim se Zakonom uređuje područje elektroničkih komunikacija, i to korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga, pružanje univerzalnih usluga te zaštita prava korisnika usluga, gradnja, postavljanje, održavanje i korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, uvjeti tržišnog natjecanja te prava i obveze sudionika na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, adresiranje, numeriranje i upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, digitalni radio i televizija, zaštita podataka i sigurnost elektroničkih komunikacija te obavljanje inspekcijskog i stručnog nadzora i kontrole u elektroničkim komunikacijama, kao i osnivanje nacionalnog regulatornog tijela za elektroničke komunikacije i poštanske usluge, njegovo ustrojstvo, djelokrug i nadležnosti te postupak donošenja odluka i rješavanja sporova u elektroničkim komunikacijama.

U svom radu Odbori imaju određenu autonomiju u provođenju aktivnosti, kao i donošenja odluka vezanih uz sam rad odbora i njegovih članova.

Prvi je bio 1985. godine, kada ga je predsjednik uprave John Sculey izgurao iz donošenja odluka.

Drugim riječima, oni infiltriraju naš proces donošenja odluka čak i kada nastojimo biti analitični i racionalni.

Pod time mislim na otvorenost, komunikativnost, inteligenciju, na brzinu zaključivanja i donošenja odluka.

Povjerenik ima slijedeća prava i dužnosti: 1. podnositi prijedloge kod donošenja odluka iz domene zaštite na radu, 2. zahtijevati od poslodavca da poduzme mjere za otklanjanje izvora opasnosti, 3. podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu, 4. sudjelovati u planiranju unapređenja uvjeta rada (nove tehnologije, nove tvari u proizvodnom procesu...), 5. biti upoznat o svim promjenama koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika, 6. imati uvid u dokumentaciju vezanu za zaštitu na radu, 7. primati primjedbe radnika vezane s primjenom propisa i provedbe mjera zaštite na radu, 8. prisustvovati inspekcijskom pregledu i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor, odnosno staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje, 9. pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, ako to ne učini poslodavac, 10. obrazovati se za obavljanje poslova povjerenika radnika, 11. svojim djelovanjem poticati ostale radnike na siguran način rada, 12. obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima za sigurne uvjete rada. 13. Izvještavati o svojem radu Radničko vijeće svaka tri mjeseca.

Tijekom donošenja odluka, neke odluke donosimo glavom, neke srcem, a neke... trbuhom.

Posljednje pitanje sudionicima je bilo pitanje procesa donošenja odluka unutar EU, da li je on demokratski i u kojoj mjeri i kakav će eventualno biti položaj Hrvatske.

Osposobiti mlade za implementaciju nacionalnih i europskih standarda i politika prema mladima, procesa donošenja odluka i njihove uloge u njemu su očekivani rezultati koje Europski dom Slavonski Brod želi postići.

Drugim riječima, demokratizacijom zakonodavnog procesa i proširenjem postupka suodlučivanja na ovlasti trećeg stupa zajedno s odredbama o migraciji, azilu i suradnji u građanskim stvarima, a nadnacionalna metoda donošenja odluka je kvalificirana većina.

Koncil ili sabor, kao što je znano, okupljanje je biskupa radi donošenja odluka koje če imati univerzalno značenje za život vjere te kojih se vjernici trebaju pridržavati ili im vjerovati.

Praćenje kraćega puta znači da nije bilo vremena čak ni za to da se prije donošenja odluka prevedu oni stavci koji su izmijenjeni zadnjim amandmanima?

Ja osobno, a i veliki broj ljudi s kojima sam imao prilike razgovarati, ne slaže se sa takvim načinom donošenja odluka, a oni najhrabriji bili su spremni i nešto poduzeti.

Mikro-krediti su bitan alat za lokalni razvoj kroz koji se promiče samozapošljavanje (Piotr Korynski, konzultant u Centru za Mikroredite u Poljskoj), a namjera nas kao potpornih institucija u poduzetništvu je skrenuti pozornost na potrebu donošenja odluka, amandmana, zakona i institucionalnog okvira koji će uključiti i taj segment osjetljivih skupina.

Baha u llah je zamišljao model grupnog donošenja odluka, utemeljenog na težnji k jednodušnosti.

Čini se da je glavni politički cilj ovog zakona bio kazniti profesionalne lobiste, barem u očima javnosti, a ne poticati više transparentnosti u procesu donošenja odluka.

53 % muškaraca požalilo se na stres zbog posla 36 % muškaraca smatra da je ženina glavna uloga brinuti o kućanstvu i kuhati 29 % ih smatra da je hranjenje, kupanje i mijenjanje pelena majčin posao 20 % smatra ih da muškarac ima zadnju riječ kod donošenja odluka o kućanstvu 6 % muškaraca u Hrvatskoj smatra da bi žena trebala trpiti nasilje kako bi održala obitelj na okupu 12 % muškaraca smatra da postoje situacije u kojima žena zaslužuje batine 32 % ih smatra da je muškarcima seks potrebniji nego ženama 25 % smatra da muškarci ne razgovaraju o seksu, već ga jednostavno prakticiraju 34 % ih smatra kako su muškarci uvijek spremni za seks 31 % ih nikada ne bi imalo gay prijatelja 62 % posto ih smatra da ako želiš biti pravi muškarac, trebaš biti snažan 16 % Hrvata smatra da je ženin posao da se pobrine da ne ostane trudna 12 % muškaraca bi se razbijesnilo da ih žena zamoli da stave kondom 92 % ih smatra kako bi muškarac i žena trebali zajednički odlučiti koju kontracepciju će koristiti 63 % muškaraca u Hrvatskoj osjećalo bi se neugodno u društvu homoseksualaca 63 % muškaraca u Hrvatskoj osjećalo bi sram da im je sin homoseksualac 93 % Hrvata razgovara s partnericom o osobnim problemima 61 % muškaraca obavlja kućanske poslove 93 % muškaraca zadovoljno je s trenutnom podjelom kućanskih poslova i zaduženja 77 % muškaraca osjeća seksualno zadovoljstvo s trenutnom partnericom (dok 78 % žena isto osjeća s trenutnim partnerom) 54 % muškaraca nije bilo prisutno tijekom rođenja posljednjeg djeteta, 28 % ih je bilo negdje na bolničkim hodnicima, a samo 17 % u rađaonici sa suprugom ili partnericom 92 % muškaraca pratilo je suprugu pri odlascima s bebom pedijatru 63 % muškaraca prijavilo je da vrši svakodnevnu njegu beba (dok je samo 17 % žena prijavilo kako im partner pomaže svakog dana) 76 % muškaraca s djecom se igra 45 % muškaraca djeci kuha 52 % mijenja mališanima pelene 42 % muškaraca redovito pije alkohol (i 24 % žena), odnosno pet ili više pića za redom barem jednom mjesečno 11 % muškaraca testiralo se na HIV i samo 9 % žena 20 % muškaraca kazalo je da su im partnerice jednom abortirale tj. namjerno prekinule trudnoću (dok je istovremeno to priznalo 27 % žena) 72 % Hrvata zadovoljno je svojim tijelom 74 % smatra da imaju zbog čega općenito biti ponosni 65 % muškaraca kaže da ima dobar seksualni život 6 % smatra ih da njihov život nikome nije od nikakve koristi 16 % muškaraca u Hrvatskoj osjeća se inferiorno kada je u društvu prijatelja 33 % muškaraca u Hrvatskoj ponekad se osjeća depresivno 5 % muškaraca barem je jednom u posljednjih mjesec dana pomislilo na samoubojstvo 33 % muškaraca u Hrvatskoj barem je jednom u životu bilo agresivno prema partnerici (dok je istovremeno 38 % žena potvrdilo da su barem jednom bile fizički napadnute od partnera) 9 % muškaraca u Hrvatskoj počinilo je barem jednom akt seksualnog nasilja nad nepoznatom ženom u životu, a 4 % ih je bilo seksualno nasilno prema partnerici (barem jednom u životu) 1 % muškaraca u Hrvatskoj bilo je seksualno nasilno u posljednjih godinu dana i to prema partnerici ili supruzi 36 % Hrvata sudjelovalo je u pljački 18 % Hrvata sudjelovalo je u tuči 11 % muškaraca u Hrvatskoj posjeduje vatreno oružje 18 % muškaraca bilo je uhićeno 6 % Hrvata bilo je u zatvoru 12 % muškaraca spavalo je s prostitutkom (od čega 11 % s ženskom prostitutkom, dok nitko nikada nije koristio usluge muške prostitutke ili transvestita; čak 5 % muškaraca sumnja da je prostituka bila maloljetna, a čak 8 % ih sumnja da je prostitutka prisiljena na taj posao ili trgovana iz neke druge zemlje) 81 % muškaraca u Hrvatskoj smatra da je bavljenje prostitucijom osobna odluka svake osobe, 67 % ih smatra da je to nemoralno 6 % muškaraca smatra da nema ništa loše u tome da djevojke mlađe od 18 godina rade kao prostitutke 90 % muškaraca u Hrvatskoj poštuje prava žena 12 % muškaraca smatra da žena ponekad zavređuje da je se istuče 97 % muškaraca upoznato je sa zakonom protiv nasilja nad ženama te ih 85 % smatra da žene tim zakonom nisu dovoljno zaštićene 33 % muškaraca barem je jednom u životu bilo agresivno prema partnerici

Time bi se spriječilo zloupotrebljavanje udruga u političke svrhe, što je prema njegovim riječima, čest slučaj, ali i omogućilo osobama s invaliditetom sudjelovanje u procesu donošenja odluka.

Da bi se to postiglo javnost treba biti informirana, osviještena te se mora uključiti kod donošenja odluka.

To je omogućeno provedbom Arhuške konvencije kroz pristup informacijama, sudjelovanje javnosti kod donošenja odluka i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša, što predstavlja tri glavna područja konvencije.

Vlada je ovakvim postupkom pokazala krajnje nerazumijevanje procesa savjetovanja sa zainteresiranim javnostima jer prihvaćanje dokumenta koji bi trebao doprinijeti uključivanju javnosti u procese donošenja odluka bez da se o tome samu javnost informira, ne može se drugačije nazvati.

- davanje potpunih informacija o zbivanjima u porodici pomaže djetetu da sudjeljuje i nauči proces donošenja odluka.

Projektom se želi uključiti i osnažiti mlade žene za aktivno sudjelovanje u procesima donošenja odluka na (...)

- Javne rasprave koje organizira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uopće nisu javne rasprave, nego prikupljanje individualnih mišljenja koje je obavljeno tek toliko da se zadovolji forma i daje potpuno lažnu sliku demokratičnosti donošenja odluka u Ministarstvu, - komentirao je za Hinu tajnik Udruge Dalibor Perković.

Projekt je pokazao, da se mladi u Krapinsko - zagorskoj županiji uključuju u procese donošenja odluka putem Savjeta mladih na razini županije, gradova i općina te učeničkih vijeća, no uočeno je kako često nisu svjesni mehanizama koji im to omogućavaju.

POTPREDSJEDNICA VLADE, MINISTRICA OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI Jadranka Kosor, dipl. iur. Ujedinjeni narodi Opća skupština - Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice ove Konvencije, (a) Pozivajući se na načela proglašena u Povelji Ujedinjenih naroda kojima se priznaju prirođeno dostojanstvo i vrijednost, te jednaka i neotuđiva prava svih članova ljudske zajednice kao temelj slobode, pravde i mira u svijetu, (b) Prihvaćajući da su Ujedinjeni narodi u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka i u Međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, proglasili i složili se da svatko ima sva prava i slobode navedene u tim dokumentima, bez razlike po bilo kojoj osnovi, (c) Potvrđujući univerzalnost, nedjeljivost i međusobnu ovisnost svih ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i potrebu da se osobama s invaliditetom zajamči njihovo puno uživanje bez diskriminacije, (d) Pozivajući se na Međunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima, Međunarodnu konvenciju o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, Konvenciju protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Konvenciju o pravima djeteta te Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika emigranata i članova njihovih obitelji, (e) Prihvaćajući da je invaliditet razvojni proces te da invaliditet nastaje kao rezultat međudjelovanja osoba s oštećenjima i prepreka koje proizlaze iz stajališta njihove okoline te iz prepreka koje postoje u okolišu, a koje onemogućuju njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na izjednačenoj osnovi s drugim ljudima, (f) Priznajući važnost načela i političkih smjernica sadržanih u Svjetskom programu djelovanja koji se odnosi na osobe s invaliditetom i u Standardnim pravilima o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom u smislu utjecaja na promicanje, formuliranje i ocjenjivanje politika, planova, programa i aktivnosti na državnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, kako bi se još više izjednačile mogućnosti za osobe s invaliditetom, (g) Naglašavajući značaj uključivanja pitanja vezanih uz invaliditet u središnje tokove događanja, kao sastavnoga dijela odnosnih strategija održivoga razvoja, (h) Priznajući također da diskriminacija bilo koje osobe na osnovi invaliditeta predstavlja povredu prirođenog dostojanstva i vrijednosti čovjeka, (i) Priznajući i nadalje raznolikost osoba s invaliditetom, (j) Priznajući potrebu promicanja i zaštite ljudskih prava svih osoba s invaliditetom, uključujući i one kojima je potrebna veća podrška, (k) Izražavajući zabrinutost da osobe s invaliditetom, usprkos ovim različitim instrumentima i nastojanjima, i dalje nailaze na zapreke u svom sudjelovanju kao ravnopravni članovi društva, što predstavlja kršenje njihovih ljudskih prava u svim dijelovima svijeta, (l) Priznajući važnost međunarodne suradnje u unapređenju životnih uvjeta osoba s invaliditetom u svim zemljama, posebice onima u razvoju, (m) Prihvaćajući postojeće i potencijalne doprinose osoba s invaliditetom sveopćem blagostanju i raznolikosti njihovih zajednica, te da će promicanje punog uživanja ljudskih prava i temeljnih sloboda od strane osoba s invaliditetom i puno sudjelovanje osoba s invaliditetom polučiti kao rezultat njihov veći osjećaj pripadnosti i značajan napredak u ljudskom, socijalnom i ekonomskom razvitku društva te iskorjenjivanje siromaštva, (n) Priznajući važnost osobne autonomije i neovisnosti osoba s invaliditetom, uključujući slobodu izbora, (o) Uzimajući u obzir da bi osobe s invaliditetom trebale imati mogućnost aktivnoga uključivanja u procese donošenja odluka o politikama i programima, uključujući one koji se izravno odnose na njih, (p) Izražavajući zabrinutost zbog teških uvjeta s kojima se suočavaju osobe s teškim ili višestrukim invaliditetom, te osobe s invaliditetom koje su podložne višestrukim odnosno otežavajućim oblicima diskriminacije na osnovi rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkih ili drugih uvjerenja, nacionalnog, etničkog, domorodačkog ili socijalnog podrijetla, imovinskog statusa, rođenja, dobi ili nekog drugog statusa, (q) Prihvaćajući da su žene i djevojčice s invaliditetom često izloženije riziku od nasilja, ozljeđivanja, zlostavljanja, zapostavljanja ili nesavjesnog postupanja, maltretiranja ili izrabljivanja, kako u svojim domovima, tako i izvan njih, (r) Prihvaćajući da djeca s teškoćama u razvoju trebaju u potpunosti uživati sva ljudska prava i temeljne slobode ravnopravno s drugom djecom, te podsjećajući na obveze koje su zemlje potpisnice Konvencije o pravima djeteta preuzele u tom smislu, (s) Naglašavajući potrebu za uključivanjem aspekata spolova u sve napore usmjerene prema promicanju punog uživanja ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom, (t) Ističući činjenicu da većina osoba s invaliditetom živi u uvjetima siromaštva i prepoznajući u tom smislu nužnu potrebu ublažavanja negativnog učinka siromaštva na osobe s invaliditetom, (u) Imajući na umu da su uvjeti mira i sigurnosti utemeljeni na punom poštivanju ciljeva i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda i poštivanje primjenjivih dokumenata o ljudskim pravima nužni za punu zaštitu osoba s invaliditetom, posebno za vrijeme oružanih sukoba i strane okupacije, (v) Priznajući važnost mogućnosti pristupa fizičkom, socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju te pristupa obrazovanju, informacijama i komunikaciji, u omogućavanju punoga uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osobama s invaliditetom, (w) Shvaćajući da je pojedinac, imajući obveze prema drugim pojedincima i prema zajednici kojoj pripada, dužan boriti se za promicanje i poštivanje prava priznatih u Međunarodnoj povelji o ljudskim pravima, (x) Uvjerene da je obitelj prirodna i temeljna skupna jedinica društva i da ima pravo na zaštitu društva i države, a da osobe s invaliditetom i članovi njihovih obitelji trebaju primiti potrebnu zaštitu i pomoć kako bi se obiteljima omogućilo davanje doprinosa punom i ravnopravnom uživanju prava osoba s invaliditetom, (y) Uvjerene da će sveobuhvatna i cjelovita međunarodna konvencija usmjerena na promicanje i zaštitu dostojanstva osoba s invaliditetom značajno pridonijeti poboljšanju izrazito nepovoljnoga socijalnog položaja osoba s invaliditetom te promicati njihovo sudjelovanje u građanskim, političkim, ekonomskim, društvenim i kulturnim područjima života uz jednake mogućnosti, kako u zemljama u razvoju, tako i u razvijenim zemljama,

S obzirom da ovaj sastanak plod inicijative poslodavca koji je svjestan svojih odgovornosti u postupku donošenja odluka važnih za gospodarski i socijalni položaj zaposlenika ne sumnjamo da će se suradnja odvijati na obostrano zadovoljstvo, zaključio je Kuhar.

10. čak i u područjima donošenja odluka, u kojima će zemlje članice u budućnosti zadržati pravo veta, te odluke mogu u bilo koje vrijeme biti podređene glasu većine (dovoljno je da se predstavnici ili premijeri zemelja europske unije s njima slože), što znači da se može provesti bez mogućnosti da sabori pojedinih zemelja imaju mogućnosti sami o tome odlučivati, da ne spominjemo građane koji bi s time trebali izraziti svoje slaganje.

Članovi Afričke unije u ponedjeljak nisu uspjeli izabrati novoga predsjednika Komisije AU, izvršnog tijela te institucije, pokazavši na taj način ponovno svojevrsnu nemoć grupe, koju otprije kritiziraju zbog presporog donošenja odluka, osobito tijekom prošle godine koja je bila puna političkih prekretnica na kontinentu.

Tada je glasovalo 63 posto birača i nakon toga izlazak na izbore stalno opada, dok je s druge strane rasla moć Parlamenta u procesu donošenja odluka.