Trebalo bi objasniti zašto se u nazivu knjiga govori o povijest hrvatskih zemalja - razlog tome je što je u razdoblju prije doseljenja Hrvata to područje bilo veće od sadašnjeg političkog područja Republike Hrvatske.

Povijest Hrvatske prof. dr. Dragutina Pavličevića pouzdan je pregled povijesti Hrvata i hrvatske države od najstarijeg spomena hrvatskog imena i doseljenja Hrvata na Jadran do 21. st.

Barokna je historiografija poklonivši vjeru Konstantinu Porfirogenetu dosljedno razlikovala doseljenje i osvajanje Avara i Slavena, koji su uništili rimski red u Dalmaciji i razorili Salonu, od kasnijega doseljenja Hrvata, koji su pobijedili Avare i njihovu vlast zamijenili svojom.

Upravo ovi Hrvati-doseljenici, s izoštrenom sviješću o svome hrvatskome podrijetlu i svome hrvatskome identitetu - pojačani i potmognuti valovima doseljenja Hrvata šezdesetih i sedamdesetih godina - bili su čvrst temelj na kojemu je nikla i izgrađena organizirana hrvatska zajednica, prepoznatljiva kao iznimno hrvatska u višekulturalnom mozaiku australskih doseljeničkih zajednica.

Usprkos što su Hrvati posjedovali te zemlje od doseljenja Hrvata s Avarima (oko 615. godine), samo je plemstvo u biti u pravom smilslu posjedovalo te prostore i davalo ih ili ustupalo kome se plemstvu htjelo na raspolaganje ili u vlasništvo.

U rimsko doba (ostaci amfiteatra) Corinium; nakon doseljenja Hrvata središte hrvatskog plemena Karinjana (ostaci oltarne pregrade s natpisom).

Najnovija arheološka istraživanja starohrvatskih grobalja ukazuju da su Hrvati nakon doseljenja nastavili živjeti u staroj vjeri i prema svojim običajima.O štovanju njihovih starih božanstava svjedoče i imena planinskih vrhova poput primjerice Troglava na Dinari, i neke današnje narodne pjesme i običaji.Primjerice, sadnjom pšenice koja je čisti hrvatski običaj još od doseljenja Hrvata, danas se označava blagdan Sv. Lucije.No, blizina kršćanskog stanovništva postupno je Hrvatima približavala i kršćansku vjeru, pa se dio Hrvata zasigurno pokrstio i prije no što je kršćanstvo postalo vjerom svih Hrvata.Na razmjerno tolerantan odnos novodoseljenih Hrvata prema kršćanskome stanovništvu ukazuje i misija opata Martina kojega je papa Ivan IV.poslao s mnogo novca u Dalmaciju 641. godine da otkupi zarobljenike od pogana.

Ona ima svoj korijen u riječi " župa " koja je kod doseljenja Hrvata na ove prostore označavala zajednicu više naseobina, na čelu koje je bio " župan ", poglavar uprave, vojni vođa i sudac.

Utvrda i naselje nastavili su život i u rimsko doba, kao i nakon doseljenja Hrvata u današnju domovinu u 7. st.

Iz ovog razdoblja te iz vremena doseljenja Hrvata u ranom srednjem vijeku (7. - 9. stoljeće) imamo malo materijalnih i pisanih ostataka koji bi nam pomogli u rekonstrukciji povijesnih procesa.

Izložena je arheološka građa sa širega zadarskoga područja od doseljenja Hrvata u ove krajeve početkom 7. st. do propasti hrvatske narodne dinastije početkom 12. st.

Od 9. Do 11. rujna ove godine održane su tradicionalne svečanosti povodom Dana općine Chorvátsky Grob, ali i 459. Godišnjice doseljenja Hrvata u tu prigradsku bratislavsku općinu u Slovačkoj.

Sačuvano je nešto i obrednih ornamenata koji su povezani s obredima prije doseljenja Hrvata u novu domovinu.

Naime, budući da je rijeka Mura od doseljenja Hrvata na njihovo etničko i državno područje bila i ostala najsjevernija granica Hrvatske, o čemu svjedoči i neprekidna pripadnost Međimurja Zagrebačkoj (nad) biskupiji i činjenica da je u razdoblju djelovanja Zrinskih rijeka Mura bila najsjevernija granica Hrvatske, a to je ostala do danas, unatoč povremenog stranog administrativnog otcjepljenja Međimurja od hrvatskog nacionalnog korpusa, sudionici skupa smatraju opravdanim predložiti da se u hrvatsku himnu " Lijepa naša " uvrsti stih " Muro, Savo, Dravo teci... " umjesto stiha " Teci Savo, Dravo teci... ".

Dokaze o postojanju naselja u banjolučkoj kotlini poslije doseljenja Hrvata, pored gradine u Kastelu, nalazimo tek u 13. stoljeću.

U ovom projektu hrvatsku povijest ne gledamo od doseljenja Hrvata na ove prostore, već obrađujemo i povijest koja je prethodila, kazao je Budak.

U veselom i razigranom tonu voditelji programa su prikazali našu povijest od doseljenja Hrvata u sedmom stoljeću do danas.

Iz tih podataka doznaje se da su Neretvani počeli gusariti odmah nakon doseljenja Hrvata.

Nakon doseljenja Hrvata pa sve do 12. stoljeća Senj je bio u sastavu Gacke župe.

14. st. 700 godina nakon doseljenja Hrvata u rimsku Dalmaciju, a tako i oko Bosne je prvi put jedan bosanski vladar nazvao svoje stanovništvo Bošnjanima, očito je bio dug put da subetnički identitet dođe u prvi plan, a došao je u trenutku kad Bosna postaje samostalan politički entitet. dobri Bošnjanin = bosanskohercegovački političar Bošnjanin je teriotorijalno politički pojam i nema etničke konotacije jer nije nastao iz etikuma nego iz političke potrebe.

Također smo se vratili u prošlost Hrvatske, od doseljenja Hrvata u današnju domovinu, preko povijesnih ličnosti i događaja, do današnjih dana.

Većina povjesničara ističe da su prva dva stoljeća nakon doseljenja Hrvata u novu domovinu prekrivena gustom koprenom ranog srednjovjekovlja.

Zanimljivo se ovom prigodom osvrnuti na povijest grada Nina i štovanja Djevice Marije, koje u ovom gradu ima duboke korijene, na što upućuje prva hrvatska Gospina bazilika čije je sjedište u Ninu obnovljena justinijanska bazilika iz vremena prije doseljenja Hrvata.

Nikakvi Avari nisu dolazili na ove prostore nakon doseljenja HRvata.

To 300 godina nakon postojanja Bosne kao drzave su se i Hrvati poceli zvati u danasnjem znacenju, bosanskim Hrvatima (citaj objasnjenje a ne doslovno) Znaci ti kazes da su se plemena koja nemaju veze sa Hrvatima, prije doseljenja Hrvata na ova porducja imala svijest da Bosna njihov prostor, to je apsolutno istina jer su oni ovdje zivjeli.

Plus jos nemojmo zaboravit da danasnje poimanje naroda i drzave nije isto kao sta je bilo prilikom doseljenja Hrvata na ova podrucja i prilikom nastajanja Bosne kao drzave.

Ovo vrijedno djelo, koje je financirala Plemenita općina turopoljska, ostalo je do danas temeljna i gotovo jedina povijesna knjiga o Turopolju od vremena Rimljana i doseljenja Hrvata pa sve do početka 20 - tog stoljeća.

To je zapravo bilo Brinje prije Brinja, pa je utoliko i opravdano rabiti to ime u brinjskom kontekstu, neovisno o tome što ono potječe iz vremena prije doseljenja Hrvata.

inače konkretno o tezi o hrvatima u Bosni imam jedno pitanje koje sam posatvio mnogima po forumima i FB grupama ali niko da mi odgovori, možda ti budeš dovoljno pametan pa to uradiš dakle - - kako to da hrvati pošto su se naselili u Dalmaciji koja je bila već etablirano ime, već dobro historijski poznato i prije doseljenja hrvata (ne prije 640. god.) nisu takođe preuzeli ime teritorije koju su naselili, te se analogno tezi o bošnjanima kao teritorijalnoj odrednici PROZVALI DALMATINCIMA, a što bi bilo za očekivati s obzirom na etabliranost IMENA Dalmacija (jer su se dalmatincima nazivali i preostalo romansko/latinsko stanovnišrvo po gradovima) nego su SAČUVALI svoje ime hrvata, čak znači i u Dalmaciji, te nazvali kasnije i novostvorenu svoju državu Hrvatskom.

- - Odnosno, kako to da taj dio hrvata koji se tobože doselio u Bosnu nije ISTO TAKO sačuvao ime hrvata (a koje se ama baš nigdje ne spominje u Bosni u relevantnim historijskim vrelima sve do 19. vijeka) nego valjda dobio amneziju, šta li, te zaboravili da su hrvati te se eto prozvali Bošnjanima po zemlji koju su naselili, pogotovo što ime Bosne i ne postoji u to vrijeme doseljenja hrvata, te je stoga više nelogično da u zemlji koja NIJE IMALA IMENA ti kao doseljeni hrvati ne sačuvaju svoje ime hrvata, a kojeg su sačuvali u zemlji etabliranog imena, u Dalmaciji Jedini logičan odgovor bi i bio da se hrvati NISU NIKAD ni doselili u Bosnu, jer to područje je već odranije bilo naseljeno Slavenima (još od vremena Ostrogotdke države, 100 - 150 godina prije doseljavanja hrvatskog plemena)