1940. se pojavljuje novi projekt za izgradnju igrališta uz Bukovačku cestu - arhitekti Drago Ibler i Ljudevit Gaj te graditelji Ivo Babić i Veljko Jamnicky izrađuju idejnu skicu za športski park sa nogometnim igralištem za 20 000 posjetilaca, 10 teniskih igrališta (uz centralni teren bi bile tribine za 5000 posjetilaca) te amfiteatralnim igralištem za ritmičku gimnastiku za 1500 posjetilaca pogodnim i za kazališne predstave.

KREŠO ljubav na selu - to šro si napisao podsjetilo me na jedan crtež Anke Krizmanić koji me se dojmio, tuš-akvarel na papiru Drago Ibler i ja u mirisu cvijeća - kad me je učinio ženom iz 1917. godine, to je iz monografije ' Eros Pornos ' Đure Vanđure.

Riječ je o parku koji je1930-ih projektirao slavni Drago Ibler 1930 - ih godina - onaj, po kojem je kasnije imenovan trg koji je danas praktički nepostojeći, jer je tu, također barbarski, mimo urbanističkih kriterija za koje se Ibler zalagao, ubačena tzv. " Importane galerija ".

Drago Ibler: Graditeljstvo i grad Zagreb, 1925.

Na izložbu " Art déco... " uvršteni su radovi svih eminentnih umjetnika koji su djelovali u tom razdoblju, od Ljube Babića, preko Vladimira Becića, Vilka Gecana, Marina Tartaglie, Sergije Glumca do relevantnih predstavnika koji su odredili razvoj hrvatske arhitekture tog vremena, kao što su Hugo Ehrlich, Stjepan Planić, Viktor Kovačić, Drago Ibler i drugi

Od 1929./30. radi u Arhitektonskom ateljeu arhitekata Jurja Denzlera i Mladena Kauzlarića, gdje ga upoznaje Drago Ibler koji ga poziva k sebi na Akademiju.

Svi ti poznati graditelji učenici su vodećih europskih arhitekata, u prvom redu velikog Le Corbusiera, ali već 1919. otvara se Visoka tehnička škola s arhitektonskim odjelom u Klaićevoj (koja nešto kasnije prerasta u Tehnički fakultet), a Drago Ibler osniva Odjel arhitekture na Umjetničkoj akademiji u Ilici.

Unutar ekspresionizma hrvatski autori bili su i te kako aktivni kao pjesnici, urednici književnih časopisa, kao skladatelji poput Blagoja Berse i Borisa Papandopula, u književnosti te u vrhunskoj arhitekturi koju potpisuju Drago Ibler i Ignjat Fischer.

To su uglavnom utjecaji najvažnijih ekspresionisti č kih arhitekata: Hansa Poelziga (kod kojega je radio Drago Ibler) ili Ericha Mendelsohna (č iji Einsteinov toranj kod Potsdama pronalazi odjek u tornju zagreba č koga Nadbiskupskog sjemeništa Jurja Neidhardta).

Od monumentalne Kovačićeve palače Burze (1924.), preko vile Frangeš Mihanović u Rokovom perivoju pa do tridesetih godina čiji su protagonisti arhitekti Drago Ibler i Stjepan Planić.

Internacionalni stil u Akademijinu školu arhitekture uveo je 1926. novoimenovani profesor Drago Ibler.

Bit će zastupljeni svi bitni predstavnici koji su odredili razvoj hrvatske arhitekture tog vremena - Hugo Ehrlich, Stjepan Planić, Viktor Kovačić, Drago Ibler i t. d. te smjernice u primijenjenim umjetnostima i dizajnu koji tih godina počinje dobivati sve veću ulogu.

Praunuka je književnog kritičara i urednika ' Narodnih Novina ' Janka Iblera, a njezin prastric Drago Ibler je poznato ime u modernoj hrvatskoj arhitekturi.

U svom manifestu, kojeg je autor arhitekt zagrebačke škole Drago Ibler, pripadnici likovnog udruženja Zemlja zalagali su se za stvaranje nezavisnog likovnog izraza, a Krsto Hegedušić je naglašavao potrebu demokratizacije umjetnosti koja bi trebala biti dostupna širokim narodnim slojevima Treba živjeti životom svoga doba.

Arhitektonsku je radionicu u početku vodio arhitekt Drago Ibler, a nakon njegove smrti 1964. godine - akademik Drago Galić.

Nakon mature na splitskoj tehničkoj školi upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu odio za arhitekturu, koji vodi arhitekt Drago Ibler.

Mislim da ni Bandić ni Tomo Horvatinčić ne znaju tko je bio Drago Ibler.

1964. umro je Drago Ibler, hrvatski arhitekt; funkcionalist.

Scenografije i nacrti kostima Ljube Babića, nagrađeni u Parizu Grand prixom, bili su izloženi u Grand Palaisu kao dio antologijskog izložbenoga postava kazališne sekcije, kojega je autor bio arhitekt Drago Ibler.

Nacrte radi arhitekt Drago Ibler (1894. - 1964.), a Ivan Meštrović izrađuje 1932. Povijest Hrvata i namjenjuje je novoj zgradi Muzeja hrvatskih starina u Kninskoj tvrđavi.

Tako je objavljeno ulje na kartonu Autoakt sred demonskih sila iz 1908. godine Naste Rojc, zatim tuš/akvarel na papiru Drago Ibler i ja u mirisu cvijeća - kad me je učinio ženom iz 1917. godine te tuš na papiru Autoakt s Ottom Dixom Anke Krizmanić, a slijede crteži Zoe Borelli Vranske-Alačević, Zdenke Pexider Sriće, Ljerke Njerš, Nives Kavurić-Kurtović, Dragice Cvek-Jordan, Nevenke Arbanas i drugih.

Drago Ibler bi mu imao štošta za prigovoriti.

U časopisu su sudjelovali i pisali Miroslav Krleža, Marko Ristić, Mijo Mirković, Drago Ibler (bio je i urednik časopisa), Ljubo Babić, Viktor Vida, Vid Ribar, Slavko Batušić, Milan Dedinac, Krsto Hegedušić, Ranko Marinković, Zvonimir Richtman, Petar Šegedin, Hasan Kikić, Oskar Davičo (koji je zbog suradnje u Pečatu 1940. godine i isključen iz KPJ), Petar Kružić, Dobriša Cesarić, Vilim Svečnjak, Drago Ivanišević...

Većina ovih akademskih arhitekata, primjerice Drago Galić, Lavoslav Horvat, Mladen Kauzlarić, Stjepan Planić, Neven Šegvić, kao i njihov učitelj i kolega Drago Ibler, odigrali su odlučujuću ulogu u stvaranju najznačajnijih djela zagrebačke arhitektonske škole

Tu su još Bartol Felbinger (1785 ⠀ 1871) s mnoštvom zgrada u Zagrebu i palačom Drašković, Riječanin Ignazio Hencke (1740 ⠀ 1798), koji je ostavio baroknu pravoslavnu crkvu, Alois Vjekoslav Bastl (1872 ⠀ 1947), autor Etnografskoga muzeja, zgrade PMF-a i tržnice Dolac u Zagrebu, Ferdinand Fellner (1847 ⠀ 1916) i Herman Helmer (1849 ⠀ 1919), koji su u historicističkom stilu sagradili kazališne zgrade u Zagrebu, Rijeci i Varaždinu, Umjetnički paviljon u Zagrebu i cijeli niz reprezentativnih zgrada, Bruno Bauer (1884 ⠀ 1955), autor Novinarskog doma i samostana sv. Ksavera u Zagrebu, Viktor Aksmann ili Vladoje Aksmanović (1878 ⠀ 1946), poznati osječki arhitekt, Vjekoslav Heinzel (1871 ⠀ 1934), autor brojnih zgrada, a dok je bio zagrebački gradonačelnik (1920 ⠀ 1928) zaslužan je za plansko uređenje grada, zatim Hinko Bauer (1908 ⠀ 1986), koji nam je ostavio zgradu Zagrebačkog zbora i bolnice na Jordanovcu, Juraj Denzler (1896 - 1981), koautor Higijenskog zavoda i zgrade Elektre, Drago Ibler (1894 ⠀ 1964), graditelj brojnih stambenih zgrada i slavnog drvenog nebodera na Iblerovu trgu u Zagrebu, Pavao Deutsch (1897 ⠀ 1948), koji je radio uglavnom s Alexanderom Freudenreichom (1897 ⠀ 1974), ostavivši za sobom brojna ostvarenja, kao što su zgrade hrvatskih kulturnih domova u nizu gradova, školu u Varošu (Split), Maticu hrvatskih obrtnika u Zagrebu itd.

Nazorova 64, Drago Ibler, 1941 1947

Jabukovac 15, Drago Ibler, 1932 1933

Čorak, Željka: U funkciji znaka: Drago Ibler i hrvatska arhitektura između dva rata.

Možda to heretički zvuči, ali opravdanje za to našao sam u ne tako davnim vremenima kad je arhitekt Drago Ibler gradio svoj neboder u Martićevoj 13 u neposrednoj blizini, a on se i danas smatra vrijednom arhitekturom.

Sveti Duh 117, Drago Ibler i Drago Galić, 1937