Ovakav način rada uobičajeniji je u novijem, post-dramskom kazalištu, koje ne prianja uz konvencije kazališnih struktura i razvoja priče.

Četiri godine poslije redatelj Miro Međimorec postavlja ga u Dramskom kazalištu Gavella pod naslovom Očajno smiješno.

Pjevao je u dječjem zboru Srdelice u Splitu, a paralelno nastupa i u dramskom kazalištu mladih.

Glumio je u brojnim radio i televizijskim dramama, na fil mu, te odigrao bezbroj uloga u Dramskom kazalištu« Gavela ».

Dolazak u Zagreb na studij glume na zagrebačkoj Akademiji kazališne umjetnosti koristi za stjecanje iskustva u profesionalnim kazalištima - Zagrebačkom dramskom kazalištu (današnje Gavella) i HNK.

Prisjećanjem na život i karizmu Semke Sokolović-Bertok, njezini kolege i prijatelji na jučerašnjoj su se komemoraciji u Gradskom dramskom kazalištu " Gavella " oprostili od te istaknute hrvatske dramske umjetnice, koja je preminula prošli tjedan.

Hrvatsku će praizvedbu 9. svibnja u Dramskom kazalištu Gavella imati i Paravani Jeana Geneta, što je ne samo kazališna nego i kulturološka činjenica.

Prvo obnavljanje statusa Eko-škole 2. travnja 2003. g. u dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu.

Stilske vježbe Lele Margitić i Pere Kvrgića, Raymonda Queneaua, Tonka Maroevića i Tomislava Radića, okrugli četrdeseti rođendan proslavit će 19. siječnja ne u Teatru TD, gdje su nastale i trajale toliko dugo, nego u Dramskom kazalištu Gavella, koje je za ovu prigodu zakupila udruga Planet Art, privatno kazalište koje se predstavlja kao novi vlasnik predstave.

Nakon završetka studija angažiran kao glumac u Zagrebačkom dramskom kazalištu« B.

U petak, 26. ožujka 2010. u 19,30 sati, u Gradskom dramskom kazalištu " Gavella " gostuje Ludens teatar iz Koprivnice s predstavom " Nemreš pobjeć od nedjelje " Tene Štivičić u režiji Daria Harjačeka.

Uz to je u Zagrebačkom dramskom kazalištu odigrao Camillea Desmoulinsa u Büchnerovoj Dantonovoj smrti.

Druga, obiteljska drama s Domovinskim ratom u pozadini i borbom oko naslijeđa u prvom planu, pokazala je kako splitski GKM ipak napreduje na svom putu prema komornom dramskom kazalištu, polako profilirajući ansambl.

Poseban broj časopisa za plesnu umjetnost Kretanja objavljen je nedavno na francuskom jeziku i predstavlja četiri do sada neobjavljena teksta Maje Đurinović, Katje Šimunić, Jelene Rajak i Ive Nerine Sibila o četiri hrvatska plesna umjetnika izabrana od strane uredništva časopisa da ih se ovom publikacijom (koja tiskani prostor dijeli s onom posvećenom hrvatskom dramskom kazalištu, Théâtre Croate 6) predstavi francuskoj gledateljskoj i čitalačkoj publici u sklopu Festivala Hrvatske u Francuskoj Croatie, la voici koji se održava od početka rujna do kraja prosinca 2012. Odabir umjetnika koje ovaj broj Kretanja na francuskom predstavlja namjerice je usklađen s kuratorskim izborom Anite Mathieu, direktorice festivala Rencontres Chorégraphiques Internationales de Seine-Saint-Denis, koja je selektirala Marjanu Krajač i njezinu Kratku fantaziju o ponovnom uspostavljanju vlasništva nad tijelom, Matiju Ferlina s dvije koreografije: Sad Sam Lucky i Sad Sam Almost Six te plesnu predstavu Saše Božića i Petre Hrašćanec Love Will Tear Us Apart, kako bi uz primjere hrvatske plesne prakse francuskoj publici predstavili i uz to vezan teorijsko-kritički rad.

Koncert se održava u Dramskom kazalištu Gavella, a Transhistri će predstaviti materijal s novoga albuma koji negdje u bijenalsko vrijeme izlazi pod etiketom diskografske kuće Cantus d. o. o.

Tim povodom nastupit će u Dramskom kazalištu Gavella u četvrtak 29.11. s početkom u 20 sati.

Na studij glume upisao se 1953. godine u zagrebačkoj Akademiji kazališne umjetnosti, nakon čega je odmah glumio u Zagrebačkom dramskom kazalištu, 1957. godine.

Ratna Krležina proza, drama i poezija tematski vezana uz Prvi svjetski rat i misaono prožeta tragedijom pojedinca koji se u toj klaonici bori za tuđe interese bio je poticaj Zlatku Vitezu da uđe u pustolovinu dramskog povezivanja djelâ koja su obilježila tu fazu Krležina stvaralaštva, što je rezultiralo predstavom Kroatenlager u Dramskom kazalištu Gavella.

U dva i pol sata trajanja, sa stankom, tekst Davida Lindsay-Abairea, premijerno izveden u Dramskom kazalištu Gavella 22. veljače u režiji Marka Torjanca, razvija se pravocrtno i svakim se novim prizorom otkriva neki novi bitni podatak iTz tragične obiteljske povijesti, a likovi se dodatno profiliraju i posve skladno razvijaju svakom novom replikom.

Nakon koncerata u Vukovaru i Rijeci klapa Cesarice će 30. svibnja u 20 sati u Gradskom dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu proslaviti 15 godina svojeg djelovanja i sa zagrebačkom publikom.

Godine 1950., 1. studenoga, u matičnoj knjizi iščitavaju se imena samo dramskih umjetnika, onih koji su prije bili angažirani u Kerempuhovom vedrom kazalištu ili pak Zagrebačkom dramskom kazalištu. Tako je počelo: opereta Zemlja smiješka izvedena je koncem godine bez i jednog stalno zaposlenog pjevača-solista ili člana zbora ili baletnog plesača; stalno je bilo angažirano samo pet glazbenika u orkestru.

Na liniji kazališnih istraživanja i novoga dogodila se u Zagrebačkom dramskom kazalištu 1958. Ionescova tragična farsa Stolice u režiji Koste Spaića i u podjeli: Starica, 94 godine Nela Eržišnik.

Nakon što je među prvim svojim predstavama u Dramskom kazalištu Gavella Kosta Spaić režirao Moli reova Don Juana s Borivojem Šemberom u naslovnoj ulozi, Perom Kvrgićem kao Sganarelleom, a Vjerom Žagar-Nardelli u ulozi Done Elvire, njegov povratak tome djelu, odnosno obnovljena režija 1961, imala je manje uspjeha.

Slijede dva velika uspjeha: Mandragola i Jazavac pred sudom, prodor na institucionalna zagrebačke pozornice (Hinkemann Ernsta Tollera u Zagrebačkom dramskom kazalištu), osnutak Teatra TD (Daktilografi) i prva predstava za djecu Pinocchijo u Zagrebačkom pionirskom kazalištu, tj.

S Viktorom Beckom i Zvonimirom Rogozom Gavella je nastojao u novoosnovanom mladom Zagrebačkom dramskom kazalištu premostiti jaz između tradicije i suvremenih kazališnih nastojanja, između glumačkih očeva i djece, ali nije našao ni jedne istaknute, velike glumačke majke.

- Od Ženidbe u Dramskom kazalištu Gavella, dakle već sedamnaest osamnaest godina, Nataša Rajković i ja nismo postavljali predstavu prema gotovom dramskom tekstu, nego autorske projekte.

Budući da u prvom polugodištu nismo imali priliku pogledati ni jednu predstavu u Dramskom kazalištu Gavella, to smo učinili dva puta u ovom polugodištu.

Kao scenograf i kositmograf debitirao je u Dramskom kazalištu Gavella, Zagreb u srednjovjekovnoj farsi Mesar iz Abevilla i Meštar Pathelin (1960. g.).

Tako se onima kojima sjećanje na Krležu seže do njezine posljednje izvedbe u HNK-u od prije osamnaest godina ili u najboljem slučaju do izvedbe u režiji Petra Večeka u Dramskom kazalištu Gavella iz 1984, koja je bila na repertoaru do 1991, nova predstava može učiniti, možda zato što se u njoj razabire izvorna radnja i pri kraćenju odnosno izostavljanju dopisanoga uvodnoga prizora razilaženja gostiju glembajevske proslave jubileja kao i gotovo svih agramerskih oznaka (ostaje kao za uspomenu tek poneki kajkavski naglasak i obavezna posuđenica überspannt) i većine dijaloga na njemačkom jeziku i biti prozvana tradicionalnom, što je u našem kazališnom žargonu sve samo ne kompliment.

Petar Selem zna da se najdinami č nije scene tjelesnoga u opernom žanru, kao i u renesansnom dramskom kazalištu, uvijek odvijaju izvan prostora gledanja, iza zastora ili u procijepu dvaju č inova, u produženom svijetu iluzije koji se samo privremeno svršava posljednjim č inom na sceni.