U nakladi Dru š tva hrvatskih knji ž evnika, u Maloj knji ž nici, iza ć i ć e moja zbirka pjesama i kupleta " Bjelovarski list ".

Nacionalna zaklada, u suradnji s Institutom za međunarodne odnose i uz potporu Ureda UNDP-a u Hrvatskoj, organizira okrugli stol: Komu ni ciranje Europe gra đ anima - uloga organizacija civilnog dru š tva 24. travnja 2006., 9:30 - 14:00, u Hotelu Westin, dvorana Panorama, Kršnjavoga 1, Zagreb.

Paul Bourget je uvidio da liturgija može transformirati ljudsku dušu i da je u tome njezina dru š tvena vrijednost.

U Zagrebu je 3. prosinca odr ž an redoviti 57. sastanak Hrvatskog epidemiolo š kog dru š tva Hrvatskog lije č ni č kog zbora na kojem je sudjelovalo oko 140 javnozdravstvenih stru č njaka.

Studij mogu upisati osobe koje su zavr š ile diplomski sveu č ili š ni studij i stekle najmanje 300 ECTS bodova (ili visoku stručnu spremu prema ranijim propisima) iz podru č ja dru š tvenih znanosti, biomedicine te ostalih relevantnih podru č ja.

Do kraja godine iz ludbre š kog pogona uskoro ć e izlaziti 100 rasvjetnih tijela na dan, no namjera je, u č iju realizaciju zapravo ne sumnjaju, zatra ž iti dosad prvi kredit ili potporu dru š tava kapitala kako bi uskoro imali proizvodnju od 1000 komada na dan.

K.; rodom su iz istog kraja, a i č lanovi su istog lova č kog dru š tva) te neprekidnom borbom s vjetrenja č ama uo č i osniva č ke skup š tine Gorica d. d. g.

Po prvi puta (od osnivanja dru š tva) na nekom natjecanju je nastupila mu š ka - B ekipa DVD Halubjana i od ukupno 12 natjecateljskih odjeljenja bili smo posljednji.

Pitoma č a se danas opra š ta od doktora Marijana Jergovi ć a, biv šeg do ž upana Viroviti č ko - podravske ž upanije, uglednog lije č nika, sporta ša i skladatelja, koji je s vojim predanim, svestranim i plodonosnim radom, desetlje ć ima oboga ć ivao dru š tveni ž ivot ovoga podneblja.

Diplomski studij Bo ž ji narod u Bo ž jem svijetu istra ž uje narav kr šć anskog identiteta i poziva, bilo u dru š tvu ili u crkvi.

Iz njihovih š kola i u č ili š ta potječu brojni crkveni i dru š tvene vo đ e, nacionalni preporoditelji, pisci, prirodoznanstvenici, arheolozi, skuplja č i narodnog blaga, teolozi, mistici.

Socijalne radnice i socijalni radnici du ž ni su na svaki na č in nastojati prenijeti svoja znanja i iskustva ste č ena kroz profesionalni razvoj svojim kolegicama i kolegama, korisnicima i korisnicama, zajednici i dru š tvu.

Hrvatsko debatno dru š tvo Projekt Osna ž ivanje mladih ima za cilj omogućiti mladima da se iz prve ruke upoznaju s načinom na koji djeluju lokalne vlasti te kroz vlastito iskustvo upoznaju s načinom donošenja odluka na lokalnoj razini, kao ipovećati znanje, zanimanje i motivaciju da se više angažiraju u aktivnostima civilnog društva.

Ju ž na Afrika, Brazil i Argentina imaju zajedni č ku vanjsko politi č ku orijentaciju pogodnu za dru š tvene pokrete.

Uz vrhunski sport ne ć e nedostajati niti dru š tvenih zbivanja koje su organizatori turnira ove godine proširili.

Dru š tvo je zapo č elo s radom 1930. i upisano 7. lipnja 1930. u Registar XV. dru š tvenih tvrtki Trgova č kog suda u Zagrebu str. 371. Sjedi š te Dru š tva bilo je u Zagrebu.

Podru ž nica je otvorena u Su š aku 8. listopada 1931. Djelatnost Dru š tva bila je kupnja i prodaja ri ž e te poslovanje sa svim granama trgovine koje se nalaze u izravnoj ili neizravnoj vezi s tom svrhom i kod sli č nih poduze ć a.

Na č elu Dru š tva bilo je ravnateljstvo od š est č lanova.

Isus svoju pozornost posve ć uje upravo toj skupini marginaliziranih i od dru š tva odba č enih - siroma š nima i potrebitima.

To je bila prekretnica za te dru š tvene skupine, a naro č ito Isusov odnos prema osobama s invaliditetom, kojih je zbog ratova i bolesti, koje se tada nisu lije č ile bilo mnogo.

Večer ranije, u srijedu 28. Rujna popodne predavanje pod nazivom Živi li dijaspora samo u Živoj zajednici? »održao je dr. Polegubić kazavši kako u suvremenom navje š tanju evan đ elja mediji imaju neobilaznu ulogu. Na š a Crkva u domovini i u dijaspori davno je uo č ila va ž nost sredstava dru š tvene komunikacije u suvremenom navje š tanju Bo ž je rije č i.

Kulturno umjetni č ko dru š tvo Preslica osnovano je U listopadu 2001. godine u novozagrebačkom naselju Blato, Gradska č etvrt Novi Zagreb-za pad, u svrhu očuvanja kulturnog nasljeđa i tradicije svojega kraja, ali i č itave Hrvatske.

Grad Č azmu obi š la je Komisija za ocjenjivanje rezultata Gradovi i op ć ine prijatelji djece u č ijem sastavu su bile: pedijatrica Dubravka Lipovac, zadu ž ena za podru č je zdravstvene skrbi djece, rad udruga za djecu s te š ko ć ama u razvoju i njihovu integraciju u dru š tvo; dr. sc. Maja Pleše Sabol, zadužena za socijalnu skrb, rad s roditeljima i humanitarne akcije te profesorica Snježana Krpes, programska savjetnica pri Savezu društava Naša djeca, suorganizatora akcije Gradovi i općine prijatelji djece.

Dobrovoljno vatrogasno dru š tvo Delnice dana 5. rujna 2009. godine organiziralo je IV. me đ unarodno memorijalno natjecanje u spomen na preminulog zapovjednika DVD i JVP Delnice - Gorana Ga š parca Pupina.

S obzirom da udruga Partnerstvo za dru š tveni razvoj prati stanje u medijima u Republici Hrvatskoj od 2005. godine a ve ć 10 godina i proces pridru ž ivanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, odlu č ili smo se podijeliti klju č ne informacije sa onima č ije se budu ć nosti ponajvi š e ti č u, studentima te medijima o kojima ć emo i govoriti.

Svi operativni č lanovi Dru š tva imaju polo ž en te č aj za vatrogasca.

Dana 23.01.2010. god. u subotu, u prostorima hostela« KLEK », održna je redovita godi š nja skup š tina Dru š tva za sportsku rekreaciju Ogulin, na kojoj su nakon otvaranja skup š tine izabrana radna tijela, a zatim podne š ena izvje šć a: I zvje šć e o radu i F inancijsko izvje šć e za 2009. godinu, te Izvješće Nadzornog odbora.

Dakle, dru š tvo postaje sve humanije i polo ž aj invalidnih osoba sve prihvatljiviji.

Aktivisti nevladinih udruga Zeleni Osijek, Dravske lige, Hrvatskog dru š tva za za š titu ptica i prirode, Ekolo š kog dru š tva Koprivnica, ZEU Senjar, Baobab, Nobilis, WWF Mediteranski program, Prirodoslovno dru š tvo Drava se bore za obustavljanje ovog projekta, no potrebno je uključivanje javnosti koje se problem zasigurno tiče, jer bi se projektom mogla nepovratno uništiti predivna flora i fauna Podunavlja.

Danas sve vi š e invalida zavr š ava fakultete jer su svjesni da znanjem lak š e mogu posti ć i jednakost u dru š tvu.