Duševni poremećaji i ovisnost o drogi porasle su, kako drugdje, tako i u Finskoj.

Na početku zaraze nateknu limfni čvorovi i slezena (jer parazitiraju na eritrocitima), a zatim slijede paraliza pojedinih dijelova tijela, duševni poremećaji, želja za spavanjem (po čemu je bolest i dobila ime) i koma.

Na četvrtom su mjestu duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom (F10) s 4011 ispisanih i učešćem od 2,0 %.

Na drugom su mjestu duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom s 88294 bolnoopskrbna dana i učešćem od 3,5 %.

U dobnoj skupini 20 do 59 godina hospitalizirano je 265.097 pacijenata, a poredak učestalosti prema skupinama je: novotvorine (40.151, s vodećom dijagnozom zloćudne novotvorine dojke), slijede duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (34.636, najčešće zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom), bolesti genitourinarnog sustava (27.056, s prekomjernom, učestalom i nepravilnom menstruacijom), bolesti probavnog sustava (23.816, najčešće zbog žučnih kamenaca), te bolesti cirkulacijskog sustava (22.320, najčešće zbog angine pektoris).

Prema podacima o najraširenijim bolestima, duševni poremećaji su na četvrtom mjestu, nakon kardiovaskularnih i malignih bolesti te dijabetesa.

U Opatiji je od 1 - 3. listopada održana 2. hrvatska konferencija o alkoholizmu i drugim ovisnostima i 6. Alpe-Adria konferencija o alkoholizmu, na kojima su s poster prezentacijama sudjelovali djelatnici Službe (dr. Maja Silobrčić Radić i sur.« Epidemiološki prikaz bolesti i stanja uzrokovanih alkoholom u Hrvatskoj »i« Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom u Hrvatskoj »; dr. sc. Nataša Antoljak i sur.« Endothelin/1 - 21/levels in various degrees of alcoholic liver cirrhosis »).

Među šest vodećih uzroka dizabiliteta, četiri su iz skupine duševnih poremećaja: depresija, shizofrenija, duševni poremećaji uzrokovani uzimanjem alkohola i bipolarni afektivni poremećaji.

Kod muškaraca na drugom mjestu je reakcija na teški stres s udjelom od 15,8 %, a s nešto nižim udjelom od 15,1 % slijede duševni poremećaji uzrokovani alkoholom, dok su kod žena na drugom mjestu depresivni poremećaji s udjelom od 17,4 %.

U muškaraca liječenih u bolnicama Hrvatske najzastupljenije bolesti 2007. godine bile su bolesti cirkulacijskog sustava (45.354, među njima najčešća angina pektoris), slijede novotvorine (42.751, s najčešćom zloćudnom novotvorinom bronha i pluća), bolesti probavnog sustava (29.561, najčešća dijagnoza ingvinalne hernije), duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (28.930, najčešće duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom) te bolesti dišnog sustava (28.654, od kojih najčešće kronične bolesti tonzila i adenoida).

Spomenuti su članak praktičari iz svih područja pomoći mladima iznenađujuće dobro prihvatili, a osobito moji " supatnici " - domski odgojitelji koji se prvenstveno laćaju zadatka skrbi za djecu bez doma i zavičaja, ali isto tako i razni suradnici u posredovateljskim službama za djecu potrebitu udomljenja i usvajanja, zatim odgojiteljice u dječjim vrtićima te učitelji na osnovnih školama što ih danas pohađaju mnogi učenici kod kojih postoje duševni poremećaji.

Slijedi skupina afektivnih poremećaja s udjelom od 16.76 %, a potom neurotski poremećaji i poremećaji vezani uz stres s udjelom od 12.81 %, te duševni poremećaji uzrokovani konzumiranjem alkohola s udjelom od 9.98 %.

Posebnu skupinu čine duševni poremećaji zbog uzimanja psihoaktivnih tvari s udjelom od 2.21 % (Slika 3. i 4.).

Poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija, depresivni poremećaji, reakcije na teški stres i ostali duševni poremećaji uzrokovani oštećenjem i disfunkcijom mozga i fizičkom bolešću vodeće su dijagnostičke kategorije u bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja.

Međutim, prema broju bolnoopskrbnih dana liječenih bolesnika na prvom su mjestu duševni poremećaji i poremećaji ponašanja.

Za tako kompleksne skupine bolesti, kao što su duševni poremećaji i bolesti, čiji uzroci često nisu poznati ili su zamršeni endogeni genetski ili biokemijski, čija je rana dijagnostika teška, čije je liječenje vrlo specifično i odudara od klasičnog liječenja ostalih bolesti čovjeka, za njih dijagnostičar-terapeut mora biti velik znalac tog uskog područja medicine - specijalist psihijatar.

Najčešći znakovi afekcije živčanog sustava su: serozni meningitis, kljenut - uglavnom gornjih ekstremiteta, trupa i moždanih živaca, znakovi upale mozga - kao što su vertigo, somnolencija, tremor, nistagmus, te vidni i duševni poremećaji.

Kako pojašnjava Balorda, pušenje, odnosno ovisnost o nikotinu, danas se smatra zasebnom bolešću i nosi šifru F17 po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i stanja-10 revizija te spada u skupinu Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja.

Podaci o ostvarenim BO danima u 2011. godini, prema kojem prva tri mjesta zauzimaju dijagnoze iz skupine Duševnih bolesti i poremećaja ponašanja: shizofrenija (F20), povratni depresivni poremećaj (F33) te duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom (F10) ukazuju da poremećaji mentalnog zdravlja predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema.

Iz Tablice 1. razvidno je da su oštećenja lokomotornog sutava, drugih organa i organskih sustava, duševni poremećaji te oštećenja središnjeg živčanog sustava najčešći uzroci invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze koje pridonose funkcionalnom oštećenju osobe.

Mentalni/duševni poremećaji prikazuju se sukladno Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB SZO, X revizija) šiframa F00-F99. Veličina problema prikazana je na temelju analiza podataka baza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Baze bolnički liječenih pacijenata, Baze utvrđenih bolesti i stanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, Registra osoba s invaliditetom) i Mortalitetne baze Državnog zavoda za statistiku.

Duševni poremećaji uzrokovani alkoholom i shizofrenija godinama su vodeće dijagnostičke kategorije u ukupnom bolničkom pobolu zbog mentalnih/duševnih poremećaja.

Mentalni/duševni poremećaji stigmatiziraju, izazivaju veliku subjektivnu patnju i uvelike smanjuju kvalitetu života oboljelih, ali i njihovih obitelji i okoline.

Vodeće skupine bolesti po broju dana ležanja u bolnici u 2010. godini bile su: bolesti cirkulacijskoga sustava (19,6 %), najčešće cerebralni infarkt (I63) i kronična ishemična bolest srca (I25), novotvorine (12,9 %), najčešće zloćudna novotvorina bronha i pluća (C34) te debelog crijeva (C18), bolesti dišnog sustava (9,0 %), najčešće pneumonija, nespecificiranog uzročnika (J18) i bakterijska pneumonija (J15), bolesti probavnoga sustava (8,8 %), najčešće kolelitijaza (K80) i ingvinalna hernija (K40) duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (7,0 %), najčešće shizofrenija (F20) i duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom (F10).

2. Primarni duševni poremećaji i poremećaji lučenja hormona Kod nekih duševnih poremećaja nađen je popratni poremećaj žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem (npr. kod shizofrenije i depresije).

Od toga su u oko 60 % utvrđene neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom, u oko 8 % duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem alkohola, u 8 % shizofrenija, u oko 6 % senilnost i demencija pa epilepsija, PTSP itd.

Interdisciplinarni pristup pomaže nam shvatiti da se duševni poremećaji ne liječe samo molitvom i obraćenjem, nego i psihološkim i psihijatrijskim sredstvima.

Poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija, depresivni poremećaji, reakcije na teški stres i ostali duševni poremećaji uzrokovani oštećenjem i disfunkcijom mozga i fizičkom bolešću vodeće su dijagnostičke kategorije u bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja.

Pored općih simptoma, sada su u kliničkoj slici prisutni znakovi meningitisa (ukočenost vrata, glavobolja, povraćanje) te znakovi encefalomijelitisa (klijenuti gornjih ekstremiteta, trupa i moždanih živaca, vertigo, somnolencija, tremor, nistagmus, vidni i duševni poremećaji).

Često dolaze iz obitelji u kojima postoje tjelesni i duševni poremećaji, ili iz obitelji u kojima se reakcije na stresore očituju kroz tjelesne poremećaje, a bolesno ponašanje nagrađuje pažnjom, izbjegavanjem obveza ili određenih situacija.