U troposferi se izgaranjem fosilnih goriva (drvo, ugljen, nafta) i biomase oslobađaju ugljikov (IV) oksid, vodena para, ugljikovodici te dušikovi oksidi.

Pored CO2 također nastaju i drugi štetni spojevi kao npr: CO (ugljični monoksid) nastaje zbog nepotpunog sagorijejevanja energenata NOX (dušikovi oksidi) nastaju zbog reakcije dušika i kisika u zraku.

Uz ugljikov dioksid koji pridonosi cjelokupnom zagrijavanju Zemlje, nastaju spojevi sumpora, ugljik monoksida, dušikovi oksidi, policiklički aromatski ugljikovodi i skupina ostalih potencijalno toksičnih, kancerogenih i kemijskih aktivnih tvari.

Zahvaljujući filtru za kabine s aktivnim ugljenom ispušni plinovi, fina prašina i dizelska čađa, kao i pelud, bakterije, ozon i dušikovi oksidi ne ulaze u automobil.

Zimi, kad se stratosfera jako ohladi i temperatura padne na 78 C, nad polarnim područjima dolazi do stvaranja tzv. polarnih stratosferskih oblaka u kojima među kristalima vode ostaju vezani dušikovi oksidi, što inače usporavaju razgradnju ozona.

U samo dva stoljeća u atmosferu su odaslane milijarde tona stakleničkih plinova, ponajviše ugljikov dioksid, sumporni dioksid i dušikovi oksidi koji se zadržavaju u gornjim slojevima atmosfere stvarajući učinak staklenika.

Ugljikovodici (HC) i dušikovi oksidi (NO x) specificirani su zbirno - 0,97 g/km, a čestica čađe (elementarnog ugljika) na 0,14 g/km.

Kao što je prethodno navedeno, iznimno je važna i uloga ovog polutanta u stvaranju prizemnog ozona koji se stvara fotokemijskom reakcijom u zraku u kome su prisutni dušikovi oksidi i hlapljivi ugljikovodici.

Tu se prvenstveno mislim na tzv. prekursore: svi dušikovi oksidi (i monoksid i dioksid, itd.), hlapivi organski spojevi, najčešće na bazi ugljikovodika (benzen, butadien, itd.) i i ugljikov monoksid,

Građansku inicijativu za zaštitu okoliša Kaštelanskog zaljeva predstavila je Anita Matijaš, a ova udruga se protivi spaljivanju kancerogenog i ostalog otpada u Cemex-ovim pogonima u Kaštelima, upozorivši kako se tako u okoliš ispuštaju otrovni dušikovi oksidi, teški metali, dioksini i furani.

Budući da dušikovi oksidi nastaju iz zraka, prilikom procesa izgaranja goriva u motorima s unutrašnjim izgaranjem, i ne mogu se izbjeći, a na sličan način nastaju i aerosoli PM10 i PM2, 5, smanjenje onečišćenja tim tvarima vezano je za reformu urbanog prometa, s naglašavanjem korištenja javnog prijevoza i, u tu svrhu za korištenje vozila sa smanjenom emisijom (na plin, alternativna goriva ili električni pogon).

Direktiva o velikim uređajima za izgaranje - Ova Direktiva ima za cilj smanjenje emisija u zrak (sumporov dioksid, dušikovi oksidi i prašina) iz velikih uređaja za izgaranje, ovisno o starosti i kapacitetu uređaja te vrsti goriva za izgaranje (kruto, tekuće ili plinovito).

U Proračunu je Istarske županije za praćenje kakvoće zraka u 2004. godini osigurano 255 000,00 kn što je dovoljno za: praćenje kakvoće zraka na četiri klasične postaje (SO2 - 4, dim - 2, taložna tvar - 4 i dušikovi oksidi - 2), održavanje stanica, obradu podataka i godišnji izvještaj, redovno održavanje na automaskoj postaji na Fiželi - Grad Pula, troškove električne energije, telefona i alarma, troškove prijenosa podataka i obradu podataka s pet automatskih postaja TE Plomin.

Takozvani prekursori u formiranju ozona su primarni polutanti, dušikovi oksidi (NOx) i hlapivi organski spojevi poznati kao HOS-evi, osobito nezasićeni HOS-evi.

Što je zrak manje onečišćen, to više ozona nastaje od svake molekule dušikova oksida, odnosno dušikovi oksidi su dominirajući faktor u stvaranju ozona.

Dušikovi oksidi bili su na razini II. kategorije kakvoće u Đorđićevoj ulici, na Ksaverskoj cesti i u Sigetu.

- To neće biti problem jer se dušikovi oksidi dižu u više slojeve atmosfere i teško će disperzirani postići koncentraciju koja bi se pomiješala s padalinama i prouzročila zakiseljavanje tla - odgovara Nenad Balažin iz ECONERG-a.

Sve je više dokaza da su osjetljivi i na »modernije« onečišćivače zraka kao što su dušikovi oksidi, razni ugljikovodici i iz njih nastali fotooksidanti (ozon).

Pušenje oslobađa niz potencijalno štetnih kemijskih tvari, njih oko 4200 do 4700 spojeva među kojima su nikotin, katran formaldehid, dušikovi oksidi i ugljikov monoksid.

Postavljeno je pitanje utjecaja dušikovih oksida na ljudsko zdravlje, nakon čega su stručnjaci iz Ekonerga objasnili da su dušikovi oksidi regionalnog karaktera i od značaja sa stajališta međunarodnog Protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. (Gothenburski protokol), te da nema bojazni od štetnog djelovanja dušikovih oksida posebice zbog vrlo oštrih propisanih graničnih vrijednosti prema regulativi te uz postavljen uvjet očuvanja prve kakvoće zraka s obzirom na dušikove okside kakva je zabilježena mjernom stanicom u Slavonskom Brodu.

Uzrokuju ih sumporni oksidi i dušikovi oksidi prisutni u atmosferi prirodno ili uslijed čovjekove aktivnosti.

Danas se najznačajnijim primarnim onečišćivačima nastalim ljudskom aktivnošću smatraju sljedeće tvari: 1. oksidi sumpora, prvenstveno sumporni dioksid (SO2), koji uglavnom nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva (ugljena i nafte) i vulkanskom aktivnošću; sumporni dioksid oksidacijom prelazi u sulfatnu kiselinu koja pridonosi pojavi kiselih kiša; kisele kiše imaju štetno djelovanje na biljke i životinje, zakiseljuju tlo i mogu oštetiti građevine od vapnenca i betona; 2. dušikovi oksidi, prvenstveno dušikov dioksid (NO2), ispuštaju se kod sagorijevanja pri visokim temperaturama, kao što su automobilski motori, i mogu se vidjeti kao sivo-smeđa izmaglica oko gradova; jedan su od najznačajnijih onečišćivača danas, pa tako u SAD udio onečišćenja od prometa iznosi do 60 % ukupnog onečišćenja zraka; ispušni plinovi iz automobila pridonose nastanku smoga i kiselih kiša; 3. ugljični monoksid, CO, bezbojan plin bez mirisa, nije iritantan, ali je vrlo otrovan; nastaje kod nepotpunog sagorijevanja nafte, plina, ugljena ili drva i uglavnom potječe iz automobilskih ispušnih plinova; 4. ugljični dioksid, CO2, prirodan je plin u atmosferi, neophodan za život na zemlji; nastaje kod sagorijevanja, također je i staklenički plin; uz vodenu paru, metan dušikove okside, ozon i CFC (klorofluorougljici), pridonosi globalnom zatopljenju, takozvanom« efektu staklenika »na način da infracrveno zračenje, koje se emitira sa Sunca i odbija od Zemljine površine, zadržava u prizemnim slojevima atmosfere i pretvara u toplinsku energiju; 5. hlapivi organski spojevi (volatile organic compounds - VOC) uglavnom se dijele na metan (CH4) i nemetanske organske spojeve (NMVOC); metan je izuzetno efikasan staklenički plin, dok su od NMVOC najpoznatiji benzen, toluen i ksilen, karcinogeni organski spojevi koji se često nalaze u okolini naftnih postrojenja i u ispušnim plinovima; 6. lebdeće čestice (particulate matter, PM) sitne su krute ili tekuće čestice kiselina, metala i prašine, suspendirane u plinovima, mogu biti anorganskog i organskog podrijetla (policiklički aromatski ugljikovodici); razlikujemo ukupne lebdeće čestice (total suspended particles, TSP) i, ovisno o aerodinamičkom promjeru, čestice PM10, PM2.5 i PM1 i ultrafine čestice (UFP), promjera ispod 0,1 mikrometara; posebno su štetne čestice promjera manjeg od 10 µm zbog svoje sposobnosti da prodru duboko u respiratorni sustav, pa čak i u krvotok; za usporedbu, promjer prosječne ljudske vlasi kose je 70 µm; lebdeće čestice u zraku uglavnom potječu iz prometa i industrije.

Unija također želi smanjiti emisije dioksina i kiselih plinova kao što su dušikovi oksidi (NOx), sumporni dioksidi (SO2) i dušikovi kloridi (HCL), koji mogu naškoditi ljudskom zdravlju.

Na mjernoj postaji« Zagreb 1 »mjere se slijedeći pokazatelji kakvoće zraka: sumporni dioksid, dušikovi oksidi, ugljikov monoksid, ukupne lebdeće čestice, prizemni ozon, hlapljivi ugljikovodici benzen, toluen, ksilen i etilenbenzen, UV-zračenje, kao i nužni meteorološki parametri za ispravnu ocjenu kakvoće zraka, temperatura, vlažnost, količina oborina te smjer i brzina vjetra.

Dušikovi oksidi Niti na jednoj postaji Državne mreže u 2006. godini nije došlo do prekoračenja kritične koncentracije za NO 2, odnosno trosatnog prosjeka 400 µg/m3. Iz slike 4.5 - 2. vidi se da su i maksimalne satne koncentracije bile znatno ispod kritičnih razina, tako da se može konstatirati da za NO 2 ne postoji rizik pojave kritičnih razina.

Proračunom su obuhvaćene emisije koje su posljedica ljudskih djelatnosti i koje obuhvaćaju sljedeće direktne stakleničke plinove: ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), didušikov oksid (N2O), fluorirani ugljikovodični spojevi (HFC-i, PFC-i) i sumporov heksafluorid (SF6), te indirektne stakleničke plinove: ugljikov monoksid (CO), dušikovi oksidi (NOx), ne-metanski hlapljivi organske spojeve (NMVOC) i sumporov dioksid (SO2).

Visoke temperature i jaka fotokemijska aktivnosti uz prisustvo više izvora emisija prekursora ozona (hlapljivi organski spojevi i dušikovi oksidi), te prisutni morski aerosoli u posljednjih par dana uzrok su prekoračenju satnih upozoravajućih i dnevnih graničnih koncentracija ozona na priobalnom području.

Ugljikov monoksid i dušikovi oksidi se razrjeđuju s dušikom i ugljikovodici (propan) sa zrakom. 4.4.9. Brzina rashladnog zraka mora se izmjeriti s točnošću 5 km/h. 4.4.10. Dopušteno odstupanje trajanja ciklusa i operacija uzorkovanja plina je 1 s.

Osim toga, analizirani su prostorni podaci o emisijama onečišćujućih tvari u prostornoj mreži 50 km x 50 km (sumporov dioksid, dušikovi oksidi, hlapivi organski spojevi, amonijak, ugljikov monoksid i lebdeće čestice), te podaci o emisijama iz katastra emisija u okoliš (KEO).

Jedan od razloga zašto je broj oboljelih u porastu još od 1950 - tih leži u onečišćivačima zraka kao što su dušikovi oksidi, zemljani ozon, razne čestice prašine i pelud.