Misnom slavlju nazočio je i subotički gradonačelnik Modest Dulić te predsjednik Organizacijskoga odbora " Dužijanca 2012. " Marinko Piuković.

A o Dužijanici, koja je glavni razlog njegovog dolaska u Suboticu, Kardinal je rekao: " Dužijanca nije samo običaj.

Dužijanca svjedoči o našoj vertikali koja se očituje u davanju hvale Bogu.

Dužijanca je i običaj koji odgaja i svake godine postaje jedan novi događaj, pogotovo za mlade naraštaje.

Obično se njime označava i kraj žetvenih svečanosti u bačkih Hrvata (Dužijanca, Dužionica).

Bez njega su dužijanca i na osobit način književne večeri nezamislivi.

On je također u svome govoru izrazio želju da ova dužijanca, 90. jubilarna, bude jedan novi početak i da iz ove slavne tradicije, da iz ovog generacijskog iskustva, nabuja jedna nova snaga, jedan novi zanos, da još više budemo ljudi, osobe hvale.

Ovogodišnja 90. dužijanca proslavljena je posebno svečano, a brojnost sudionika mnogi su tumačili prvim takvim okupljanjem nakon pada Miloševićeva režima. (ika-aa/sa)

Završavamo stotinu godina kako Dužijanca kontinuirano traje u Crkvi, kao čin zahvalnosti Bogu i ljudima.

U Subotici je 10. kolovoza otvorena 102. tradicionalna manifestacija žetvenih svečanosti Hrvata Bunjevaca u Bačkoj, " Dužijanca 2012. ", u organizaciji HKC Bunjevačko kolo.

Alajbeg susreli su se s novim ravnateljem HMI-a, mr. sc. Marinom Knezovićem i razgovarali o budućoj suradnji. Dužijanca 2012. sadržavala je 50 - ak različitih programa: koncerata, izložbi, književnih tribina te revija izvornih bunjevačkih nošnji.

Gradonačelnik Dulić naglasio je da je malo ovakvih manifestacija u Vojvodini i Srbiji koje se mogu pohvaliti tako dugom tradicijom i poviješću dodajući kako Dužijanca predstavlja i etnološko blago, bogatstvo tradicije koja se čuva, njeguje i sa ponosom svake godine ponovno prezentira i prenosi na nove naraštaje.

Svoj rad, slamarke svake godine tradicionalno prezentiraju na Koloniji slamarki, a potom u predvorju Gradske kuće u Subotici u okviru održavanja gradske manifestacije Dužijanca, tradicionalnog žetvenog običaja bunjevačkih Hrvata, te u velikom broju mjesta u Republici Hrvatskoj.

Iako pod stalnom prismotrom DB i SUP-a, godine 1968. skupa sa nekolicinom nacionalno svjesnih Hrvata uključuje se u rad Pododbora Matice hrvatske u Subotici te aktivno radi na realiziranju ideja hrvatskog proljeća u Bačkoj, obnavlja žetveni običaj Dužijanca i osniva Kulturnu udrugu Bunjevačko kolo.

Sjeverni su susjedi imali šćap, pa odatle možda poneki današnji bunjevački šćakavizam, južni susjedi imali su bija, pa otud možda oni primjeri tipa dužijanca.

Predsjednik Organizacijskog odbora je pak predstavljajući Dužijancu naglasio kako je Dužijanca obiteljsko, svjetovno i crkveno slavlje.

Dužijanca što duže traje sve je bogatija i potpunija.

Razumio sam da je Dužijanca posebno slavlje mladih.

I zato je Dužijanca ondje gdje se slavi posebna prilika za Crkvu jer okuplja mlade koji pronalaze smisao svoga života u radu, u suradnji s Bogom, dajući mu hvalu i iskazujući zahvalu na njegovim darovima ", zaključio je Kardinal te pozvao sve okupljene da čuvaju svoj vjernički identitet koji svoju snagu najviše crpi iz zahvale Bogu i tako se otvara njegovu blagoslovu.

I sama Dužijanca ne bi opstala u ovom obliku da nije bilo onog providonosnog koraka koji je učinio mons. Blaško Rajić 1911. godine.

2003. godine sudjelovanje na međunarodnoj Smotri u Poljskoj gdje smo osvojili drugo mjesto u konkurenciji 15 zemalja iz cijelog svijeta, 2004. godine u Vojvodini i Mađarskoj, 2005. godine 11 - dnevno gostovanje u Litvi i nastupi u osam gradova, 2006. godine - gostovanje i nastupi u Republici Slovačkoj, i na tradicionalnoj manifestaciji vojvođanskih Hrvata u Subotici Dužijanca 2006 gdje smo predstavljali Grad Zagreb i Zgb.

Za polaske se biraju dani kada se u spomenutim odrediština organiziraju kulturno - turističke manifestacije kao što su Dani vina Sveti Urban na Paliću, Pijaca kod 4 lava i Festival kuglofa u Sremskim Karlovcima, Somborski kotlić u Somboru, Dužijanca - žetvene svečanosti i druge.

Potporu za svoj rad dobile su i od tadašnjeg biskupa Lajče Budanovića i svećenika u subotičkim župama gdje se slavila Dužijanca.

Tijekom perioda najžešćeg komunizma (1945. - 1960.) Dužijanca se obavljala vrlo skromno.

Godine 1968. uvodi se veoma uspjela i velika Gradska dužijanca sa svečanom povorkom od igrališta Bačka pa sve do središta Subotice; s djecom i mladeži i u najsvečanijim bunjevačkim narodnim nošnjama i u svakidašnjim, uz prikaz poljodjelskih radova, običaja i dnevnog posla u kući Bunjevaca.

Tog dana Subotica poprima bunjevačko obilježje jer je to njihova Gradska dužijanca, koja je iz obiteljske svečanosti izrasla u divnu javnu manifestaciju.

Ovogodišnja Gupčeva lipa kronološki prikazuje najznačajnije momente i aktivnosti udruge koje su obilježile proteklu 2012. godinu, kao što su Festival dječjeg folklora Djeca su ukras svijeta, Noć muzeja, XXVII. kolonija slamarki, tavankutska Dužijanca te druge aktivnosti folklornog, tamburaškog i slamarskog odjela

To su zbirke pjesama Jasne Melvinger, Petka Vojnić Purčara i Vojislava Sekelja, zatim zbirka novinskih komentara Milivoja Prćića, zbirka pripovjedaka Balinta Vujkova, romani Dražena Prćića (dva izdanja) i Vladimira Bošnjaka, te kapitalno djelo - fotomonografija »Dužijanca«.

U odgovoru na pozdrave obraćajući se nazočnima kardinal Bozanić je naglasio kako Dužijanca njeguje one vrednote koje Bog od nas želi i očekuje.

" Dužijanca govori o zajedništvu čovjeka i Boga, jer je čovjek suradnik Boga koji je stvaratelj.