D o f (engl. depth of field) - kod nas pojava poznata kao dubinska oštrina, nešto je što je većina ljubitelja fotografije upoznala kroz svoj rad.

Nekima se dubinska oštrina događa slučajno, a neki dofaju s predumišljajem.

Kod kompaktnog fotoaparata dubinska oštrina je pri istoj oznaci otvoru zaslona prividno veća, pa je nemoguće zamutiti pozadinu kao kod DSLR fotoaparata.

Naravno dubinska oštrina je također vrlo plitka, samo 0,048 mm na najvećem uvećanju

Također, na velikim otvorima blende dubinska oštrina je vrlo plitka, a bokeh magičan.

Pritom je važna dubinska oštrina jer što je magnifikacija veća i određena udaljenost manja, raspon udaljenosti na kojoj je slika oštra (dubinska oštrina) je manji.

Dubinska oštrina Dubinska oštrina fotografije ne bi trebala biti bitna.

Povjesničari izdvajaju mnogobrojne inovativne elemente: složenu narativnu strukturu (zbivanja vezana za gl. lik prikazuju se iz više perspektiva, što se dovodi u vezu s Wellesovom fascinacijom romanom Srce tame Josepha Conrada), uporabu zvuka koja nije isključivo realistički motivirana, nego i artistički, a često i sinestezijski te je zasnovana i na neuobičajenim elipsama kojima se izvode vremenski i montažni prijelazi, potom uporabu širokokutnih objektiva kojima se postiže dubinska oštrina u funkciji dramatiziranja prizora, posebice odnosa među likovima.

- Auto - univerzalni način rada, za sve dobar ali nigdje odličan; - Landscape - način rada predviđen za snimanje pejzaža, gradskih i sličnih scena pri kojima je poželjno da dubinska oštrina bude što veća i svi dijelovi slike budu u fokusu (smanjuje otvor blende i povećava vrijeme ekspozicije); - Portrait - predviđeno za snimanje portreta (povećava otvor blende smanjujući dubinsku oštrinu); - Sport (ili Kids Pets) - režim rada prilagođen za snimanje dinamičnih scena, u kojima je potrebno što kraće vrijeme ekspozicije (povećava otvor blende i ISO osjetljivost, i tako skraćuje ekspoziciju); - Night mode - radni parametri prilagođeni snimanju pri lošim svjetlosnim uvjetima (u sumrak i po noći).

Još je manja dubinska oštrina kod snimanja tzv. makrosnimaka, tj. sitnih predmeta, koje današnji digitalni aparati mogu snimati i sa nekoliko cm udaljenosti (računa se udaljenost od predmeta do vanjskog lica objektiva, a ne do " leđa " aparata, odnosno našeg oka).

Kod takvih snimaka dubinska oštrina može pasti na svega nekoliko desetinki milimetra, pa ako uoštrimo muhino oko, krilo će joj biti potpuno neoštro.

Dubinska oštrina može, ali ne mora biti ograničavajući faktor pri fotografiranju.

Također vidimo da takvi aparati ne mogu imati f broj veći od 8 jer će kvaliteta slike biti drastično narušena, dubinska oštrina nema s tim nikakve direktne veze.

Inače, kad smo kod dubinske oštrine, kratka dubinska oštrina (poželjna za portrete i sl.) se bez problema postiže kod full frame DSLR-ova (i klasičnih SLR-ova), a kod svih ostalih (sa manjim senzorom) je zbog kraće žarišne duljine potreban objektiv sa sve većim otvorom blende. (Za usporedbu, kod kompaktnih digitalaca je gotovo nemoguće postići zamućenu pozadinu bez trikova, kao npr. korištenje makro-moda.)

Dubinska oštrina, odnosno dubina polja ti ovisi od fizičkog otvora/promjera blende.

Što je manji f-broj, manja je dubinska oštrina, odnosno ono što je u fokusu će biti superizraženo, a pozadina mutna.

Primjetit ćete kako se lijepo vidi struktura dlake tj. oštrina slike i dubinska oštrina fotografije.

Dubinska oštrina, odnosno perspektiva koju daje širokokutnik, ostvaruje sugestivni osjećaj dubine prostora, koji uvlači gledatelje u sliku.

Ima brz maksimalni otvor od f/1,8 savršen za rad u uvjetima slabog osvjetljenja ili kada je potrebna plitka dubinska oštrina, a omogućava i svijetlu sliku tražila.

Kolika je dubinska oštrina i zašto nam na toj fotografiji to pogoduje?

Za fotografiju će specifični pojmovi biti: žarište i dubinska oštrina, orijentacija slike, pokret fotoaparata ili motiva, motrište, rakurs i plan.

Uz Lytro ste tako mogli, kako oni vele, zaboraviti na ne oštre fotografije jer je dubinska oštrina polja bila takoreći - svugdje, samo je kasnije na fotografiji, budimo konkretni, lytro digitalnom zapisu trebalo odabrati objekt ili subjekt naše pažnje.

Dobro je znati i to da se dubinska oštrina gubi to brže što se objekt nalazi bliže objektivu, a udaljavanjem od objektiva se manje gubi na oštrini iz razloga što zrake svjetlosti iz udaljenijih dijelova slike ulaze u leću pod manjim kutem.

Prema njemu otvor zaslona služi isključivo za kontrolu dubinske oštrine (kako se čini ekspozicija s tim nema neke veze, to je izgleda usputna pojava koja nastaje promjenom otvora zaslona), a kako je na kompaktnim digitalnim aparatima zbog male veličine senzora dubinska oštrina višestruko veća, nema potrebe za malim otvorima zaslona (to su oni koji imaju veliki f broj).

Odlike tog kamkordera su: visoka kvaliteta slike, plitka dubinska oštrina i ergonomski oblik pogodan za dokumentaristička snimanja u svim prilikama.

Dubinska oštrina zavisi o tri faktora: udaljenosti predmeta od objektiva, žaršnoj duljini objektiva, i veličini relativnog otvora.

Što je manja udaljenost objekta od objektiva i veća žarišna duljina, manja će biti dubinska oštrina.

Dubinska oštrina, može se povećati smanjenjem relativnog otvora, ali se time slabi svjetlina slike, koju treba kompenzirati produženjem vremena ekspozicije (izlaganja CCD zaslona svjetlosti) ili povećanjem tzv. " osjetljivosti filma " čiji ekvivalent susrećemo i u digitalnoj fotografiji.

Nedostatci ovog tipa aparata su pojava paralakse, objektivi se uglavnom ne mogu mijenjati, a kako objektiv za izoštravanje uvijek ima isti, maksimalni otvor, prilikom snimanja ne može se vidjeti kolika će biti dubinska oštrina, a i slika koja se pojavljuje na mutnom staklu okrenuta je naopako.

Dubinsku oštrinu kontroliramo i otvorom zaslona (veliki F broj = velika dubinska oštrina).