Misija je zaštita rijeke Dunav i pritoka, bioraznolikosti i resursa, poticanjem suradnje između vlada, nevladinih organizacija, lokalnog stanovništva i svih dionika zainteresiranih za održivo korištenje prirodnih resursa u 14 zemalja dunavskog sliva.

Na prednosti udruživanja u klastere upozorila je i Željka Mesić, načelnica Odjela za razvoj klastera i zadruga pri Ministarstvu poduzetništva i obrta, i utvrdila da Ministarstvo godišnje za pojedinačne klastere u osnivanju izdvaja do 400.000, a za operativne klastere do 650.000 kuna bespovratnih sredstva. Klasteri u Hrvatskoj imat će svoju budućnost u financiranju i u Europskoj Uniji, naročito u okviru Strategije za razvoj Dunavskog sliva koja u prioritetnom području broj osam ističe njihov razvoj, rekla je Mesić.

Prilikom Skupštine izabrana su upravna tijela udruge, a u dvodnevnom radu osnovane su i započele radom 4 Radne grupe koje se svojim aktivnostima također nastavljaju na Program aktivnosti Dunavske strategije, obzirom da je cilj je Foruma međusobno povezivanje i razmjena ideja, projekata i aktivnosti koje mogu utjecati na europske politike prema EU Strategiji u zemljama Dunavskog sliva.

Time se vraćaju raniji prirodni uvjeti značajni za očuvanje ukupne biološke raznolikosti Aljmaškog rita i šireg područja, značajni za očuvanje ugroženih vlažnih močvarnih i vodenih staništa i uz njih vezanih vrijednih biljnih i životinjskih vrsta, te značajnih za očuvanje ekoloških uvjeta u ovom dijelu dunavskog sliva.

Na Konferenciji je iskazana politička potpora Europske komisije i svih zemalja sudionica Strategije zajedničkoj inicijativi i realizaciji projekata definiranih u Akcijskom planu Strategije, koji će pridonijeti razvoju dunavskog sliva.

Popodnevni dio konferencije bio je posvećen gostujućim timovima i upoznavanjem sa stanjem i rezultatima sličnih projekata u ostalim zemljama Dunavskog sliva (Rumunjska i Turska), a prisutnima su predstavljeni i prvi rezultati dvije studije vezane uz određivanje tzv. ranjivih zona (Nitrate Vunerable Zones), također financirane iz APCP projekta.

Živi u vodama Dunavskog sliva, a neke njezine podvrste u vodama Jadranskog sliva.

U sklopu svečanosti predstavljen je projekt Hrvatskog instituta za biološku raznolikost Populacijska istraživanja ugrožene vrste ribe blistavac na području potoka Bregana, koji se provodi uz potporu Zagrebačke županije, Grada Samobora i Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje. Blistavac je zaštićena, endemska vrsta ribe, koja je svojevremeno bila rasprostranjena u vodotocima dunavskog sliva, ali već duže razdoblje nije zabilježena nigdje osim u potoku Bregana rekla je tom prigodom voditeljica projekta Ivana Sučić.

Državni tajnik ocijenio je da minama zagađena područja hrvatskog Podunavlja predstavljaju izazov ne samo za Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju i samu Hrvatsku, već i za šire Podunavlje, ukoliko se želi postići prosperitet dunavskog sliva u cijelosti, stoji u priopćenju. (Hina)

Kopačkom ritu posebnu zanimljivost daju ptice, a poznat je i kao jedno od najvećih mrijestilišta riba dunavskog sliva.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Coca-Cole s kojom je WWF uspostavio partnerstvo s ciljem obnove poplavnih područja duž Dunava kako bi se javnosti i donosiocima odluka pokazale sve koristi močvarnih sustava te osigurala kritična staništa za bogatu floru i faunu Dunavskog sliva. Coca-Cola na svjetskoj razini ukazuje na važnost održivog razvoja i razumnog raspolaganja vodom kroz brojne aktivnosti i napore koje ulaže u očuvanje vodnoga bogatstva.

Kod nas nastanjuje i otvorene i zatvorene vode dunavskog sliva.

Mura je najvredniji prirodno očuvani lokalitet u Međimurju, ali i ekološki jedan od najočuvanijih dijelova dunavskog sliva u Europi.

Naglašena je i važnost podizanja razine svijesti poljoprivrednika o utjecaju postupanja sa stajnjakom, optimalne gnojidbe usjeva i ostalih agrotehničkih mjera na zaštitu okoliša, osobito voda Dunavskog sliva.

Živi u rijekama i jezerima sjeverne Europe, a u nas u rijekama Dunavskog sliva.

Kod nas podust živi u vodama Dunavskog sliva, međutim, njegovo se područje u Europi proteže od sjevernog dijela Francuske i Nizozemske kroz srednji dio Njemačke do srednjeg dijela bivšeg SSSR-a, te do obale Kaspijskog i Crnog mora.

Jegulje, koje naseljavaju vode crnomorskog ili dunavskog sliva, ne razmnožavaju se.

Točka 3. govori o uvjetovanosti međuodnosa prostora, klime, prirode te stanovnika i tradicije Republika Hrvatska zbog svoga geografskog položaja od Panonske ravnice i Dunavskog sliva, preko juga Alpskog masiva, Dinarskoga gorja i Mediterana odlikuje se različitim klimatskim prilikama koje pak za posljedicu imaju izuzetnu raznolikost kako krajolika tako i bioraznolikosti.

Tema skupa bile su promjene u AEWS (Accident Emergency Warning System) sustavu žurnog uzbunjivanja zemalja Dunavskog sliva.

Na seobenom pravcu duž dunavskog sliva prema Turskoj i Bliskom istoku, preleti su preko Bjelovara, Siščana, Ivanova sela, sa slijetanjima u okolici Požege i na Jelas polje.

Rezultati ispitivanja kakvoće voda iz ove točke, kao i rezultati nacionalnog programa ispitivanja koji su u Programu mreže međunarodnog monitoringa dunavskog sliva (Trans National Monitoring Network - TNMN), program su Stalne komisije Konvencije o zaštiti rijeke Dunav.

Forum civilnog društva Podunavlja (Danube Civil Socity Forum - DCSF), kao mreža nevladinih organizacija na prostoru dunavskog sliva trenutno je u fazi osnivanja (predviđena osnivačka skupština je početkom srpnja 2011.), usmjeren je davanju podrške udrugama civilnog društva u 12 zemalja dunavskog sliva.

Riječ je o ribama koje nastanjuju rijeke dunavskog sliva.

Dobri primjeri takvog prekograničnog upravljanja zaštićenim područjima već postoje u području Dunavskog sliva.

Živi u svim pritocima Dunavskog sliva, a njegove podvrste i srodnici u cijeloj našoj zemlji.

U drugom dijelu od gđe MIchaele Popovici iz ICPDR čuli smo više o stanju ukupnog programa zaštite dunavskog sliva, stanje u Rumunjskoj predstavio je g.

DEF također pomaže Dunavskom regionalnom projektu u razvijanju smjernica i najboljih metoda u zaštiti močvara, a njegove članice na današnji dan održavaju niz aktivnosti u svim zemljama Dunavskog sliva kako bi promovirale Svjetski dan močvara.

Projekt je dio programa WWF-a za zaštitu poplavnih područja Dunavskog sliva. Močvare su izuzetno važne za biološku raznolikost i osiguravaju mnoge dobrobiti i usluge poput obrane od poplava, vode za piće, pročišćavanja vode, turizma i rekreacije.

Podsjetimo, opći cilj APCP projekta je zaštita Dunavskog sliva i Crnog mora od onečišćenja iz poljoprivrednih izvora, a edukacija proizvođača o mjerama dobre poljoprivredne prakse u zaštiti vode predstavlja nacionalni, odnosno regionalni cilj.

Globalni cilj APCP projekta je zaštita Dunavskog sliva i Crnog mora od onečišćenja iz poljoprivrednih izvora EU, a nacionalni cilj projekta obuhvaća edukaciju proizvođača i pomoć pri usvajanju mjera dobre poljoprivredne prakse u zaštiti vode i tla.