Tome idu u prilog i trenutno dostupni podaci o broju proizvođača koji se bave ekološkom poljoprivredom.

U Hrvatskoj su registrirana 343 poljoprivredna proizvođača koji se bave ekološkom poljoprivredom, a ta se proizvodnja obavlja na 14.980 hektara, od čega je obradivo oko 3500 hektara, dok ostatak čine pašnjaci za stoku i pčele.

U Hrvatskoj je do prije 3 - 4 godine bilo tek 55 hektara pod ekološkom poljoprivredom, a najrazvijenije poljoprivredne zemlje u EU imaju od 5 - 7 % takvih površina.

Prema propozicijama projekta učenici sade autohtono ili udomaćeno bilje svoga kraja, stare svojte cvijeća, ukrasnih grmova, voćaka, bave se ekološkom poljoprivredom čime pridonose i očuvanju prirode i biološke raznolikosti.

Posljednji podaci ukazuju da površine pod ekološkom poljoprivredom rastu.

U 2007. godini površine pod ekološkom poljoprivredom iznosile su 7.577 ha (bez pčelinjih pašnjaka) odnosno 0,68 % od ukupnih obradivih površina u RH. [ 20 ]

Jer sad uz najbolju volju i sve novce svijeta nemožeš dobiti digitalni spoj npr u Nakovnju na Pelješcu (jedna obitelj doselila u prazno selo, bavi se stočarstvom i ekološkom poljoprivredom, inače najstarije mjesto na otoku i arheološko nalazište).

Tako je 2002. godine u Upisnik ekoloških poljoprivrednih proizvođača bilo upisano samo dva OPG-a, 2003. godine 130, 2004. godine 189, dok je 2005. godine bilo upisano je 269 proizvođača, 2006. godine broj proizvođača se povećao na 342, a tijekom 2007. godine do 1. rujna broj proizvođača se povećao na 430. Površine pod ekološkom poljoprivredom izuzimajući pčelinje pašnjake u 2003. godini zauzimale su 3500 ha, dok su u 2006. godini razvidno porasle na 6011 ha.

13. U konačnici, ekološkom poljoprivredom postiže se lužnatost tla, što je preduvjet plodnosti.

Rezultati istraživanja upućuju na temeljne karakteristike ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj: 1. od početka ovog desetljeća broj ekoloških poljoprivrednika u Hrvatskoj kontinuirano se povećava, s akceleracijom prema sadašnjosti, 2. godine 2005. ekološka proizvodnja odvijala se na 14.975,63 ha (1,7 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta), od čega oko 80 % čine površine za pčelinju pašu, 3. najvećim površinama u funkciji ekološke poljoprivrede među županijama izdvajaju se Primorsko-goranska i Istarska županija, 4. temeljni razlozi povećanog opredjeljivanja za ekološku poljoprivredu u novije vrijeme proizvodnja je zdrave hrane, a zatim financijski poticaji od strane države, 5. daleko najveći udio ekoloških proizvođača ima srednju stručnu spremu, ali je razmjerno visok udio i onih sa višom i visokom stručnom spremom, 6. glavnina ekološki uzgojenih proizvoda plasira se na lokalnom tržištu (tržnice/sajmovi), a potom preko eko-udruga, 7. kao glavne ograničavajuće čimbenike za bavljenj e ekološkom poljoprivredom proizvođači vide neorganizirano tržište i plasman robe, a zatim nedovoljno razvijenu ekološku svijest u društvu, 8. s druge pak strane, kao glavne mjere za brži razvoj ekološke poljoprivrede smatraju povećanje poticaja i edukaciju proizvođača, 9. oko 30 % anketiranih proizvođača sigurni su da će se baviti ekološkom poljoprivredom, dok ih više od 50 % ne zna, jer nisu zadovoljni sadašnjim poslovanjem u uvjetima nedovoljne organiziranosti, 10. naposlijetku, 70 % ekoloških poljoprivrednika željelo bi da se i njihovi potomci bave tom vrstom poljoprivredne proizvodnje.

Po završetku ovog projekta i njegovim rezultatima vidjeti će se isplativost i mogućnost ulaganja u bavljenje ekološkom poljoprivredom, te o eventualnom nastavku ovog projekta pod nazivom Biodalmacija.

Ekološkom poljoprivredom bavimo se od 1994. godine.

Najviše ekoloških farmi 2001. godine imala je Italija (oko 56 440), dok je Hrvatska bila na 77 mjestu sa svega 18. Budući da su ovdje analizirani podaci o broju farmi iz 2001. godine i o veličini eko zemljišta iz veljače 2003. godine potrebno je napomenuti da u posljednjih šest mjeseci u Hrvatskoj neprestano raste interes za bavljenjem ekološkom poljoprivredom tako da je do listopada 2003. godine registrirano oko 100 ekoloških proizvođača, no većina se njih još uvijek nalazi u tzv. " prijelaznom razdoblju " tj. još ne mogu dobiti ekološki certifikat jer je zemljište koje posjeduju donedavno bilo uključeno u konvencionalnu proizvodnju.

Prirodno-geografski uvjeti za bavljenje ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj su iznimno povoljni.

Budući da sama nije imala priliku baviti se ekološkom poljoprivredom, Sue je ipak našla način kako da ostvari svoje želje.

Na taj način emisija pruža široki spektar stručnih znanja i savjeta koje istovremeno prate iskustva i znanje s terena, s polja, poljoprivrednika koji svojim iskustvom pomažu ostalim poljoprivrednicima te svojim uspješnim poslovanjem potiču i druge da se počnu baviti ekološkom poljoprivredom.

Dodamo li tome činjenicu da se u Hrvatskoj danas ne proizvodi genetski modificirana hrana i da kreću značajne inicijative za povećanje površina pod ekološkom poljoprivredom, otvara nam se jedinstvena mogućnost opredjeljenja da budemo zemlja očuvane prirode i hrane proizvedene na tradicionalan način, po čemu možemo biti izuzetno prepoznatljivi.

Da posjetiteljima nisu zanimljivi samo slatki smokvini proizvodi, pokazao je Marà anac Nenad Kuftià ¦, koji se veà ¦ nekoliko godina bavi ekološkom poljoprivredom.

Prema najnovijim podacima, krajem 2011. godine u Hrvatskoj se ekološkom poljoprivredom bavilo 1.500 proizvođača na ukupno 31.000 ha površina.

To je za oko 8.000 ha više nego 2010. godine, kada je pod ekološkom poljoprivredom bilo 23.282,37 ha.

Taj je plan donijela prethodna vlada, a cilj je povećanje udjela površina pod ekološkom poljoprivredom u ukupnim poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj do 2016. godine na 8 posto.

Danas i sutra u Osijeku se održava kongres na kojem će Britanac dr. Jeremy Sweet pokušati uvjeriti Hrvate kako je suživot ekološke poljoprivrede i GMO-a moguć, uz argumentaciju da GMO ide s ekološkom poljoprivredom pa zašto ne bi s normalnom komercijalnom poljoprivredom.

I dok u centru glavnog grada Njemačke niču vrtovi, u drugim dijelovima zemlje sve je više farmi koje se bave ekološkom poljoprivredom.

Cilj je u petogodišnjem razdoblju povećati udio površina pod ekološkom poljoprivredom s jedan na osam posto, što je skoro pa i nemoguće.

Unija pod ekološkom poljoprivredom ima 7,2 milijuna hektara, a Hrvatska samo 14.300 hektara.

Krajem 2009. godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 14.193 ha poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom poljoprivredom, odnosno manje od jedan posto ukupnoga poljoprivrednog zemljišta.

Broj ekoloških proizvođača hrane u Hrvatskoj u prošloj godini povećao se na 880 (na kraju 2008. registrirano je bilo 632 ekoproizvođača), dok se broj obradivih hektara pod ekološkom poljoprivredom povećao na 14.192 hektara.

To je porast od 42 posto u odnosu na godinu ranije, te čak 87 posto više u odnosu na 2007. godinu kad je pod ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj bilo 7577 hektara, odnosno 342 ekološka registrirana poljoprivrednika.

Austrija, na primjer, ima 20.000 ekopoljoprivrednika, a 14 posto ukupnih poljoprivrednih površina je pod ekološkom poljoprivredom.

Udio farmi koje se bave ekološkom poljoprivredom svake se godine povećava usporedno sa brojem ekoloških domaćinstava.