Ravnatelj Etnološkog muzeja Damodar Frlan ukazao je na značaj izložbe za nacionalni identitet Hrvata kao konstitutivnog naroda BiH.

Č lan je, povremeno i predsjednik, strukovnih udruženja poput Hrvatskoga društva folklorista (od 1955), središnjega svjetskog etnomuzikološkog udruženja International Council for Traditional Music (od 1966), Hrvatskog etnološkog društva (od 1970), European Seminar in Ethnomusicology (od 1985) i Hrvatskog muzikološkog društva (od 1992).

Gotovo dvanaest godina bila je predsjednicom Hrvatskog etnološkog društva, a bitno je utjecala na razvoj Instituta za etnologiju i folkloristiku.

U okviru Odsjeka djeluje knjižnica sa stručnom literaturom te bogat arhiv koji sadrži i posebno vrijednu građu Etnološkog atlasa.

Program počinje u 19.30 sati. Narodni muzej otvara vrata svih svojih odjela, najprije, u 18 sati Etnološkog u kojemu će članice KUD-a iz Benkovca prezentirati rad na tkalačkom stanu.

Zbornik sadrži izlaganja sa znanstveno-stručnoga skupa Hrvatskoga etnološkog društva Stanje i tendencije mitoloških istraživanja danas, održanoga 2007. godine u Zagrebu, ali je obilno dopunjen radovima domaćih i inozemnih stručnjaka za posebna područja mitoloških istraživanja.

(1) Iznimno od članka 55. planom užeg područja, a za područje stare zaštićene jezgre Omišlja (prema obuhvatu na karti 4.3. i 4.5. Građevinska područja), te za područje arheološke namjene - etnološkog područja Štalice A2 (obuhvaćenog UPU 8 - Štalice) mogu se definirati i drugi uvjeti od prethodno navedenih u tablici članka 55.

Izložbeni postav Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar je, fotografijama narodnih nošnji, motiva, prikaza narodnih običaja i svakodnevice čovjeka Sjeverne Dalmacije, omogućio uvid u sve osebujnosti hrvatske narodne baštine i na najbolji mogući način se uklopio u temu Festivala baštine u Pečuhu.

S etnološkog stajališta, ovdašnje žene trebaju više poraditi na udrugama žena.

To će proizvesti znatno osiromašenje Akademijina etnološkog odsjeka.

Vezani su uz: 1. potrebu promjene položaja etnologije i kulturne antropologije unutar Nacionalne klasifikacije znanosti i u važećem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama, unutar područja humanističkih znanosti; 2. potrebu razrade temeljnih termina i koncepata struke te usustavljenja strukovnoga nazivlja u vidu etnološkog i kulturnoantropološkoga leksikona; 3. potrebu da se promptno i upozoravajuće reagira na alarmantnu kadrovsku situaciju na Odsjeku za etnologiju pri HAZU.

Upravo je iz tiska izašao najnoviji broj uglednog francuskog etnološkog, odnosno antropološkog časopisa Ethnologie francaise, tematski posvećenog Hrvatskoj.

Nadalje, od kulturnih ustanova tu još moramo istaknuti i Gradski muzej Karlovac koji se sastoji od Prirodoslovnog, Areheološkog, Etnološkog, Kulturno-povijesnog i Povijesnog odjela, te od Galerije Vjekoslav Karas.

Osnivač nastave etnologije, utemeljitelj i dugogodišnji predstojnik Etnološkog zavoda, ravnatelj Etnografskog muzeja i učitelj niza naraštaja hrvatskih etnologa.

Do sada je projekt predstavljen nizom izložbi te okruglim stolovima i razgovorima o mogućnostima proširenja projekta u gospodarskom i kulturnom značenju, pa je prezentiran u Bruxellesu, Münchenu, Firenzi, Londonu, Parizu, Zagrebu i Dubrovniku, a medijski u »Vrtu« Večernjeg lista, Jutarnjem listu, Vjesniku, Elle-u, turističkim vodičima, u časopisu Hause and Garden iz Londona, te je prikazan u mnogim televizijskim i radio emisijama kao primjer kulturološkog, etnološkog, ekološkog i turističkog hrvatskog proizvoda.

Mišina će se nadalje prikazati na 20. Festivalu etnološkog filmu u Beogradu u organizaciji Etnografskog muzeja od 17. do 22. listopada ove godine.

Dana 15. rujna film je predstavljen i prikazan povodom 46. Vinkovačkih jeseni u sklopu Večeri etnološkog dokumentarnog filma u organizaciji Ljubice Gligorević, etnologinje Gradskog muzeja Vinkovci.

Etnologija i komercijalizacija tradicijske kulture Ovogodišnji skup Hrvatskog etnološkog društva usmjeren je ka dijagnosticiranju niza procesa u ekonomskom iskorištavanju raznih sastavnica tradicijske kulture, ali i postavljanju jasnijih stajališta etnologa prema rečenom.

Ivan Ivančan, doajen hrvatskog folklora, akademik Jerko Bezić, doktor muzikoloških znanosti i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. Branko Šegović, istaknuti etnokoreolog i koreograf iz Splita, dr. sc. Jelka Radauš Ribarić, dugogodišnja ravnateljica Etnološkog muzeja u Zagrebu, mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek, profesorica glazbe i etnomuzikologinja iz Zagreba, dr. sc. Naila Ceribašić, asistentica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, prof. Josip Forjan, ravnatelj Posudionice i radionice narodnih nošnji iz Zagreba, prof. Janja Juzbašić, etnologinja, kustosica u Gradskom muzeju u Županji, mr. sc. Ljubica Gligorević, kustosica etnologinja u Gradskom muzeju u Vinkovcima, prof. Vidoslav Bagur, istaknuti koreograf i istraživač folklora iz Metkovića, Ivan Ivančan ml., umjetnički voditelj Folklornog ansambla Hrvatske LADO iz Zagreba, prof. Siniša Leopold, predavač na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, Julije Njikoš, istaknuti glazbeni pedagog i melograf iz Zagreba, dr. sc. Enrih Merdić, umjetnički voditelj FA KUD-a Tena Đakovo i KUD-a Željezničar Osijek, prof. Zvonimir Toldi, kustos etnolog u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, mr. sc. Andrija Ivančan, etnolog i polonist, umjetnički voditelj Zagrebačkog folklornog ansambla dr. Ivana Ivančana, prof. Vlasta Šabić, kustosica etnologinja u Muzeju Slavonije u Osijeku, prof. Mihael Ferić, glazbeni pedagog iz Slavonskog Broda, Đuro Adamović, glazbeni pedagog i graditelj starih glazbala iz Pule, Duško Topić, umjetnički voditelj HKUD-a Valpovo 1905, Nenad Sudar, voditelj KUD-a Mladost iz Bizovca, Jadranka Petrik, folklorna pedagoginja iz Slavonskog Broda, Mato Kopić, folklorni pedagog iz Županje, Nikola Novosel, voditelj tamburaškog orkestra iz Slavonskog Broda, Damir Doležal, dipl. iur., umjetnički plesni voditelj HKUD-a Osijek 1862, Franjo Slavko Batorek, glazbeni pedagog iz Osijeka, Milan Rosić, umjetnički voditelj HKUD-a Kramarić iz Nove Gradiške, Cvija Grčević, voditeljica KUD-a Seljačka sloga u Prekopakri, don Zvonko Martić, istraživač plesne tradicije Hrvata u Bosni i Hercegovini, ing. Josip Vinkešević, etnokoreolog iz Đakova, prof. Slavica Moslavac, etnologinja iz Kutine, Domagoj Pavić, svirač tradicijskih glazbala iz Đakova, Stjepan Večković, svirač tradicijskih glazbala u ansamblu LADO, te Blanka Žakula, dipl. oec., folklorna pedagoginja iz Vinkovaca.

Namjera je Hrvatskog etnološkog društva tijekom nekoliko narednih godina doticnim temama posvetiti svoje redovne znanstvene godišnje skupove, te kao što je vec receno na njima iznesene radove objediniti u posebnom zborniku.

Osim doprinosom promociji kulturnog turizma Hrvatske i očuvanju etnološkog i povijesnog naslijeđa, ovim projektom se ukazalo i na svekoliko bogatstvo, kulturnu tradiciju i našu baštinu s kojom se ponosimo, koju donosimo i s kojom ulazimo u Europsku uniju kao ravnopravna članica.

Prema odluci Skupštine Hrvatskog etnološkog društva, Društvo organizira Školu, koja se održava jednom godišnje, a namijenjena je ne-etnolozima, prvenstveno pedagoškim djelatnicima i studentima pedagoških akademija pojedinih regija koji svojim radom mogu pomoći u širenju svijesti o tradicijskoj kulturi svoga zavičaja.

Muzej se sastoji od četiri odjela - prirodoslovnog, etnološkog, Galerije umjetnina i Muzeja grada te dvije područne izložbe na otoku Ižu.

Gotovo je dvanaest godina bila predsjednicom Hrvatskog etnološkog društva.

Bila je dopisna članica Mađarskog etnološkog društva, članica udruge " Folklore Fellows " Finske akademije znanosti, dopredsjednica Međunarodnog udruženja etnologa i folklorista (SIEF).

Tematski gledano, najvažniji znanstveni prinosi Dunje Rihtman-Auguštin mogli bi se svesti na uočavanje relevantnosti kulturnoantropološkog pojma vrednota šezdesetih; na ranu primjenu strukturalističke analize u tumačenju etnografskih zapisa o hrvatskom seoskom društvu i na isticanje supostojanja zamišljenog i ostvarenog reda; na pristup etnicitetu kao dinamičnome procesu; na primjećivanje višeslojnosti i ambivalentnosti nacionalizma u društvu, kulturi i politici; na raščlambu suodnosa tradicije i inovacije i pojma " izuma tradicije "; na pomak istraživanja s dotadašnjih seoskih na urbane aglomeracije i prigradske zone; na otkrivanje gradske svakodnevice kao etnološkog predmeta i znanstvene važnosti tzv. " banalnoga "; na bavljenje smrću kao tabuiziranom temom; na analizu mentaliteta u ratu i miru u novinskim osmrtnicama; na uspjelu monografiju o Božiću i njegovim mijenama; na bavljenje političkom antropologijom, političkim ritualima i simbolima u uspostavljanju političkog identiteta i moći; te najzad na kritičko praćenje razvoja hrvatske etnologije u dvadesetom stoljeću i njezine uloge u konstrukciji nacionalnog mita.

Ukratko su izloženi problemi i dvojbe oko etnološkog istraživanja gradske kulture kroz slavlja, šetnje i izlete, hranu kao simbol i kroz odnos prema narodnoj glazbi; autoričini Zapisi iz Travna promišljaju alternativnu urbanizaciju i identitet novih naselja, uočavaju dječje poklade i Djeda Mraza; poglavlje Narodna nošnja i moda propituje mane termina i pojma " narodna nošnja ", poglavlje o novinskim osmrtnicama argumentirano pokazuje njihovu etnološku, folklorističku i socijalnoantropološku relevantnost i propituje hipokriziju zabrane spominjanja smrti u suvremenoj civilizaciji bremenitoj nasiljem; poglavlje Posljednji prijelaz nastavlja tematiku prethodnoga i govori o posmrtnoj biografiji, obredu prijelaza i o autoričinim razlozima za istraživanje osmrtnica; poglavlje Štednja: jučer i danas nastoji odgovoriti na pitanje " kako, kada i zašto suvremeni ljudi, to jest mi štedimo " i pokazuje nam kako autorica umije udružiti raznorodna znanja s područja etnologije, ekonomije, politologije i sociologije u elaboraciji problema; najzad, posljednje poglavlje, Patrijarhalizam danas prikazuje ambivalentnu situaciju i dvojno vrednovanje žene u socijalističkom društvenom sustavu i ideologiji.

Posebno priznanje filmu Mišina na Festivalu etnološkog filma

Tradicijska kuća slavonije i baranje - Priručnik za obnovu Programima poticanja posebnih oblika turizma (kulturni, zdravstveni, omladinski, kongresni, eno-gastronomski, seoski i ekoturizam, sportsko-rekreativni i dr.), kroz korištenje bogatstva kulturne baštine, etnološkog nasljeđa, prirodnih resursa, materijalne i duhovne kulture, neminovno će doći do unapređenja ponude u turistički nerazvijenim i ruralnim područjima.

Zadar kao županijsko središte može objediniti sva ta mjesta i dati im priliku da se predstave na ovakav način, a turistima da se upoznaju s bogatom baštinom županije - istaknula je voditeljica Etnološkog odjela NMZ-a Jasenka Lulić-Štorić.