Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić najavio je da su pred Hrvatskom tri mjeseca u kojima se mora uskladiti Zakon o radu s Europskom unijom (EU) i europskim radničkim vijećima, te kako će u tome razdoblju mjerodavno ministarstvo iskoristiti mogućnost da se Zakon o radu promijeni u onim dijelovima o kojima se može postići dogovor

Stoga jasno pozdravljamo najavu Europske komisije o reviziji Direktive o europskim radničkim vijećima do kraja godine.

Usvajanje Direktive o europskim radničkim vijećima 1994. godine postavilo je važan temelj socijalnoj Europi.

Sindikati su bili važni pokretači u provođenju Direktive o europskim radničkim vijećima u danas više od 850 poduzeća.

I naposljetku, (zbog klauzula o izuzeću radi visokih pragova), brojni zastupnici radnika u poduzećima koji posluju diljem Europe nemaju pravo sudjelovanja u radu RV, a što je sadržano u Direktivi o europskim radničkim vijećima.

Revizija Direktive o europskim radničkim vijećima kasni od 1999. godine.

Dokument, kojeg je nedavno predložila Europska komisija, sadrži brojne prijedloge poboljšanja koji bi sad trebali biti osigurani u okviru revizije Direktive o europskim radničkim vijećima.

Stoga je Europska konfederacije sindikata (ETUC) pozvala Europsku komisiju da izradi prijedlog revidirane Direktive o europskim radničkim vijećima do početka lipnja 2008. godine tako da bi Europski parlament i Vijeća ministara moglo usvojiti revidiranu Direktivu o europskim radničkim vijećima do kraja godine.

Kao predstavnica SSSH, sastanku je prisustvovala i Ana Milićević Pezelj, voditeljica Sektora za organizaciju, obrazovanje i izdavačku djelatnost, koja je povjerenike upoznala s mogućnošću njihova sudjelovanja, kao promatrača, u europskim radničkim vijećima tvrtki u čijem je vlasništvu hrvatsko poduzeće te o aktualnim pregovorima o Zakonu o radu.

Neki su stekli dojam da zapadni kolege ipak prvenstveno žele zaštititi svoje pozicije, što je i razumljivo, a dobro se moglo vidjeti na prijedlogu teksta jedne direktive u dijelu koji je govorio o transnacionalnoj solidarnosti, gdje se u multinacionalnim kompanijama zahtjeva obavezna transnacionalna suradnja i solidarnost, ali samo kada se te kompanije restrukturiraju odnosno kada se u pravilu pogoni sele sa zapada na istok, dok ta solidarnost ne bi bila nužna i u drugim situacijama kada bi možda trebalo pomoći istočnim kolegama kao na primjer kod dobivanja članstva u Europskim radničkim vijećima ili podizanju prava radnika na istoku.

Nakon trinaest godina primjene, Direktiva o Europskim radničkim vijećima je 2008. godine revidirana.

Prilikom revizije Direktive o europskim radničkim vijećima, nova Direktiva 2009/38/EZ proširene su definicije obavješćivanja i savjetovanja i to na temelju petnaest godina iskustva u djelovanju Europskih radničkih vijeća i osobitosti informacija do kojih se moglo doći i o njima raspravljati u multinacionalnim kompanijama.

Iako Hrvatska još nije članica Europske unije potrebno je već sada upoznati se s pojmom Europskih radničkih vijeća kako bi se nakon ulaska u Europsku uniju i naši radnici mogli ostvariti pravo predstavljanja u Europskim radničkim vijećima odnosno većim multinacionalnim kompanijama.

Od 24. do 26. studenog 2005. godine u Pragu je održan prvi sastanak predstavnika UNI u Europskim radničkim vijećima iz Grafičkog sektora.

Oni će izlagati o Europskim radničkim vijećima i multinacionalnim kompanijama, od teoretskih osnova do primjera u praksi, a poseban naglasak biti će stavljen na razmatranje WAZ-a, multinacionalne kompanije koja je prisutna u gotovo svim zemljama regije tako i Hrvatske.

Konferencija o Multinacionalnim kompanijama bila je usmjerena na rad sindikata u tim kompanijama i njihovu suradnju s Europskim radničkim vijećima.

Direktiva Europske unije o Europskim radničkim vijećima donesena je 1994. godine.

Jednoglasni su u osudi napada na radničkih prava u Grčkoj i Španjolskoj, izravno kao rezultat djelovanja Trojke, koja podriva i radi suprotno odredbama sadržanim u direktivi o Europskim radničkim vijećima.

Sudionici konferencije jednoglasno su zaključili da se detektiraju i sankcioniraju poslodavci koji se ne pridržavaju zakona i direktiva kroz pravne akcije i kampanje i to: - Europska radnička vijeća (EWC) trebaju povećati svoje napore kako bi se osigurao pravi i učinkovit mehanizam za povezivanje Europskih s nacionalnim sustavima informacija i konzultacija. - EWC trebaju usvojiti interne pravilnike kako bi regulirali i poboljšali komunikaciju između radničkih vijeća i radnika. - EWC su stvorena kako bi poboljšala protok informacija između predstavnika radnika i poslodavaca, posebno naglašavajući potrebu da se poboljša protok informacija između predstavnika radnika samih. - Sudionici konferencije pozivaju predstavnike EWC da preispitaju odredbe i praksu u svom sadašnjem sporazumu o EWC s ciljem poboljšanja one strane sporazuma kako to nalaže Direktiva 2009/38. - Predstavnici radnika u Europskim radničkim vijećima moraju donijeti radne programe kojima će osigurati Europskim radničkim vijećima da usvajaju strateški i sveobuhvatni pristup te da utječu na odluke koje se tiču radnika u tom sektoru. - Sudionici pozdravljaju ulogu i podršku Konfederacije sindikata kao i sindikata diljem sektora te ih pozivaju da ojačaju sindikalnu mrežu, koja će i nadalje biti, i još veća, podrška u radu Europskih radničkih vijeća sa radničkim predstavnicima. - Mreža mora nastaviti razmjenjivati informacije preko svog članstva i pojačati napore za jačanje ovog procesa. - Sudionici su se složili o potrebi jačanja sindikalnih organizacija unutar sektora, kako bi očuvali i proširili ulogu kolektivnog pregovaranja, kao jedinog mehanizma za poboljšanje uvjeta rada radnika unutar grafičkog sektora.

Koja će uslijediti nakon zakonskog usklađivanja s direktivom o europskim radničkim vijećima.

Služba za kolektivne ugovore, udruge i usluge stranim poslodavcima i radnicima obavlja upravne i stručne poslove registracije udruga definiranih Zakonom o radu te odlučuje o žalbama izjavljenim na rješenja ureda državne uprave u postupcima upisa podataka u registar udruga na temelju Zakona o radu; vodi evidenciju i prati kolektivne ugovore; procjenjuje učinke kolektivnih ugovora; pruža stručnu pomoć sindikatima i udrugama poslodavaca; vodi evidenciju o sudjelovanju radnika u odlučivanju putem radničkih vijeća; vodi statistiku iz područja socijalnog partnerstva te je zadužena za primjenu odredbi Zakona o radu o Europskim radničkim vijećima, Europskim društvima i Europskim zadrugama.

U prvoj fazi tako će se ZOR uskladiti s direktivom o Europskim radničkim vijećima, a nakon toga uslijedit će pregovori o, očito, posve novom zakonu.

Nakon ulaska Hrvatske u EU biti će nužno izmijeniti postojeće odredbe Zakona o radu o Europskim radničkim vijećima sa revidiranom Direktivom.

Sudionici su također bili usmjereni na metode za povećanje kapaciteta radničkih predstavnika te poboljšanju komunikacija diljem sektora, kako bi mogli pratiti da li poslodavci primjenjuju zakonodavnu regulativu i direktivu o europskim radničkim vijećima, te stvaraju opću strategiju za povećano sudjelovanje radnika na radnom mjestu.

Bilo je jasno, iz iskustava među sudionicima, da sadašnji sustav represija sadržanih u Direktivi o europskim radničkim vijećima treba doraditi i staviti na raspolaganje sudovima, posebno za one poslodavce koji flagrantly krše svoje zakonom definirane obveze.

Pored navedenih izmjena, u ZOR-u su mijenjane i odredbe o Europskim radničkim vijećima radi usklađivanja s Direktivom 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju europskog radničkog vijeća ili postupaka u poduzećima koja posluju na razini Zajednice i grupacijama poduzeća koje posluju na razini Zajednice u svrhu obavješćivanja i savjetovanja s radnicima.

1. Utjecaj krize na politiku poduzeća sa stajališta kako gubitka radnih mjesta u pojedinim industrijama, tako i sa stajališta politike kolektivnog pregovaranja. 2. Revizija Direktive o europskim radničkim vijećima: tumačenje pojedinih odredbi izmijenjene Direktive, pregled izmjena i strategija EMF-a u njenoj primjeni. 3. Propisi koji se odnose na poduzeće: Statut privatnog poduzeća i 10. Direktiva

Direktivu o Europskim radničkim vijećima (Direktiva vijeća 94/45/EZ), te poljsko iskustvo u provedbi Direktive u praksi predstavio je Robert Szewczyk, NSZZ Solidarnosc, koji je u svojem izlaganju vrlo otvoreno progovorio o problemima u funkcioniranju europskih radničkih vijeća (dvostrukim standardima, jezičnoj barijeri) te je uz pozitivne primjere prisutne detaljnije upoznao i sa negativnim primjerom - funkcioniranjem europskog radničkog vijeća u BASF-u, njemačkoj kompaniji.

Unijeti će se i odredbe o Europskim radničkim vijećima, o sudjelovanju zaposlenika u upravljanju Europskim zadrugama te Europskim trgovačkim društvima.

Stjepan Kolarić, Ana-Marija Presečan i Siniša Đikandić izvijestili su predsjedništvo o Konferenciji o Europskim radničkim vijećima u organizaciji UNI Europa Grafički sektor, koja je održana 19. do 21. studenog 2012. godine u Budimpešti.