Petar La đ evi ć: Slažem se gotovo u svemu što je gospodin Kuntić rekao.

Petar La đ evi ć: Dozvolite mi da, istine radi, ispravim neke podatke koje je gospodin Kuntić naveo.

Vesna Jankovi ć: Poziv na obilje ž avanje dvadesete godišnjice osnutka ARK-a došao je od Documente, Miramide odnosno Gorana Bo ž i č evi ć a te Gordana Bosanca u ime Centra za mirovne studije (CMS).

Petar La đ evi ć: Nema jedinstvenog rješenja za zastupljenost manjina u parlamentima.

Naselja kao što su: Sutomore (sv. Marija), Sutorman (sv. Roman), Sustaš (sv. Anastazije-Staš), Suban (sv. Urban), Lovrijenac (sv. Lovro), Bartula (sv. Bartol), Menke (sv. Dominik), Brbot (sv. Barbat), Maruškovo, Borisi (po prezimenima barskih plemi ć kih obitelji), Spi č (lat. hospitium), Ratac, Zaljevo, Mirovica, Gretva, Marovi ć i, Hrva ć evo, Nehaj, Mikuli ć i, Ilino, Cesardol itd., te prezimena kao što su Hrvatin, Lukši ć, Brkan, Kova č, Zankovi ć, Zgradi ć, Medovi ć, Madžar, Filipovi ć (Spi č), Matkovi ć, Paladin, Viti ć, Peranovi ć, Tali ć, Glavanovi ć, Kalica, Carevi ć (Sušanj), Antuni č evi ć, Marinovi ć, Vreteni č i ć, Dumezi ć, Vickovi ć, Ivovi ć, Ä etkovi ć (Zupci), Dabovi ć, Stankovi ć, Djurovi ć, Vu č eti ć, Marko č, Markovi ć, Barlovi ć, Pavlovi ć, Jankovi ć, Tagi ć, Luki ć, Ä eli ć (Šestani), Alferovi ć, Debelja, Marovi ć, Nogi ć, Martinovi ć, Tripovi ć, Ivankovi ć, Kirovi ć, Trceta (Bar ili neposredna okolica) uvjerljivo potkrepljuju prethodnu tvrdnju.

Na proznim je stranicama osobito zanimljiv fragment iz autobiografije pokojne grofice Marije Peja č evi ć Viroviti č ke, tiskane na engleskom u Nizozemskoj, koja u Hrvatskoj još nije objavljena, a svakako zaslužuje ozbiljnu pozornost.

Dok Robert Ampuero daje ulomak iz svoga č ileanskog svjedo č anstva Naše gore list, a Fernando Jerez slavi Juliju Roberts, Juan Mihovilovich Hernandez donosi Delirij, Milan Osmak Herkulovu batinu, Ljubica Kolari ć Dumi ć Ku ć u na prodaju, Tea Mayhew Don Bartola i njegove žene, Jovor Novak I zimi... s prolje ć em, Branko Križnjak Sje ć anje na rat, Ivo Kajzer Roman za nagradni natje č aj, a Željka Kova č evi ć Andrijani ć zaklju č uje da To nije-to.

U zimskom broju Književne Rijeke predstavljena je poezija č ak jedanaestero poeta, od Czes ł awa Mi ł osza, Tomislava Kova č evi ć a, Jakše Fiamenga i Borbena Vladovi ć a, do Elke Nyagolove, Andrije Vu č emila, Arona Bareti ć a, Marinka Kova č evi ć a, Borisa Kazija i Alberta Nugenta.

Parunova se opravdano pita:... a gdje li su naši simpoziji, rasprave, politi č ki komentari o tome sramotnom kulturnom fenomenu? Tobožnji kriti č ar, a zapravo pamfletist, Marin Frani č evi ć, koji ju je optužio za potkopavanje socijalisti č kog sistema, samo se uspinjao na društvenoj ljestvici.

Most preko Ugrova č e, po nacrtu fra Matea Lorenzzonija, napravio je fra Jakov Markota iz Kru ć evi ć a, brat laik (umro 1875). 45 Most preko Ugrova č e, na cesti koja vodi iz mjesta Široki Brijeg do gimnazije (Klanac ⠀ Brig), podignut je oko 1903. Taj most, novi betonski, obnovljen je godine 1939. Most su izgradili Kr.

S engleskoga prevela Sanja Kova č evi ć.

Ovom prigodom želim najaviti i predstavljanje monografije Zagreba č kog kvarteta autorice Jagode Martin č evi ć u izdanju Matice hrvatske.

Milena Dragi č evi ć - Šeši ć: U Srbiji postoji uvreženo mišljenje da su Hrvati narod malograđana, da su stegnuti, frustrirani i da su pod čizmom Austro-Ugarske navikli da budu ponizni, pa su onda u tom smislu ulizice vlastima.

Kad je rije č o Tassovu epu, u njegovu su se prevo đ enju okušali brojni hrvatski književnici i/ili prevoditelji, po č evši možda ve ć od Ivana Gunduli ć a (autorstvo prepjeva koji mu je pripisivan nije sa sigurnoš ć u potvr đ eno), a njemu su se, izme đ u ostalih, pridružili i Franatica Sorko č evi ć, Ivan Mažurani ć, Ivan Dežman, Šime Stani ć, Ante Tresi ć Pavi č i ć, Vinko Premuda, Mihovil Kombol i Gjorgjo Ivankovi ć.

Povjesni č ar umjetnosti Dalibor Pran č evi ć, autor koncepcije i postava izložbe, polaze ć i od teoretskih postavki Ivana Illicha i Jacquesa Rancičrea, locira situaciju splitske Umjetni č ke akademije kao strategiju otvorenog eksperimenta.

Scenografkinja Dinka Jeri č evi ć ide za minimalizacijom scenskih elemenata.

Osobno svjedo č anstvo o iskustvu egzila i sukobljenih kulturalnih perspektiva donosi i tekst Terorizam i prijelazi preko hladnoratovskih granica Nede Mirande Blaževi ć - Krietzman, dok Pravu istinu o ameri č kom snu ili ravnoteži straha u posljednjem poglavlju okriva Sanja Nik č evi ć, govore ć i o drami Sama Sheparda Pravi Zapad u kontekstu ameri č ke subverzivne dramaturgije.

Milena Dragi č evi ć - Šeši ć: Dakako, studentska populacija u Srbiji je u privilegovanom položaju, jer može i da čuje različite informacije, upozna različite ljude.

Mislio sam da ć u studirati medicinu jer sam kao dijete imao visoke temperature do 42 stupnja, u kojima sam lebdio izme đ u jave i sna, o č emu Kranj č evi ć piše.

Miloš Đ ur đ evi ć) donosi pet konceptualno zaokruženih pripovijedaka, me đ usobno povezanih ljubavlju likova prema glazbi.

U heterogenom korpusu avangardnih tendencija koje su se u hrvatskoj likovnosti prve polovice 20. stolje ć a oblikovale ponajprije zahvaljuju ć i impulsima iz europskih centara, isti č e se Sonja Kova č i ć Taj č evi ć (Bošnjaci, 1894 Rijeka, 1968).

Još se sje ć am kad sam 2003, IM Blažimira Kova č evi ć a, za Ljubljana Open, odli č no smjestio kod poznanika, u Cerklje, 26 km od Ljubljane (14 km autocesta).

Č etvrtu godinu zaredom festival vodi varaždinski skladatelj Davor Bobi ć, naslijedivši osniva č a i dugogodišnjeg umjetni č kog voditelja, dirigenta Vladimira Kranj č evi ć a, koji je Ve č eri osmislio u trenutku kada je zanimanje za stvaralaštvo glazbene prošlosti bilo svojstveno tek uskim krugovima muzikologa i stru č njaka, a specijalizirani festivali posve ć eni jednom stilu i epohi bili prava rijetkost.

Povjesni č ar umjetnosti Željko Marciuš, viši kustos zagreba č ke Moderne galerije, priredio je u Studiju Moderne galerije Josip Ra č i ć veoma zanimljivu studijsku izložbu Sonja Kova č i ć Taj č evi ć: fragmenti za retrospektivu, usmjerenu na razdoblje od 1926. do 1935, tijekom kojega je umjetnica, napojena pariškim iskustvom, školovanjem kod poznatog Andréa Lothea, stvorila najvažnija djela te iskristalizirala specifi č nu osobnu interpretaciju kubisti č koga stila.

Biografija Sonje Kova č i ć Taj č evi ć, od idili č na djetinjstva koje je obilježilo materijalno obiteljsko blagostanje, ali i roditeljska potpora zahvaljuju ć i kojoj je mala Sonja dobila odli č no obrazovanje, preko prerana gubitka oca, opredjeljenja za studij slikarstva, školovanja u Zagrebu, usavršavanja u Parizu, do tragi č na podstanarskog lutanja, prijevara sa stanovima i tužnog skon č avanja u Rijeci, zaista bi bili dobra gra đ a za romansiranu i (li) filmsku biografiju.

Umjetni č ki put Sonje Kova č i ć Taj č evi ć može se pratiti, makar sa zanemarivim brojem djela, navodi Marciuš, još od vremena njezina školovanja na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu (1912 1917), kod Č ikoša i Crn č i ć a (grafi č ke discipline).

Sonja Kova č i ć Taj č evi ć najdulje je, uz Savu Šumanovi ć a, boravila u Lotheovom ateljeu i bila je njegov najdosljedniji hrvatski u č enik ostvarivši, kako je zaklju č io Grgo Gamulin baš ono što nam je najviše trebalo: novu slikarsku poeti č nost, u sklopu modernog eksperimentalnog stila.

Taj č evi ć eva je razvila osobni likovni govor kristalne forme, koji se ipak, unutar najdinami č nijega razdoblja njezina stvaralaštva, nije petrificirao u samodostatni sustav repetitivnosti.

Sukus opre č nih tendencija koje su se ukrštavale u osobnosti Sonje Kova č i ć Taj č evi ć predstavlja njezino remek-djelo, slika Crnac s ruži č astim šeširom (oko 1930).

Leže ć i ženski akt iz 1930. pak putenoš ć u tijela, č iji obrisi još odaju kristali č nu sapetost, ali i vrsno poznavanje anatomije, savršeno parira, dakako u korelacijama vlastite poetike, aktovima i op ć enito erotskim temama muških suvremenika Sonje Kova č i ć Taj č evi ć (primjerice hedonisti č koj senzualnosti Milivoja Uzelca).