Očito da se na taj način sličnosti veličaju kao ontološka neprolaznost, dok se razlike obezvređuju kao fenomenološka prolaznost.

Bale bi trebao i nekliko lekcija iz logike i pismenosti " Fenomenološka slika "? Što li mu je to???

Husserlova fenomenološka metoda dopire do " zrenja biti " (Wesensschauung), odnosno neposrednog promatranja fenomena tehnikom fenomenološke epohé, koja se zasniva na isključivanju " prirodnog stava " i stavljanju u zagrade (einklammern) prostorno-vremenske određenosti svijeta, da bi otvorila područje " apsolutnog života " (" Lebenswelt " je život-svijet svakoga od nas).

Postali su dionici zajedništva s njime na puno dubljoj razini nego li je fenomenološka.

Za potrebe ovog rada su izdvojeni oni podaci koji se odnose na strah od kriminala, a u odnosu na opće strahove, obzirom da je jedan od ciljeva rada provjeriti postoji li strah od kriminala kao fenomenološka osebujnost nevezano uz ostale strahove.

Međutim, dijalektika je više opažanje strukture Bitka Da, zato je prikladnije reći da je metoda fenomenološka, a ne dijalektička, jer ono što se opaža je sam dijalektički proces.

To nije samo fenomenološka studija povijesti hrvatskog kolekcionarstva, nego i potresno svjedočenje o povijesno-političkim neprilikama i stradanjima koja su gotovo cijelo stoljeće pratila umjetničke zbirke i njihove vlasnike u tri rata i nekoliko promjena političko-društvenih sustava.

Naime, strah od kriminala nije samo pojmovno teško odrediv i kompleksan društveni fenomen, već se sve više dovodi u pitanje i njegova fenomenološka osebujnost te osporava sam koncept postojanja samostalnog straha od kriminala, a koji nije samo izraz ili modalitet općih ljudskih strahova i nesigurnosti.

Stoga, kao najkonciznija fenomenološka deskripcija, riječ gorčina najbolje opisuje osjećaj koji se javlja svaki put kada retro tema, izrađena nakon višednevnog bdijenja po tužnim knjižničkim periodikama, promišljanja i vlastitog kolekcionarstva, dobije optužbu za jugonostalgiju.

Američki fenomenolog i neurolog Erwin Straus u poglavlju naslovljenu Uspravni stav jednog od svojih najutjecajnijih djela Fenomenološka psihologija (1966) promišlja okomiti stav tijela kao razlikovni kriterij ljudskoga roda od ostalih živih stvorenja.

Princip jedan: Gestalt terapija je fenomenološka; njen jedini cilj je svjesnost a njena metodologija je metodologija svjesnosti.

Autor je niza članaka i sljedećih knjiga: Ontologija i njeno nasljeđe (1995.), Fenomenološka konstitucija Evropske zajednice (1996.), Izvor geometrije i transcendentalna fenomenologija povijesti (2003.), Lepoglava i univerzitet: ogledi iz političke epistemologije (2003.) Gostovanje Uga Vlaisavljevića je drugi prosinački događaj unutar programa " Swarm Intelligences - Inteligencije roja " koji je dio projekta " Zagreb - Kulturni kapital Evrope 3000 " - u partnerstvu s projektom " relations ".

Fenomenološka analiza čovjekova ponašanja otkriva kako naš prvi doživljaj usmjeruje, najprije nesvjesno a zatim i svjesno, našu osnovnu odluku.

Gestalt terapija na vrhu je četiri stupa nosača teorije: fenomenološka metoda, dijaloški odnos, strategija teren-teorija i sloboda eksperimentiranja.

Cijela fenomenološka struktura slijedi zakon koji je neovisan o identifikaciji.

Za numeričko modeliranje oštećenja u materijalu do sada se uglavnom koristila fenomenološka mehanika oštećenja u kombinaciji s metodom konačnih elemenata.

U načelu fenomenološka metoda kojom se koristi Husserl sastoji se od« stavljanja u zagrade »svega empirijskog, psihološkog tj. onoga što nije bit predmeta da bi se došlo do biti.

Pula je prevelik i preurban grad za Istru (istodobno, preosrednji za Hrvatsku), a Istra skučena, ograničena regija za Pulu (mala je fenomenološka razlika između otoka i poluotoka, grubo uspoređujući dalje, kao da je Zadar na Rabu ili Braču).

Kada isključim cijeli svijet i sve cogitare, ostaje čista svijest i čitava fenomenološka regija.

Egzistencijalističko fenomenološka filozofija je prva ugledala film upravo u tom svjetlu.

Fenomenološka odnosno egzistencijalistička filozofija izvire iz čuđenja zbog te uraslosti mene u svijet i mene u drugoga.

Fenomenološka i egzistencijalistička psihologija najviše pažnje pri proučavanju emocija posvećuju emocionalnom doživljaju.

Njegova fenomenološka poezija (tzv. poezija oka), o malim događajima i stvarima u kojima pjesnik otkriva čudesnu, magičnu poetiku svakodnevice, pisana mirnim i bogatim jezikom, nastajala je mimo svih trendova i strujanja u hrvatskoj poeziji druge polovice 20. stoljeća, a mnogim mlađim pjesnicima Dragojević je ostao nedosegnut uzor.

No, taj mentalitet i stil života nije samo vedar, raspjevan i zabavan, u njemu postoji i mračna, ali i filozofska i fenomenološka strana koju bih isto volio prezentirati.

Recimo da je postupak moga Âťgledanja riječimaÂŤ ⠀ tj. Âťsvojevrsna fenomenološka redukcijaÂŤ ⠀ u ovome ili onome kontekstu, pod ovim ili onim utjecajem imao za posljedicu stvaranje specifična jezičnog idioma.

Heideggerovo shvaćanje svog famoznog zaokreta, koji je sudeći prema Pismu htio vidjeti retrospektivno na djelu već u Bitku i vremenu, sugerira da s obratom nije toliko riječ o padu u agnosticizam, koliko o spremnosti na radikalnu autoreviziju i napuštanje filozofije: te matika vremena je zahtijevala drugačiji način pitanja nego što je filozofija tada uopće mogla. [ 11 ] No, gledamo li prospektivno od filo zofije ka mišljenju, a ne retrospektivno od mišljenja ka filozofiji, čini se da je fenomenološka analitika tubivanja u Prolegomenama bila dovoljno radikalna da demantira Heideggerov kasniji optimizam nove zadaće mišljenja: poslije analitike tubivanja za ne-metafizičko, pjesničko mišljenje nije ostalo više ništa da bi se još moglo zvati filozofskim.

Shvaćajući svijet na način na koji se pojavljuje i kako se, na neki način, rađa u svijesti, fenomenološka metoda sprovodi obrtanje točke gledišta: ona napušta prirodni stav i vrši obrat pogleda.

Fenomenološka konverzija Jedna knjiga vas je obilježila, to je Aristotelova rasprava O duši.

Fenomenološka metoda, kojom se Heidegger služi, zahtjeva da se starom tekstu pristupi s dužnim poštovanjem prema duhu vremena u kojem je nastao.

Da bude jasno, ova zamjena teza nije fenomenološka nego imanentna sistemu koji se ne potvrđuje ili (re) afirmira kroz politiku kao organizaciju društvenog, nego se afirmira kroz politiku kao isključivo sredstvo zaštite interesa slobodnog tržišta i naravno njegovo širenje pod krinkom demokracije.