Gotovo svaki put kada se spustim niza strminu pokraj dvaju vrličkih groblja i s osjećajem ugode izbjegnem prometnu ophodnju koja na čistini između inine crpke i svratišta koje se vjerojatno zove oluja čeka neupućene vozače, pred pločom Podosoje sjetim se nesretnoga visovačkoga fratra Filipa Grabovca.

U Zbirci je izloženo i nekoliko starijih knjiga iz samostanske knjižnice među kojima treba istaknuti rukopis Ciceronovih govora pisan 1422. godine, prijepis Gundulićeva« Osmana »iz 18. stoljeća te knjižicu fra Filipa Grabovca Cvit razgovora ugodnog naroda i jezika hrvatskog.

Ukratko ću spomenuti samo neke: fra Jeronima Filipovića, provincijala i glasovitog propovjednika; fra Tomu Babica (1750.), autora glasovitog« Cvita »koji je tijekom dva stoljeća bio osnovni katehetski priručnik za vjernike; fra Petra Kneževića (1768.), autora« Gospina plača »koji se i danas pjeva u Korizmi i koji je doživio preko 60 izdanja; fra Andriju Kačića Miošića (1760.), pisca djela »Razgovor ugodni »koje je imalo preko 70 izdanja; fra Filipa Grabovca (1749.), hrabrog muža koji je sa svojim djelom« Cvit razgovora »ostavio neizbrisiv trag u hrvatskom narodu i njegovoj književnoj kulturi.

Fra Filipa Grabovca, vojnog kapelana naših Dalmatinaca u Vero ni, starinom iz Prološca, ali rođenog u Vrlici, osudili su na doživotnu robiju zbog njegove knjige.

Već slijedeće, 1997. godine, organizirali smo i simpozij o životu i djelu fra filipa Grabovca Grabića i obnovili spomenik pored crkve koji su uništili četnički vandali.

Začetnikom hrvatske ideje u politici Šarić smatra Pavla Rittera Vitezovića, ali pravašima smatra i Filipa Grabovca i Juraja Križanića.

Ispred njega je 1990. god. postavljen brončani spomenik fra Filipa Grabovca, koji kažiprstom pokazuje prema crkvi u kojoj se štuje sveta prilika, rad ak. kipara Stipe Sikirice.

Ali samo stoga što je pjesnik htio izbjeći mletačku sudbinu svoga franjevačkog kolege Filipa Grabovca.

Kada bi se drukčije odnosio prema hrvatstvu, vjerojatno bi mu palo na pamet da se hrvatstvo možda ne spominje stoga što je Kačić, poučen usudom fra Filipa Grabovca pjevao politički korektno.

ma Kačića je pripala sudbina njegova kolege fra Filipa Grabovca pa je mora o Rvatima puno tiše govorit

Ima i drugih pristupa porijeklu imena: - Rikard Pavelić nas u svojoj knjizi,, Bunjevci upozorava na slijedeći podatak koji do sada u literaturi nije bio spominjan:,, U književnom delu s povesnim pripovedanjima Filipa Grabovca,, Cvit razgovora naroda i jezika iliračkoga iliti rvackoga (Venecija, 1747) zbog koje je iste godine bio osuđen i zatvoren, pa je u tamnici 1749. god. bolestan umro, doslovce se govori o Bunima kao narodu ravnom ostalim evropskim narodima.

Ispred crkve nalazi se brončani kip fra Filipa Grabovca koji je rođen i Vinaliću, a umro u Veneciji kao narodni mučenik.

Kao prvo, mislim, moramo otići u Veneciju pa, ako ne možemo posmrtne, zemaljske ostatke fra Filipa Grabovca Grabića (koji je pokopan u franjevačkoj grobnici), prenijeti u Vrliku, možemo isklesati kamen i odnijeti ga s grudom hrvatske, vrličke zemlje i položiti mu u grob da se odužimo našem velikanu i da njegovi zemaljski ostaci mirno počivaju.

To je " Priručnik skolastičke filozofijske propedeutike ", tiskan u Veneciji 1737. Napustivši nastavnički rad, Kačić se počinje zanimati za narodne priče i pjesme, proučava povijesne izvore i književnopovijesna djela, osobito ona Filipa Grabovca.

Gotovo svaki put kada se spustim niza strminu pokraj dvaju vrličkih groblja i s osjećajem ugode izbjegnem prometnu ophodnju koja na čistini između inine crpke i svratišta koje se vjerojatno zove oluja čeka neupućene vozače, pred pločom Podosoje sjetim se nesretnoga visovačkoga fratra Filipa Grabovca.

Filipa Grabovca 6 kod Bože Gverića, a naknada za pločicu iznosti 40 kuna.Iz Vrli... opširnije

Slušao je narodne priče i pjesme, proučavao povijesne izvore i čitao djela svojih suvremenika, ponajviše Filipa Grabovca.

Iz takvih krugova poteklo je »slovinstvo« Andrije Kačića Miošića u Raz govoru naroda Slovinskog (1756) i hrvatstvo koje je opisano u Cvitu razgovora (1747) Filipa Grabovca.

ono što želim istaknuti je činjenica da naš prostor ni prije komunista nije bio demokratski, od pitanja javnih izbora do pitanja političkih zatvorenika i to je razlog zašto komunsitički progoni u to vrijeme nisu tako dramatično zvučali kako neki danas žele prikazati. pa od vremena filipa grabovca, mi hrvati smo naviknuti da se zbog ideja trune u tamnici, u čemu je to tito bio drukčiji? u čemu su to njegove metode ili njegovi kazamati bili drukčiji od mletačkih kazamata 200 godina ranije koje je iskusio hrvatski rodoljub filip grabovac, osuđen na doživotnu robiju zbog poezije

Fra Filipa Grabovca 1,, 10 000 Zagreb

Isto tako pronašao sam ovdje jedno djelo De Dominisa iz 17. st. za koje još uvijek ne znam gdje je tiskano, zatim prijevod na talijanski memoara Baruna Trenka u dva sveska, koje je on napisao u zatvoru na njemačkom, što je također iznimna rijetkost i dragocjenost, kao i djelo »Ordo agendorum« tiskano u Veneciji 1660. i dr. Spomenuo bih i »Cvit razlika« Filipa Grabovca, od čijih je, četiri ili pet sačuvanih primjeraka naš na zagrebačkome Kaptolu nasačuvaniji.

InsideOut savjetovalište, Fra Filipa Grabovca 4/III, Zagreb

Stoga ne samo da Kačić nigdje ne spominje inkriminirano djelo fra Filipa Grabovca »Cvit razgovora i jezika iliričkoga aliti rvackoga« (Mleci 1747.), koje mu je dalo početni poticaj za RU, nego u predgovoru ističe samo talijanskog pisca Doglionija, koji je bio odan mletačkoj vladi i njenim političkim ciljevima, kao da se samo njime služio.

Čini se također da ni jedan od nesretnika što su potpali pod ingerencije Svetoga oficija nije doživio sudbinu Filipa Grabovca, koji je utopljen, ubijen ali stoga što se drznuo dirnuti u političke, a ne tek vjerske, kompetencije Prevedre Republike.

Spomenimo ovdje ipak dvojicu velikana: našeg slavnog fra Filipa Grabovca i fra Julijana Ramljaka.

Zatim " Razgovor ugodni naroda slovinskoga " od fra Andrije Kačića-Miošića izrazito je protuislamska knjiga, a uspjelo se da priraste hrvatskome puku premda za razliku od Filipa Grabovca koji ističe " razgovor arvatski " fra Andrija zagovara " razgovor slovinski ".

MAKARSKA - Dvojica maskiranih razbojnika su u ponedjeljak dva sata iza ponoći opljačkala kasino " Monte Carlo " koji se nalazi u Ulici fra Filipa Grabovca.

Svemu je prethodilo prigodno čitanje isječaka iz životopisa Rade Miletića, kao i ulomaka fra Filipa Grabovca, fra Andrije Kačića Miošića i narodnih pjesama koje glorificiraju njegovo junaštvo, u izvedbi Željke Opačak i prof. Antonije Galić, prof. hrvatskog jezika.

Filipa Grabovca, koji je skupa s hrvatskim vojnicima sredinom 18. st. završio u mletačkoj tamnici, gdje je i umro.

U sudaru dvaju vozila u 18 sati u ulici Filipa Grabovca u Sinju ozlijeđeno je petero ljudi.