Filozofska misao okrenuta mu je pitanjima čovjeka.

Ako je bivstvovanje ono što filozofska misao misli, šta je to mišlju mišljeno bivstvovanje?

Ne pamte se ni politička teorija ni kazališna ni filozofska misao.

Četvrto, iskreno prihvaćam nauk vjere uvijek u istom smislu i u istom značenju do nas posredovan od apostola preko pravovjernih otaca; i zbog toga u potpunosti odbacujem krivovjerno mišljenje o razvitku dogmi, koje (kaže) da su one prelazile iz jednog mišljenja u drugo, drugačije od onoga koji je prije toga imala Crkva; isto tako osuđujem svaku zabludu koja uči da je božanski poklad, predan Kristovoj Zaručnici i koji je ona vjerno čuvala, filozofska misao, ili proizvod ljudske svijesti, koji je polagano izgrađen ljudskim nastojanjima, i koji je kasnije usavršavan neograničenim napretkom.

Za nastanak nacizma kao pokreta jedan od ključnih elemenata bila je filozofska misao u Njemačkoj dvadesetih godina XX stoljeća; za nastanak nekog političkog pokreta nije dovoljno operacionalizirati " ulični " rad u prezentaciji programa zajednici, već je daleko bitniji " duh vremena " koji formiraju nacionalne ideje, težnje i mitove.

Filozofska misao talijanskog humanizma, ali i humanizma općenito, bila je prožeta platonizmom.

Filozofska misao u spomenutome žanru lišila se ekskluzivnosti, zatvorenosti i pojmovne preciznosti.

Ta filozofska misao može biti poenta sve one literature koja objedinjuje progone, nepravde, ljudske ispovijedi, unutar totalitarnoga svijeta.

U djelu The Sociology of Philosophies, koja ispituje društvene uvjete nastanka mnogih velikih svjetskih filozofskih tradicija, Randall Collins pridaje pažnju vremenu i mjestu u kojima se razvijaju filozofske škole te oblik u kojem se filozofska misao zadržava.

Antička filozofska misao i ranokršćanska duhovnost intenzivno su promišljale o čovjekovoj težnji za srećom.

EGZISTENCIJALIZAM Filozofska misao koja me se ne tiče: meni je stalo do proučavanja ljudskog na drugoj razini.

Postmoderna filozofska misao želi udaljiti moguće primjedbe na takve stavove kao što želi i ukinuti mogućnost govora o istini.

U arapskom i židovskom svijetu, jednako kao i u kršćanskomu, filozofska misao se razvijala unutar duboko religiozne civilizacije koja se pozivala na objavu, o čemu su filozofi morali voditi računa.

ukratko, silno nezadovoljstvo u Hrvata uglavnom je jako povezano s lovom, ali kao što već naslućujete, moja se filozofska misao sastoji u tome da korijen suvremenog (ne) zadovoljstva u Hrvata puno manje ovisi o lovi nego što je većina nas spremna priznati. uz to, najdublje sam uvjeren da je nesreća biti bogat i da tome nitko normalan ne treba težiti. srednji sloj, to je ono što bi trebao biti cilj svima, oni koji imaju trebaju višak dati u dobrotvorne svrhe, a oni koji nemaju, trebaju se potruditi da se uključe. ovo je naime, aksiom najnaprednijih zapadnih društava sa stoljetnom liberalnom demoratskom tradicijom.

Previše složena, previše filozofska misao za moju jadnu glavu.

Nadalje, sama sama religiozno-filozofska misao Japana potječe iz budizma, a korijeni budizma su u hinduizmu, odnosno indijskoj tradiciji.

Poznata filozofska misao " Niti koristi niti podnosi silu " u slučaju generala Ivana Korade može se slobodno prevesti u " Ne podnosim ali obilato koristim silu ".

2003 Član uredništva Biblioteke Znanost i društvo Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu 2003 - 2001 Glavni urednik Biblioteke Znanost i društvo Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu 1998 Istraživač na projektu Društvene i religijske promjene u Hrvatskoj 1995 - 1986 Znanstveno-istraživački rad na znanstvenom projektu Problemi filozofije i aktualni problemi suvremene filozofije u Zavodu za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1995 - 1981 Znanstveni tajnik projekata Zavoda za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1995 - 1981 Tehnički urednik Biblioteke Filozofska misao Zavoda za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1983 - 1981 Tajnik Hrvatskog filozofskog društva 1978 Istraživač na znanstveno-istraživačkom projektu Problemi filozofije i aktualni problemi suvremene filozofije u Odjelu za filozofiju, psihologiju i sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1978 Suradnja na projektu teorijskog koncipiranja nove Nacionalne i sveučilišne knjižnice s radom Ontološki temelji informacija i znanja 1978 Suradnja na projektu Bibliometrijska analiza znanstvenih časopisa (Rezultati saopćeni na međunardonoj konferenciji Tehnološki i društveni aspekti informacija, 1978. u Zagrebu) 1976 Suradnja na istraživačkom projektu Vrijednosne orijentacije omladine u Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu

Usprkos toj činjenici filozofska misao nije se usudila izreći uvjerenje da čovjek nije baš tako slobodan kako se to vjeruje, i da odatle treba zaključiti da čovjek zapravo nije odgovoran za svoja djela.

To je više objašnjenje samog pojma nego neka filozofska misao.

Knjiga hrvatskog egiptologa Igora Uranića Sinovi sunca, napisana na široj publici razumljiv način, daje i laicima naslutiti un iverzalne dubine i slojevitost egipatske misli u kojoj filozofska misao nikada nije odvojena od teološke, jer je i u jednom i u drugom slučaju spoznaja o zakonima koji vladaju nad svijetom i čovjekom nužno povezana s uvođenjem božanskog elementa koji svako m poretku vidljivog svijeta daje i oblik i smisao.

I bio to za nekog bog, neka filozofska misao, ili, najjednostavnije i najcesce - nazor koji steknemo kombinacijom ucenja i iskustva, mogu biti sasvim dovoljna.

Ta filozofska misao stavlja samu sebe kao bitni predmet refleksije, kao samorefleksije, i tu leži njezina veličina.

Za mnoge marksiste, filozofska misao (koja podrazumijeva interpretaciju teksta, između ostaloga) upravo je ona pogrešna stvar za isticanje, jer su (u prečesto citiranoj 11. tezi o Feuerbachu) filozofi samo različito tumačili svijet, a cilj je promijeniti ga. I za mnoge antimarksiste misao je također pogrešna stvar za isticanje, jer odbijaju smatrati Marxa vrijednim da ga se shvati ozbiljno kao filozofa uopće, s neodobravanjem izjednačavajući njegove ideje s praksama koje su provodili Staljin i Pol Pot. (Što je, naravno, jednako smisleno kao i izjednačavanje Darwinovih ideja s praksama američkog programa nuklearnog oružja.) Protiv obje te primjedbe, insistirat ću na Marxu kao filozofskom misliocu ili socijalnom teoretičaru: nekome tko je zaista aktivno interpretirao svijet.

No, filozofska misao nastoji rasteretiti ideju autonomiji, pokušavajući projekcijom povijesti u objektivnu stvarnost, skidajući tako s čovjekovih leđa nepodnošljivo težak teret.

Osobito što si ti i sam Batt_X, potencirao ovdje nešto za nju bitno a što si nazvao prirodnim i spoznajnim kodovima (mada u smislu da ih upravo takve odričeš filozofskoj misli, barem u globalu gledajući), iako je - barem onako kako to ja doživljavam i razumijem - upravo to temelj i polazište na kojem filozofija zaživljuje, opstaje, razvija se i živi... mada je jezik u kojem se filozofska misao ostvaruje u smislu da ona bude iznešena i prezentirana, ponekada nedostatan ili neprecizan ili je već i sama misao takva...

Jevrejska religiozno-filozofska misao ne tumači tu izabranost kao posljedicu nekavih specijalnih zasluga Jevreja, nego kao izraz Božje ljubavi prema Jevrejima.

Propašću Sovjetskog Saveza koji je usprkos svih loših rješenja, nekim dobrim rješenjima desetljećima nadahnjivao ljevičare u Europi, izazivao brojne kontroverze i diskusije pa i raspirivao ozbiljne strahove kapitalista diljem Zapada i tjerao ih na razne ustupke ljevica se jednostavno raspala i rasplinula i kao političko-drštveno-ekonomska praksa i kao politološko-sociološko-filozofska misao.

Cjelokupna stoička filozofska misao jest materijalističko - monistička.

I još da te podsjetim (ako uopće znaš za ovu objavljenu filozofska misao): Čovjek je OBLIK u kojem Priroda postaje Svjesna SAME SEBE - i SAMA SEBE uređuje