Fizi č ke vibracije i glazba i niskofrekventni sinusoidalni ton se osje ć aju u tijelu te tijelo prima unutarnju masa ž u, š to je glavni terapijski u č inak.

Grupa od č etrdeset janji č ara dogovara 6. travnja u kr č mi Manola fizi č ki napad na dr. Gaju Bulata, vo đ u Narodne stranke koji je imao otputovati u Be č.

Ta je smrt, paradoksalno, ono drugotno i za samu fizi č ku smrt koje se toliko bojimo (Kona č no, ona je drugo lice sre ć e: nudi nam/lijek od bolesti koja je ona sama, omotana kao/zmija oko našeg srca igra se tom sitnicom udaha/i izdaha, našim disanjem koje je uvijek i velika/metafora.

Nastavak programa zapo č eta 2007. bavi se ponovno pitanjima koja otvaraju termini normalnost i uobi č ajenost, ali ovoga puta ne s fizi č kog nego mentalnog aspekta.

Predstava je odigrana više od tristo puta, a skinuta je s repertoara samo zato što mi je jedan dan Ivica rekao: Dod, ja fizi č ki Kaspara više ne mogu igrati.

U modernom smislu spis, ili akt je svaki pisani sastav kojim se pokre ć e, dopunjuje, mijenja, prekida ili zavr š ava neka slu ž bena djelatnost odre đ ene pravne ili fizi č ke osobe.

Spisu mogu biti prilo ž eni, radi dopune, obja š njenja ili dokazivanja sadr ž aja spisa, razni pisani sastavi ili fizi č ki predmet koje nazivamo prilozima.

Predmet je skup svih spisa i priloga koji se odnose na isto pitanje, zadatak i sli č no i č ine posebnu cjelinu, dosje je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fizi č ku osobu, fascikl je skup vi š e predmeta ili dosjea koji se poslije zavr š eno g postupka č uvaju sre đ eni u istom omotu.

Posljednje mirno uto č ište koje nam je još preostalo jest atrij Kneževa dvora, ali taj magi č ni i neveliki prostor ne može fizi č ki opslužiti velike izvo đ a č ke formacije.

Nije, naime, otišla autorica koja je najbolja hrvatska pjesnikinja bila, recimo, 1955, i koja kao takva figurira u ve ć prašnjavim književnopovijesnim arhiviranjima, nego nas je u svoj pretencioznosti takve tvrdnje fizi č ki napustila ona koja je i sada najbolja hrvatska pjesnikinja i u č ijem pjesništvu hrvatska poezija i u ovome trenutku treba iš č itavati vlastitu suvremenost.

Oni koji nisu prihva ć ali projekt bili su eliminirani; fizi č ki ili na druge na č ine.

Prostor ima svoje strategije kojima se upisuje u nas, u naše mentalitete, navike, svjetonazor, govor, č ak i fizi č ki izgled, pa zašto onda ne bi i u naš tekst?

Doslovnu i posebnu fizi č ku opipljivost ima č injenica da su države Srbija i Crna Gora bila jedini agresor, a ostale su države, kao žrtve agresije, podnijele teške i goleme fizi č ke posljedice srbijanske oružane agresije: ubijanja, progonstva, razaranja, masovna silovanja i mnoga druga zla koja su se doga đ ala isklju č ivo na teritoriju napadnutih država.

Pojavljuju se povremeno kvalitetni pojedinci koji brzo napuštaju ovaj prostor, ako ne fizi č ki, onda svakako mentalno.

S druge strane knjiga Claudie Salaris Alla festa della rivoluzione (U slavu revolucije), s podnaslovom: Umjetnici i osobe slobodna duha s D Annunziom u Rijeci (Bologna, 2002) bavi se umjetni č kim zbivanjima oko Komandanta s naglaskom na ljude poput pilota-asa baruna Guida Kellera, Ludovica Toeplitza, Leona Kochnitzkog, fizi č ara Guglielma Marconija, dirigenta Artura Toscaninija, književnika F.

I upravo su u tomu za njega ležali deficiti takozvanih obrazovnih ustanova njegova vremena: Op ć enito: gimnazija je dosad lišena svojega prvog i najbližeg objekta, na kojem po č inje pravo obrazovanje, naime materinjeg jezika; a time joj nedostaje i prirodno plodno tlo za sva daljnja obrazovna nastojanja. Zato Nietzsche može, anticipiraju ć i time Karla Krausa, gimnazijama svojeg vremena podrugljivo doviknuti: Uzmite svoj jezik ozbiljno [... ] A ne bude li on od vas zahtijevao da spram odre đ enih rije č i i jezi č nih obrata naših novinarskih navada osjetite fizi č ko ga đ enje, tad slobodno odustanite od nastojanja za obrazovanjem... U suvremenijoj verziji, bez Nietzscheove razorne polemike, ta bi se misao rije č ima Petera Bierija mogla formulirati ovako: Op ć enito je obrazovan onaj tko spram odre đ enih stvari osje ć a ga đ enje: spram lažljivosti reklame i izborne borbe, spram fraza, klišea i svih formi nepoštenja, spram eufemizama i cini č ne informacijske politike vojske, spram svih formi pravljenja važnim i sljedbeništva na kakve se nailazi i u novinama gra đ anstva koje se smatraju mjestom obrazovanja. Zato je Nietzsche u djelu Ljudsko, odviše ljudsko mogao jednostavno i ujedno izazovno napisati: Škola nema važnije zada ć e od te da u č i strogome mišljenju, opreznom su đ enju, konzekventnom zaklju č ivanju: zato ona mora odvra ć ati pažnju od svih stvari koje nisu podobne za te operacije. [... ] Ona može mirno ra č unati s tim da ć e ljudska nejasnost, navika i potreba kasnije ipak ponovno otpustiti luk odviše zaoštrena mišljenja. U tim se razmišljanjima pokazuje i poznavanje č ovjeka koje mnogim današnjim navodnim stru č njacima za obrazovanje tako bolno nedostaje: upravo zato što ć e svakodnevnica života, upravo zato što ć e zahtjevi prakse ponovno ublažiti to č nost mišljenja, koja može uspijevati samo u dokolici, u relativno bezbrižnoj igri, to se mišljenje mirne savjesti smije uvježbavati u školi i samo u školi.

- Jedan od najzna č ajnijih pothvata, koji izdvajamo me đ u ostalima je taj što smo uspjeli okupiti ve ć i broj mladih zaljubljenika u ove fizi č ki i duhovno bogate aktivnosti i na taj na č in dali snažan oslonac razvoju ideje za ovaj pohoda na krov Afrike.

I dodaje: Ono što je društveno ružno osloba đ a snažne estetske vrijednosti. Isticanje ili gomilanje odvratnog, fizi č ki odbojnog, društveno neprihvatljivog upravo najja č e denuncira, prokazuje svijet koji autor stvara i reproducira na osnovi takve gra đ e.

No u ovoj pri č i zapravo je najzanimljiviji emocionalni obrat koji doživljava pripovjeda č/lik nalaze ć i mjesta za osje ć aj ljudske prisnosti i nježnosti u prostoru totalnog fizi č kog i psihi č kog rasula obrat koji je autor tako đ er realizirao postupkom u č ijoj su podlozi elementi estetike ružno ć e.

Stoga nestašica novca može biti prouzročena ne ekonomskim, nego fizi č kim razlozima.

Osim toga, nuklearna kataklizma ljudima je nanijela i fizi č ke posljedice, pa se č ovje č anstvo dijeli na Prijašnje, Nove i Izrode.

Prijašnji su još, uvjetno re č eno, najbolje prošli nemaju fizi č kih posljedica, osim dugovje č nosti, pa žive i do č etiristo godina, ali ih psihi č ki uništava sje ć anje na normalan život, ure đ eno društvo i tehni č ki naprednu civilizaciju i njezine tekovine, č ega su sada lišeni; Novi su potomci Prijašnjih koji se ra đ aju sa škrgama, krijestama po č itavu tijelu, kandžama umjesto ruku, repom, rogovima, a Izrodi su stvorenja s glavom č ovjeka i tijelom konja, krave, psa (pa ih se i rabi kao te životinje).

A brojne su književne referencije u romanu obilno zastupljene kao upozorenje i podsjetnik na pani č an strah svake dikature od prosvije ć ena, obrazovana i na č itana puka, kojemu Kuzmi č eva diktatura u ovom slu č aju prijeti doslovno fizi č kim bolestima što ih knjige navodno prenose.

Lebde ć i, umno i fizi č ki, izme đ u dviju strasti, one normalne u liku Clare Marije van den Enden i one nastrane u liku Johannesa Caseariusa, romaneskni Spinoza, u svojoj neodlu č nosti, u strahu od gubitka, od ograni č enosti, u samo ć i dodiruje mrtva tijela, o njima mašta i prema njima gaji strast.

Uz pomo ć desetak primjera uklju č uju ć i i onaj Martinin Tooby je zainteresiranoj publici dojmljivo ukazao na raznolike mogu ć nosti korištenja fizi č kim svjetlom u suvremenoj umjetnosti.

Imao sam tada osje ć aj da fizi č ki i duhovno ulazim u no ć, duboku no ć s potpuno neizvjesnom nadom jutrenja.

Stilski dosta efektno (iako dosad još bez pravog fizi č kog učinka), čelnici iz zakinutih udruga odaslali su medijima apel kojim od Gradskog poglavarstva traže reviziju odluke Vijeća za urbanu kulturu, pri čemu su tonom pravednog prkosa isticali kako ne žele žicati ni moljakati nego kako žele da pravila raspodjele sredstava za sve vrijede isto.

Nakon što ih neka neobi č na sila spoji, postaje im fizi č ki nemogu ć e razdvojiti se.

Oni su fizi č ki u Europi i č esto se kite etiketom progresista i poklonika euroatlantskih integracija, a ostaju dokraja intelektualno i emocionalno ekstrateritorijalizirani, zarobljeni vlastitom provincijalnoš ć u.

Ki koriste vojni stratezi u svom fizi č kom treningu i umnom razvoju.