Nakon što je 2005. godine premijer Ivo Sanader pokušao potpisati ugovor samo s Austrijom i riješiti imovinu folksdojčera, što je izazvalo konsternaciju u diplomatskim krugovima, obećano je konačno i potpuno izjednačavanje prava hrvatskih državljana i stranaca.

Sinoć je Ivan Zvonimir Čičak u trećem dnevniku HTV-a između ostalog izrekao komentar o izgonu folksdojčera iz Jugoslavije, izbjegavajući navesti povijesni kontekst, nego se samo pozvao na odluke AVNOJ-a o oduzimanju imovine i izgonu tih jugoslavenskih Nijemaca, uz dodatak da se radilo o odlukama zločinačkog režima.

Kako me je ta tema zaokupila nedavno kada je u ovoj slavonskoj zabiti, na mjestu nekadašnjeg okupljališta folksdojčera prije transporta u Njemačku nakon završetka 2. svjetskog rata, došlo izaslanstvo njemačke države: Frank Willenberg načelnik Uprave za iseljenike Ministarstva unutarnjih poslova SR Njemačke i Klaus Peter Wilsch zastupnika u njemačkom Bundestagu u pratnji Renate Trišler i Nikole Maka dužnosnika Njemačke narodnosne zajednice u Osijeku radi razgledanja radova na izgradnji Memorijalnog centra koji će njegovati uspomenu na stradanja Nijemaca u nekadašnjem sabirnom logoru.

definitnvo, nemaju jedni s drugima veze jer nije isto ubiti (planirano, dogovoreno, to je bilo must be tog vremena) (5 - 6 milijuna Židova, Roma, homoseksualca, 20 milijuna Sovjeta) i protjerati (što je bio obrazac svih država nakon 1945. koje su imale veliku njemačku koloniju u Europi, da se ne ponovi 1939, kad su sve te kolonije zdušno pozdravljale Hiltera i njegove trupe u uspostavi novog poretka, a kad se nadzirao poraz onda su se posipale pepelom u stilu: mi smo manjina, mi nismo znali, mi smo ovo mi smo ono) ajde, 600 000 folksdojčera i talijana.

Ili od folksdojčera isto zato što im je omogućeno da odu s glavom na ramenima.

GEIGER: Do potkraj Drugoga svjetskog rata većina hrvatskih folksdojčera, zbog ratnih događanja, izbjegla je ili je prognana iz svojih domova, pretežno u Austriju i Njemačku, ali i na područje Češke, Slovačke, Poljske, Mađarske i Italije, gdje su i dočekali završetak rata.

Potkraj 1944. i početkom 1945. partizanski pokreta i novouspostavljene »narodne« vlasti započeli su progon preostalih folksdojčera u Jugoslaviji, i u Hrvatskoj.

Po opsegu ljudskih stradanja i žrtava, a i dalekosežnostima posljedica, slučaj Bleiburg i sudbina Folksdojčera ogledni su primjeri partizanske i komunističke represije i zločina odnosno »obračuna s narodnim neprijateljem« potkraj Drugoga svjetskog rata i u neposrednom poraću.

Vladimir Geiger je, govoreći o brojidbenim pokazateljima ljudskih gubitaka Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću, istaknuo kako je Bleiburg i sudbina folksdojčera (Volksdeutscher) primjer obračuna komunističke totalitarističke vlasti s neprijateljem.

Ponosni potomak pripadnika naroda Sami, folksdojčera, Slovaka i još koječega, samo ne Hrvata.

Najmanje oko 10.000 do 18.000, od 20.000 preostalih hrvatskih folksdojčera ostalih nakon zatvaranja austrijske granice i prestanka primanja prognanika iz Jugoslavije u ljeto 1945, internirano u logore u kojima je najmanje nekoliko tisuća izgubilo život.

Procjenjuje se da je od više od 500.000 folksdojčera, koliko ih je živjelo na području Jugoslavije do potkraj Drugoga svjetskog rata, oko 240.000 bilo evakuirano pred naletom Crvene armije i jugoslavenskih partizana i nikada se više nisu vratili na svoja ognjišta.

Ako se ne računaju folksdojčeri mobilizirani u razne vojne postrojbe, oko 200.000 folksdojčera civila potpalo je pod komunističku vlast u Jugoslaviji.

Jugoslavenske vlasti zauzele su stav o zabrani povratka izbjeglih i prognanih folksdojčera iz Jugoslavije.

Jedan dio hrvatskih folksdojčera odmah je protjeran u Austriju.

Kako je protjerivanje folksdojčera iz Jugoslavije zbog zatvaranja granice prema Austriji, Italiji i Mađarskoj od strane savezničkih okupacijskih vlasti sredinom srpnja 1945. to onemogućilo, za većinu folksdojčera slijede logori i prinudni rad.

Već u zimi 1944, godine, piše Đilas, pridošli komunisti u Beogradu, međusobno su se počeli svađati tko će prvi zgrabiti bolji stan na Dedinju od nekog deložiranog starog Beograđana ili nekog likvidiranog folksdojčera.

Većina hrvatskih i jugoslavenskih folksdojčera je nakon puštanja iz logora i otvaranja granica iselila, tijekom pedesetih i početkom šezdesetih godina 20. stoljeća, u Austriju i Njemačku.

Narod je jako točan i precizan, valjda im je to ostalo u korijenu od njihovih predaka, Folksdojčera.«

Po završetku mise bit će izrečena molitva za žrtve Beliburške tragedije islamske vjeroispovijesti, a potom i pozdravni govor izaslanika Parlamentarne skupštine BiH i zastupnice u austrijskom saveznom parlamentu i potpredsjednice udruge Prognanih folksdojčera u Austriji Anneliese Kitzmueller, te na kraju obraćanje predsjednika Počasnog bleibuškog voda.

Natjecateljski dio Croolimpijade " starta u ponedjeljak kada će Vladimir, kao jedini Hrvat, predvoditi skupinu Folksdojčera " podrijetlom iz Slavonije

Zaoštravanje odnosa u parlamentu po svemu će sudeći blokirati i ratifikaciju Sporazuma o obeštećenju austrijskih folksdojčera, čija je imovina oduzeta nakon Drugog svjetskog rata.

OTT: Gospodin predsjednik RH Stjepan Mesić nepromišljenom izjavom na Hrvatskoj televiziji o pravednoj kazni kolaboranata Folksdojčera u Jugoslaviji, zapravo partizanskih zločina nad pripadnicima njemačke nacionalne manjine, navukao je na sebe zgražanje i bijes svih prognanih Podunavskih Nijemaca i njihovih zavičajnih organizacija.

On je poslije rata pobio i protjerao pola milijuna njemačkih folksdojčera iz Vojvodine, Srbije, Hrvatske i drugih dijelova bivše države.

Oni koji se nisu našli u zaključcima konferencije riješili su problem Folksdojčera na drastičniji način.

Britanske, američke i sovjetske okupacijske vlasti u Austriji ne samo da su poticale povratak tijekom rata izbjeglih Folksdojčera u Jugoslaviju nego su se i protivili jugoslavenskim nastojanjima da onemoguće povratak izbjeglica, a napose jugoslavenskim nastojanjima da protjeruju Folksdojčere.

Potkraj 1945. bilo je u zarobljeničkim logorima u Jugoslaviji ukupno 355.785 ratnih zarobljenika, među kojima je bilo najviše Nijemaca i Austrijanaca, a od toga 114.000 Jugoslavena, očito najviše Hrvata i 7.797 jugoslavenskih Nijemaca (folksdojčera).

U tom romanu, kao i u većini ostalih, pišete o životu folksdojčera, podunavskih Nijemaca u bivšoj zemlji.

U Vrdoljakovoj seriji prikazano je kako postrojba folksdojčera brutalno ubija Slavonce u narodnoj nošnji spalivši iz žive zavezane uz stogove slame.

Ovi domaći političari sve više igraju ulogu dijela fašistički orijentiranih folksdojčera - pripremaju teren za okupaciju zemlje u kojoj žive.