Opera Maršal Silvija Foretića, nastala u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Split i 26. Muzičkog biennala Zagreb, bit će praizvedena 24. siječnja 2012, u sklopu redovne sezone Hrvatskog narodnog kazališta Split, a ne 16. travnja kako je prethodno bilo planirano i najavljeno.

Već iduće godine nije više bilo ni Dalibora Foretića koji je zaključio kako Judita premašuje granice svog medija i pretvara se u vrijedan teatarski čin.

Bočni brodovi su djelo Marka Foretića iz Korčule te majstora iz obitelji Škarpa iz Staroga Grada.

Održavanje Kongresa u Hrvatskoj prilika je da se sjetimo i doprinosa Dalibora Foretića, prvog predsjednika Hrvatske UNIMA-e, koji nije odvajao dramske od lutkarskih predstava i dao e velik doprinos unapređenju lutkarstva u Hrvatskoj.

S puno pijeteta i vrednovanja znanstvenih kvaliteta lika i djela Miljenka Foretića govorio je Vinicije B.

Mucalu, koji već nešto manje od godinu dana vodi splitski teatar kao v. d. intendanta, u prilog nije išlo niti skandalozno otkazivanje praizvedbe opere " Maršal " Silvija Foretića koja je trebala obilježiti 26. Muzički biennale.

Umjetnik Mario Kovač kaže da se ovakva cenzura nije provodila ni u vrijeme komunizma, kada se možda i činilo da postoje politički razlozi za takvu zabranu To je prva politička zabrana neke kazališne predstave u nezavisnoj Hrvatskoj, izjavio je Mario Kovač, redatelj, pisac i glazbenik, poznat i kao humanist i agilni aktivist nezavisne kulturne scene Zagreba i čovjek bez dlake na jeziku, nakon što je splitski HNK iz političkih razloga zabranio praizvedbu komične opere Maršal Silvija Foretića. Kako je zabranom prekršen ugovor i zapravo bačen velik novac, izbio je skandal većih razmjera i za sada se još ne zna hoće li se epilog dogoditi na sudu ili će splitski HNK i Muzički biennale ipak naći zajednički jezik, nastavio je Kovač, koji je radio i filmove o Bori Leeju, majstoru borilačkih vještina Cetinske krajine, a nedavno je objavio, kao koautor, knjigu Sto dana ispred ekrana u kojoj je demistificirao mehanizam manipulacije Big Brothera.

Gostovali smo jedni kod drugih, zajedno smo putovali te smo, i mi i kritičari poput Dalibora Foretića, uspostavili nevjerojatno visoku razinu tolerancije, uvažavanja i slušanja.

Lik našega sugrađanina Miljenka Foretića uistinu je po mnogočemu jedinstven i zato nezaboravan ostat će svima u trajnom sjećanju.

Ovaj put se to nije desilo dijelom zbog ugleda institucije Muzičkog biennalea Zagreb, kao i zbog Foretića i svih ostalih ljudi uključenih u projekt, ali zbog toga što je libreto opere poznat Maršal je jedan od naših gledanijih filmova koji s dnevnom politikom nema nikakve veze.

I u ovom obliku ova knjiga stoga predstavlja spomenik trudu Miljenka Foretića istaknuo je Kratofil, dodavši kako brojna literatura o Dubrovniku nije dostupna u samom Dubrovniku.

Lupis govorio je značaju doprinosa Miljenka Foretića dubrovačkom kulturnom krugu.

Zbornik je predstavila akademkinja Koraljka Kos, a glazbena ilustracija bile su skladbe Silvija Foretića, Lojzea Lebiča, Rubena Radice, Marka Ruždjaka i Mladena Tarbuka posvećene Evi Sedak.

Potporu su dobila glazbenoscenska djela Chronostasis, multimedijalni komorni balet Vjekoslava Nježića, i Veronika Desinićka, balet s pjevanjem Davora Bobića; orkestralna djela, Koncert za drugu violinu Silvija Foretića, Adieu za orkestar Viktorije Čop i Litaniae Sanctorum pro Papa Ioanne Paulo Rubena Radice.

Knjiga Miljenka Foretića posvećena historiografiji o Dubrovniku

za tematiku povijesti dubrovnika i svih relevantnih činjenica vezanih uz to, najpouzdaniji izvor (s fusnotama) je knjiga Vinka Foretića: Povijest Dubrovnika do 1808., podijeljena u dva dijela. prvi dio je: Od osnutka do 1526. dr foretić je svoju povijest gradio na arhivskim dokumentima dubrovačkog arhiva, gdje je do umirovljenja bio njegovim direktorom. dakle, na originalnim pisanim izvorima. kako pretpostavljam pitanje nije čisto informativne naravi predlažem, poslužiti se tom literaturom. ovdje ću spomenuti tek ono što se doista može uzeti samo kao štura informacija od najranije povijesti republike do 1588.

U srijedu, 25. svibnja, igrom sudbine na rođendan Josipa Broza koji se nekoć slavio kao Dan mladosti, naknadno je praizvedena opera Maršal Silvija Foretića u koprodukciji MBZ-a i HNK Split, koja na komičan i publici prijemčiv način...

Iz njega se vidi da je otvaranjem poslijediplomskih, magistarskih i doktorskih studija na ranijem Filozofskom fakultetu, sada Sveučilištu u Zadru, pod vodstvom prof. Dinka Foretića, akademika Stjepana Antoljaka i danas prof. dr. Mithada Kozličića školovao lijepi broj povjesničara koji, uz stari i srednji vijek, istražuju ponajviše hrvatsku povijest novoga vijeka.

HNK Split je danas odaslao obavijest da će se opera Maršal Silvija Foretića, koju je kazalište pripremalo u koprodukciji s Muzičkim biennalom Zagreb, praizvesti 24. siječnja 2012. Vodstvo splitskog HNK, izazvano burnim napisima u današnjim izdanjima pojedinih novina koji su problematizirali odgađanje praizvedbe planirane za 16. travnja, naprečac je odabralo datum, bez konzultacija s partnerom u projektu, MBZ-om.

Mi koji otpravljamo ovu knjigu u budućnost, otpravljamo je sa sjećanjem na brojne Dubrovčane koji su proučavali Držića i kojih se moramo prisjetiti večeras, prije svih Milana Rešetara, Frana Čale, Vinka i Miljenka Foretića - kazao je Slobodan P.

U sezoni 2002. na sceni AMADEO održana je, u suradnji s Uredom za kulturu Grada Zagreba i Ministarstva kulture RH, autorska skladateljska večer Silvija Foretića.

Uz Dalibora Foretića, Petar Brečić je bio ona okomica kritičke misli koja je, upravo, našem bosanskohercegovačkom teatru dometala potrebnu europsku predikatizaciju, naravski kada smo to zasluživali.

Imajući u vidu da su portret Dubrovnika kroz vekove slikali istoričari poput Cvjetkovića i Vojnovića, Stulija i Luetića, i gromade poput Tadića i Kolendića, Radonića i Foretića, a čiji su pristupi i detaljniji i ozbiljniji, umnogome mi je olakšana, uvek netačna i rigidna, podela na epohe.

Brečić je k tome, za razliku od Foretića koji nije skrivao svoju blago jugoslavensku usmjerenost, bio prožet hrvatskom sudbinom.

Svojom prvom lutkarskom predstavom mlada će redateljica oživiti ideju svoga pokojnog oca, uglednog teatrologa Dalibora Foretića vezanog sa Zadrom, koji je o tome svojevremeno razgovarao s redateljem Zoranom Mužićem.

Najdojmljivija dio koncerta Simfonijskog orkestra HRT-a bila je praizvedba duhovitog Crvenog koncerta (Concero rosso) za glasovir i orkestar Silvija Foretića, uvijek raspoloženoga za dosjetke kojima glazbu oživljuje i čini zanimljivom.

Dosad je objavila sedam knjiga: Varanje vremena: Shakespeareova retorička i medijska sadašnjica (2002), Izbor uloge, pomak granice: kazališne, filmske i književne studije (2002), Iluzija nije opsjena: kazališne kritike Dalibora Foretića (2002), Korpografije: 20 godina Tjedna suvremenog plesa (2003), Igrom protiv rešetaka: Boal, kultura otpora i kazališno rješavanje konflikta (2004), Etičke bilježnice: o revoltu i brižnosti (2005), Subjekt ili okrenutost prema Tebi: Filozofija dramativiteta (2007).

Podsjećam prema interpretaciji Dalibora Foretića, jer nisam gledala Parovu interpretaciju Areteja u tvrđavi Bokar, kako su u navedenoj ambijentalnoj predstavi apatridi (Relja Bašić i Božidar Boban) jedva svjesni svog jadnog položaja, nonšalantni kako se to i priliči i ljudima iz jet-seta.

Upravo začinjalački početak svjedoči o praizvedbi Maršala, opere Silvija Foretića koja je uz mnogo muke osvanula u koprodukciji splitskoga HNK-a s 26. muzičkim biennalom Zagreb.

Nakon toga uslijedit će emitiranje opere Kraljevi i konjušari Sanje Drakulić, praizvedene u HNK-u Osijek, baleta Air, kojim je u zagrebačkom HNK zatvoren 26. Muzički biennale Zagreb, te opere Maršal Silvija Foretića, koja je svoju (tada pomalo skandaloznu te, na ža lost, odgođenu) praizvedbu imala u Splitu.