Kako je tito reko gledat ce svjetlo dana do prve jame.Zrtava je bilo u svim mjestima nad hrvatskim narodom dr fra Andrija Nikic pise Partizani su upali u crkvu u selu izbicnu kraj listice za vrijeme mise i sa oltara odveli dr fra marka dragicevica i ubili

To se događa tamo gdje mi jesmo, a ovakve svetkovine su nam potrebne da to osvijestimo, istaknuo je fra Andrija Bilokapić jučer u ispunjenoj crkvi Srca Isusova, pritom otvarajući i još jedno značenje svetkovanja Srca Isusova:

Za života u narodu poznat kao Starac Milovan, fra Andrija Kačić Miošić umro je 14. prosinca 1760. i pokopan u samostanskoj crkvi u Zaostrogu.

Vrhunski europski intelektualac onog doba fra Andrija uvidio je u kako se jadnom stanju nalazi hrvatski narod, podijeljen između tri tadašnje velike sile.

Tako je fra Andrija zarana spoznao da je njegov narod na prostoru od Istre do Boke kotorske pod upravom Mletačke Republike, zagorski dio Dalmacije, Hercegovina, Bosna, Slavonija i svi ostali istočni krajevi trpjeli su pod Osmanlijskim Carstvom, a Banska Hrvatska bila je u sklopu Austrijske carevine.

Da se fra Andrija, i kao učeni fratar, u svom radu zadržao samo na pastoralnom, teološkom i filozofijskom području, zasigurno ga generacijama poslije ne bi spominjali, kao i tolike druge iz Franjevačke provincije Bosne Srebrene, iz koje je 1735. nastala i Provincija Presvetog Otkupitelja.

Nakon velikog potresa 1962. samostan je temeljito obnovljen, uređeni su crkva, knjižnica, arhiv, Kačićev arhiv, muzej s arheološkim eksponatima, etnografskim materijalima, velikom donacijom slika Povratak zavičajnom životu slikara Mladena Veže, gipsanim odljevima kipara Ivana Meštrovića (Stigmatizacija sv. Franje i Guslar fra Andrija Kačić), Stipe Sikirice (Sužanj fra Filip Grabovac).

Šuman fra Andrija umro u Splitu kao đak od tuberkuloze 1858.

Veliki dio svoje knjige " Razgovor ugodni naroda slovinskoga " Skenderbegu je posvetio i hrvatski književnik fra Andrija Kačić Miošić, koji opisuje život Skenderbega kroz pjesme. [ 1 ]

Osim navedenih skupina hercegovacki franjevci imali su i drugih mucenika, ubijenih ponajvise pojedinacno na mjestima gdje su radili ili su odvedeni s tih mjesta. 1. Fra Stjepan Naletilic, roden 1907., zupnik u Kongori, odveden u Rilic i ondje ubijen 25. svibnja 1942. 2. Fra Krizan Galic, roden 1870., ubijen 30. listopada 1944. u zupnomu stanu u Medugorju, bombom koju su partizani bacili kroz prozor. 3. Fra Makso Jurcic, roden 1913., kapelan na Humcu, odveden od partizana i strijeljan u Vrgorcu 28. sijecnja 1945. 4. Fra Petar Sesar, roden 1895., zupnik u Capljini, odveden pocetkom veljace na istocnu stranu Neretve i ubijen na nepoznatu mjestu. 5. Fra Julije Kozul, roden 1906., zupnik u Veljacima, odveden i ubijen u Ljubuskomu 7. veljace 1945. 6. Fra Pasko Martinac, roden 1882., kapelan u Veljacima, pratio je zupnika, kojega su partizani odveli, i zajedno ga s njim ubili, 7. veljace 1945. 7. Fra Martin Sopta, roden 1891., profesor, odveden 12. veljace 1945. iz Cerina i sljedece noci ubijen u Ljubuskom. 8. Fra Zdenko Zubac, roden 1911., ubijen u Ljubuskomu, u noci 12. veljace 1945. 9. Fra Slobodan Loncar, roden 1915., ubijen u Ljubuskomu, u noci 12. veljace 1945. 10. Fra Filip Gaspar, roden 1893., zupnik u Gradnicima, odveden oko 10. veljace 1945. i negdje ubijen. 11. Fra Ciril Ivankovic, roden 1877., iz Gradnica odveden 10. veljace 1945. i ubijen na nepoznatu mjestu. 12. Fra Jako Krizic, roden 1893., zupnik u Citluku, odveden 9. veljace 1945. i naden ubijen na mjesnomu groblju Podadvoru. 13. Fra Vale Zovko, roden 1889., zupnik u Kocerinu, ubijen 20. svibnja 1945. 14. Fra Andrija Topic, kapelan u Kocerinu, ubijen 20. svibnja 1945. pred ocima svoje majke, zajedno s ujakom fra Valom Zovkom. 15. Fra Bono Jelavic, roden 1898., u bijegu pred partizanima uhvacen kraj Velike Gorice i ondje ubijen oko 11. svibnja 1945. 16. Dr. fra Radoslav Glavas mladi, roden 1909., nacelnik bogostovlja u Ministarstvu pravosuda i bogostovlja, objesen u Zagrebu 27. svibnja 1945., a presuda je donesena, napisana i potpisana 14. lipnja () 1945. godine. 17. Fra Bruno Adamcik, roden 1908., profesor glazbe na Sirokomu Brijegu, u bijegu pred partizanima uhvacen i ubijen poslije 18. svibnja 1945. 18. Fra Dane Colak, roden 1916., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen poslije 15. svibnja 1945. 19. Fra Svetislav Markotic, roden 1921., mladomisnik, u bijegu pred partizanima dosao u Maribor i ubijen u svibnju 1945. 20. Fra Darinko Mikulic, roden 1919., u bijegu pred partizanima zarobljen u Krapini i ondje ubijen, u noci 4. lipnja 1945. 21. Fra Julijan Petrovic, roden 1923., bogoslov, u bijegu pred partizanima zarobljen u Krapini i ondje ubijen 4. lipnja 1945. 22. Fra Lujo Milicevic, roden 1919., u bijegu pred partizanima ubijen u Sloveniji, u svibnju 1945. 23. Fra Andelko Nuic, roden 1908., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji, i ubijen poslije 15. svibnja 1945. 24. Fra Metod Puljic, roden 1912., u bijegu pred partizanima naden u Krapini i ubijen u noci 4. lipnja 1945. 25. Fra Emil Stipic, roden 1912., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 26. Fra Branko Susak, roden 1912., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 27. Fra Jenko Vasilj, roden 1914., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 28. Fra Tihomir Zubac, roden 1918., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 29. Fra Ante Majic, klerik, roden 1922., u bijegu pred partizanima uhvacen u Sloveniji a na povratku obolio od upale mozga.

Njihova su imena: 1. Fra Bonifacije Majic, roden 1883., 2. Fra Fabijan Kordic, brat laik, roden 1890., 3. Fra Radoslav Vuksic, roden 1894., 4. Fra Fabijan Paponja, roden 1897., 5. Fra Andrija Jelcic, roden 1904., 6. Fra Leonard Rupcic, roden 1907., 7. Fra Melhior Prlic, brat laik, roden 1912., 8. Fra Miljenko Ivankovic, klerik, roden 1924. S ovom skupinom fratara u elektricnoj hidrocentrali bio je i fra Mariofil Sivric, roden 1913., ali njegovo mrtvo tijelo, kako se cini, nadeno je na putu prema Vitini.

Izvesti na pašnjake gdje jedino možemo preživjeti i potpuno živjeti, kazao je fra Andrija Bilokapić, dodajući kako svetkovati Srce Isusovo znači čuti riječi " evo me ".

Misno slavlje predvodio je provincijal fra Andrija Bilokapić. Časteći blagdan bl. Jakova dolazimo u društvo svetaca.

To je pravo i najdublje tumačenje evanđelja rekao je fra Andrija, istaknuvši da su sveci živo, nošeno evanđelje, koje se sada predaje, ljubav koju sada posredujemo jedni drugima. Sveti smo koliko usvajamo od Božje svetosti.

Ali, nedostaje ono ljudsko, ono toplo, Božje a to mogu predati samo sveci poručio je fra Andrija.

Na toj Kašićevoj crti radio je i fra Andrija Kačić Miošić.

Nakon nestanka Venecije, za austrijske okupacije (1797. - 1806.) franjevci su se uključili u pokret za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, na čemu je osobito radio fra Andrija Dorotić (1837.).

Kad već fra Andrija i don Slavko nisu našli prigodu za razgovor ugodni na temu citiranog referata, čini se da je organizator mogao povuć (ne) diplomatski potez pa pozvat i don Slavka da proglagolja nešto o glagoljašima u Imotskoj krajini, što je, čini se, čak bliže okviru Šimundićeva rada i Šimundićevih dana.

Fra Andrija je izabrao 25 takvih mjesta, što je naslovima popraćeno i u kazalu.

Pri tim razmatranjima fra Andrija se služio i drugim pomagalima, ali samo s onima koji imaju pečat temeljne i izvorne crkvene nauke i duhovnosti, kao što su Misal, KKC, dokumenti Učiteljstva, prepoznaje se tu i drevni otački duh, mistici, posebice franjevački, kaže fra Antun Badurina.

Dobrim je dijelom izrasla iz nagovora kateheza za odrasle i za mlade koje je fra Andrija Bilokapić ovdje održavao.

Fra Andrija uspijeva približiti kršćanskoj svijesti istinu da su zapovijedi Novoga zavjeta logične i shvatljive, da ih je moguće živjeti - Fra Antun Badrurina

Kao i do sada fra Andrija je metodološki pristupio svom poslu i u vrlo kratkom roku pružio puno više rezultata koje nije ni zamislio, a kamoli ponudio dr. fra Petar Bezina u minulih šest godina i franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja koji su kroz tristo godina držali u rukama Blago jezika hrvatskog fra Ljudevita Lalića.

fra Andrija Nikić predsjednik HKD-a Napredak u Mostaru Uskrs 2010.

Kako moji preci potječu iz Rame kao i većina Sinjana (fra Andrija Peratović Ripčan bio je jedan od fratara koji su poveli narod Rame u Cetinsku krajinu) i obzirom da sam " služio Predsjedništvu SFRJ " 1986. u Sinju, ne mogu se ne osvrnuti na jučerašnju Alku.

Fra Andrija je ro? en u Brijestu 1704. godine, a u samostan u Zaostrogu ušao je oko 1716. godine.

Već spominjani fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, desetljećima urednik Zbornika Kačić, nudi odgovor zašto je fra Andrija svojim djelom uspio: Ponudio je svoje djelo hrvatskom narodu na velikom prostoru od Jadrana do Budima, pisao je narodu razumljivim jezikom (štokavskom ikavicom) i narodu bliskim stihom desetercem.

Kraći govor u čast 500 žrtava poginulih u Zadru tijekom ratnih godina održao je Đovani Matešić Jeremija, dok je molitvu predvodio fra Andrija Bilokapić iz župe sv. Frane. Ovi ljudi su danas zanemareni kao da nikad nisu postojali, njihovi suborci su danas po sudovima, a zločin onih koji su ih ubijali danas se prešućuje.

Ali istina na kraju uvijek pobjeđuje i mi ćemo se za nju boriti mirom i poštenim srcem rekao je fra Andrija koji se prisjetio i dana prije 11 godina kada je obilazio rovove na kojima je, rekao je, lovačka puška i plamtljivo srce bilo jedino čime su se Zadrani odupirali agresoru.

Fra Andrija Kaà ià ¦ Mioà ià ¦ u Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga s oduševljenjem opisuje odsijecanje turskih glava, a mnogobrojna izdanja toga njegova djela potvrà uju da su dinarski Hrvati to štivo prihvaà ¦ ali kao izraz vlastite duše.