U koncelebraciji na misnom slavlju bili su još fra Jakov i fra Denis.

Fra Jakov je svoje duhovno smirenje našao na Studencima.

Bilo je sjetno s grčom u grlu i sa suzama zahvale za ono što je fra Jakov u našemu kraju činio.

Fra Jakov i don Ivan predvodili su krunicu, a nakon toga i svetu misu na kojoj se našlo svijeta koji na ovome mjestu rado časti Blaženu djevicu Mariju.

Ove godine obrede Velikog petka predvodio ježupni vikar fra Jakov dok je župnik fra Denis uputio prigodnu propovijed.

Naš župnik fra Jakov na blagdan Svete Cecilije zaštitnice pjevača i glazbala, počastio je svoj župni zbor.

Drugi dan trodnevnice bio je u sklopu redovite nedjeljne sv. mise koju je u 8.30 sati predvodio fra Jakov Udovičić.

Udijelio vam zdravlje i mir duši i tijelu što vam od srca želi u 2012. g. i sve dane života vašega fra Jakov i fra Denis.

Svoju homiliju fra Jakov je započeo temeljeći na misnim čitanjima i borbi blaženog Alojzija za pravdu i pravičnost.

Da bi se što bolje pripremili za misno slavlje koje je u 17.00 sati predvodio župni vikar fra Jakov, u 16.30 h molili smo križni put koji je predvodio župnik fra Denis.

Na završetku sv. mise s pepelom koji je bio blagoslovljen u misi fra Jakov i fra Denis obavili su obred pepeljavanja za sve nazočne.

Preko svete mise fra Jakov je blagoslovio maloga Petra Udovičića, sina Ljube i Ivanke r.

Nakon popričesne molitve mladi s kipom Svetoga Ante i djeca s ljiljanima napravili su ophod oko crkve, nakon čega ih je fra Jakov blagoslovio, poželivši da svake nedjelje djeca sa svojim roditeljima nazoče na svetoj misi.

Fra Jakov je rođen 1. 9. 1394. g. u Napulju, Italija, a umro je 28. 11. 1476. g.

Budući da je fra Jakov s prevelikom strogošću provodio reforme u vikariji, pa je, stoga, sa mnogima dolazio u sukob.

I pored navedenih slabosti i nedostataka, fra Jakov je svojim asketskim životom mnogo doprinijeo obnovi katoličke vjere u bosanskoj kraljevini.

Za sveca fra Jakov je proglašen 1726. godine.

Poslijepodne u zaseoku Juroši gdje se nalazi zavjetna kapela u čast sv. Ivana sv. misom u 19 h koju je uz koncelebraciju fra Denisa predvodio fra Jakov proslavljen sv. Ivan.

Ostadoše ondje samo fra Jakov Nakalović, gvardijan i fra Petar iz Modrica da pričuvaju samostan.

Fra Jakov Lovric se pozvao na pravo - a istrazitelj je otvorio ormar, uzeo stap od drinovine i odgovorio: ovo je tvoje pravo.

Blagdan samo započeli u 16.00 sati procesijom oko crkve sv. Roka s kipom i barjakom Gospe od Zdravlja, a zatim i svečanom sv. misom koju je predvodio fra Jakov Udovičić.

Ove godine sv. misu predvodio je fra Jakov, a fra Denis je izrekao prigodnu propovijed koja je posebno bila prilagođena djeci.

Most preko Ugrova č e, po nacrtu fra Matea Lorenzzonija, napravio je fra Jakov Markota iz Kru ć evi ć a, brat laik (umro 1875). 45 Most preko Ugrova č e, na cesti koja vodi iz mjesta Široki Brijeg do gimnazije (Klanac ⠀ Brig), podignut je oko 1903. Taj most, novi betonski, obnovljen je godine 1939. Most su izgradili Kr.

Fra Jakov ih je na ovoj molitveni put pripremio u svojoj kratkoj homiliji. upozoravajući ih da to nije put izdržljivosti ili ludosti tijekom noći već put molitve i prošnji Majci Božjoj.

Davno prije, u staro vrijeme, u Deževice su dolazili svećenici misionari, pa je tako došao i fra Jakov.

Ne znajući za to, fra Jakov se u vrijeme mise popne na stočić i tom se prilikom spotakne i padne na zemlju.

Nakon nekoliko godina fra Jakov napusti Deževice i vrati se u rodnu Italiju.

Svečanu sv. misu koju je u crkvi sv. Ante u 19.00 sati predvodio fra Jakov Udovičić uz koncelebraciju fra Denisa Šimunović, obilježila je i pjesma Tebe Boga hvalimo kao zahvala za novoizabranog papu Franju koji je na samu svetkovinu sv. Josipa uveden u službu.

U vremenu 1435. - 1438. g. u Deževicama stoluje vikar Bosanske vikarije fra Jakov Markijski. (vikarija je bila prva franjevačka zajednica na prostorima BiH) Iako se Deževice u pisanim izvorima prvi put spominju 1403. g., sigurno je da su one kao naselje i mjesto daleko prije nastale, jer su imale vrlo važnu ulogu u proizvodnji srebra i trgovini u kraljevini.Po dolasku Turaka i propasti bosanske kraljevine 1463. g., Turci pored ostalih brojnih crkava i samostana pale, ruše i crkvu i samostan (rezidenciju) u Deževicama, a župa propada.

Gra đ ena je 1868, a graditelj je bio fra Jakov Markota.