Za fra Petra je ustvrdio o. fra Vjeko Vrčić: Bijaše fra Petar čovjek fratar pun vjere Svečane zavjete položio je 1. rujna 1927. u Makarskoj u ruke gvardijana o.

IMOTSKI - Nakon 66 godina misništva, najpopularniji imotski svećenik fra Vjeko Vrčić održao je u nedjelju navečer svoju posljednju svetu misu pred mnoštvom vjernika ne samo imotske nego i okolnih župa.

Po svoj prilici je tako, evo fra Vjeko Vrčić kaže da je čak 1686. Krivodol i Poljica pridana franjevcima u ruke.

60. Fra Vjeko Vrčić 1945 1958.

Na svečanoj sjednici koja je održana dan prije uručene su nagrade, a među ovogodišnjim nagrađenim Imoćanima bio je i najstariji franjevac, književnik i povjesničar fra Vjeko Vrčić, koji je dobio povelju grada i priznanje počasnog građanina grada Imotskog. (ika/gk)

Predslavio ju je fra Vjeko Milićević, a župnik je pozdravio djecu i roditelje.

U svojim objavljenim radovima fra Vjeko Vrčić i dr. Stavko Kovačić ovu obitelj su izostavili.

U knjizi " Plemena Imotske krajine " fra Vjeko Vrčić na stranici 298. piše: Za vrijeme Bečkog rata 1686. godine u Zagvoškom zbjegu seli Ivan Staničić s četvoro čeljadi, Ivan Staničić s 9 čeljadi, (može se i kao Stanić smatrati i Mate Stanek).

T i s a k Novi broj Glasa Koncila donosi: Uz Dan života: Najvažniji je život, on je dar Božji, a sve ostalo dođe s vremenom svjedoči obitelj Klapan i Jukić; U Komentaru urednik razlaže o temi: Mržnja i istina; Dr. Jasna Horvat opširno piše pod naslovom: Kulturni identitet činimo mi sami; Novi studiji na Hrvatskom katoličkom sveučilištu; Novinari su izvršavali naloge partijskih organizacija SK; Fra Vjeko Vrčić 98 godišnji franjevac govori: Nikad mi nije došla napast da napustim fratre Imamo i drugi tisak.

Gajtan, Fra Vjeko Vrčić, Tvrdac, Imotski, 2002.

Uručenjem povelja titulom počasnih građana proglašeni su fra Vjeko Vrčić iz Imotskog, nekadašnji župnik u Vrgorcu, general Ante Jelavić (povelju je preuzeo njegov brat Miodrag Jelavić), Nikola Vujčić, europski prvak u košarci, i turistički djelatnik mr. Milivoj Franić.

Stanovao sam u kući sadašnjeg nadbiskupa Marina, jer mi je njegova obitelj prva izišla u susret i dala mi smještaj, tako da smo mi i veliki prijatelji, reče nam fra Vjeko kada smo mu čestitali rođendan.

U Cisti Provo Ä ubele su svoje staro prezime skratili u Ä ubo, odnosno Ä ubić, dok su oni koji su se naselili u Slivnu postali Marinići (Fra Vjeko Vrčić: Plemena Imotske krajine).

Prva vjeronaučna dvorana u Hrvatskoj bila je otvorena u Metkoviću 1947. Poslije nego je prekinut vjeronauk u školi, fra Vjeko Vrčić je uredio sadašnju dvoranu i nastavilo se s redovitim vjeronaukom.

Vjenčanje je tada obavio fra Vjeko Vrčić, kojeg su i sada željeli vidjeti u svojoj sredini, ali zbog opravdanih razloga ralje mogao doći.

Usporedo s prikupljanjem, fra Vjeko je 1963. godine uputio dopis Konzervatorskom zavodu u Splitu kojim prijavljuje samostansku zbirku i u kojem stoji: " 30. VI. 1962. obnovili smo staru samostansku zbirku starina, osnovanu po prilici 1898. i postavili smo je u posebne prostorije za to određene. (...) Predmeti su sortirani, ali katalog još nismo uredili, iako se na tome radi.

Fra Vjeko je zahvalio svima, osobito nadbiskupu Marinu, koji je uz svoje brojne obaveze našao vremena doći na proslavu, nadasve Bogu koji ga je dubokom starošću nagradio za njegov predani svećenički rad i dao mu tako mogućnost pokore za sve njegove ljudske slabosti te ih preporučio zagovoru Blažene Djevice Marije, Gospe od Anđela.

O. fra Vjeko Vrčić darovao je nekoliko hanđara koje je poslije rata pronašao u župskoj kući.

Po sebno je zanimljiva knjiga Naš magister što ju je 1977. u Vrgorcu kao rukopis umnožio fra Vjeko Vrčić.

Ono što bi fra Vjeko reka je to da je Nikola Štambak rođen u Mostaru 1848. ko postolar doša u Imotski i oženijo Katu Rako rođenu 1846. u Imotskome i tu osta.

Ne znam mislimo li (ja i onaj koji je ovo pisao) na istu osobu ali onaj na koga ja mislim ima drugo ime: fra Vjeko Vrčić ne Vrcić ili je to tekstopisac u brzini pokazao osnovno neznanje greškom.

Nagradu za životno dijelo dobio je i fra Vjeko Vrčić prvi poratni župnik u Metkoviću i okolici.

2 Studentici Filozofskoga fakulteta u Splitu, Antoneli Rebić, u Imotskome 2004. godine kazao fra Vjeko Vrčić.

Pročitao je i poziv svećenika toga dekanata prognanim i izbjeglim Posavljacima da iziđu na lokalne izbore, te pojasnio da milostinja s toga misnog slavlja ide za potrebe izgradnje srednjoškolskog centra u Ruandi gdje je ubijen 1998. fra Vjeko Ćurić.

U našem bi se sjećanju osobito trebali naći naši ubijeni misionari: fra Vjeko Ćurić koji je ubijen iz vatrenog oružja 31. siječnja 1998. ispred crkve u Kigaliju, glavnom gradu Ruande, te s.

U samostanu sv. Franje u Imotskome živi i još je aktivan najstariji redovnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 98 - godišnji fra Vjeko Vrčić, koji je i najstariji svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije.

Treće izdanje poznate knjige najstarijeg imotskog svećenika 98 - godišnjeg Vjeke Vrčića pod nazivom Plemena Imotske krajine, upotpunjeno je s još podataka o brojnim prezimenima u Imotskoj krajini, a njih je oko 700. U knjizi koja je tiskana u tvrdom uvezu na 440 stranica, fra Vjeko obrađuje sve župe: Imotski, Biorine, Cistu Provo, Cistu Veliku, Dobranje, Grabovac, Krstatice, Lokvičiće, Lovreć, Medov Dolac, Podbablje, Poljica, Proložac, Rašćane, Ričice, Runoviće, Podosoje, Slivno, Studence, Svib, Vinjane, Zagvozd, Zmijavce, Župu Biokovsku te Srpsku pravoslavnu parohiju.

Vidoševići su se nastanili u Gornjim Vinjanima po kojima jedan zaselak nosi naziv Vidoši, dok su Ä avari nastanjeni u selu Dobranje. (Fra Vjeko Vrčić: Plemena Imotske krajine).

Naglasio je da se fra Vjeko istaknuo kao čovjek, kao svećenik i kao redovnik.

Knjigu su predstavili novinar Mladen Vuković, urednik Božo Ujević te sam fra Vjeko, a o njegovim zaslugama govorio je i Mario Bušić iz ogranka Matice Hrvatske Gorica.