Prvim kuharskim majstorom u kršćanskoj povijesti mnogi smatraju ženu Radegundu (518. - 587.) prvu franačku kraljicu koja je od svog muža Klotara I. pobjegla zbog zlostavljanja i osnovala samostan blizu Poitiersa koji je postao nadaleko poznat po kuharskoj vještini svojih kuhara.

Posljednji od velikih ratova Karla Velikog počinje 788. godine kada Avari u potezu upitne inteligencije pljačkaju franačku istočnu Italiju.

Međutim već 803. godine Hrvatska potpada pod franačku vlast koju 878. zamijenjuje Bizant.

Godine 803. Split zajedno s bizantskom temom Dalmacijom i Hrvatskom pada pod franačku vlast [ 3 ], ali se već 812. mirom u Aachenu vraća pod vlast Bizanta.

Pipin Mali je bio majordom i sin slavnog majordoma Karla Martela, koji je spasio Europu od islamske invazije i koji je ponovno ujedinio Franačku.

Umag je bio u sastavu Odoakrovog, Teodorikovog te langobardskog kraljevstva, od VI. do VIII. stoljeća pod bizantskom upravom, zatim potpada pod franačku vlast.

Barbarosse koji je ženidbom stekao burg-grofoviju Nürnberg kao porkulab (burggrof) Fridrik I. [ 3 ] Za njegovih sinova obitelj se oko 1227. grana u dvije loze: franačku (evangeličku) lozu, koju je osnovao Konrad III. i koja je naslijedila burg-grofoviju Nürnberg, i švapsku (katoličku) lozu, koju je utemeljio mlađi Fridrikov sin Fridrik IV. i koja je baštinila posjede u Švapskoj. [ 4 ]

Ti su Sklavi (ni) došli na teritorij Dalmata, dakle i u splitsku okolicu, uz franačku suglasnost u prvim desetljećima IX. stoljeća. [ 2 ] Iz stilizacije franačkih izvora očito je da su u drugom desetljeću IX. stoljeća na teritoriju Dalmat (in) a živjeli: 1. doseljavani Hrvati (Sklavini), 2. Romani u gradovima (ponekad nazivani i Latini), i 3. u zaleđu neromanizirani starosjedioci Dalmati (ni).

Drugi Luitprand, onaj biskup iz Cremone koji je 968. po nalogu Ota III. posjetio bizantskog cara Nikifora Foku i tamo kušao razna jela od divljači kojima namjerno umanjuje vrijednost, kako bi valjda zadovoljio svog vladara i u odnosu na Bizant razmjerno zaostali zapadni svijet, u svom spisu Antapodosis bilježi zgodu kako je, u tom vremenu mesa i divljači, Guide od Spoleta izgubio franačku krunu.

Osvojivši Ravennu ostvarili su Langobardi velik uspjeh, ali su time zadobili jednog novog protivnika, Franačku koja ih je kasnije porazila i langobardska je država propala.

Rižanski placit sazvan je najvjerojatnije 804. godine u razdoblju kada Istra prelazi iz bizantske pod franačku vlast, te predstavlja jedan od najvažnijih događaja u istarskoj povijesti.

Možda je tu zamisao potakao ili je u najmanju podupirao Karlov prijatelj i savjetnik, anglosaski redovnik Alkuin, koji je na Karlov poziv došao u Franačku i od 796. bio opat samostana sv. Martina u Toursu.

Primorska Hrvatska je priznavala vrhovnu franačku vlast sve do kneza Branimira, a onda se potpuno osamostalila, a Panonska Hrvatska sve do kraja 9. stoljeća i provale Mađara.

Tom je nagodbom Carigrad priznao Karlu carski naslov (ograničen na Franačku) i vlast nad Hrvatskom (bez dalm. gradova) i Istrom, a K.

Karlo Veliki (Carolus Magnus) naasljeđuje franačku krunu 768. i vlada sve do 814. Za to je vrijeme pokorio Bavarsku i osvojio Lombardiju, te Sasku i učvrstio svoj autoritet u središnjoj Italiji.

Abdikacija i nedugo potom smrt Lotara I. 855 godine kojom Ludovik II. postaje neupitni car Svetog Rimskog Carstva dovodi do njegovog nezadovoljstva očevom podjelom države koja njemu daruje krunu, a njegovom mlađem bratu Lotaru franačku prijestolnicu Aachen.

Na kratko, početkom 9. stoljeća grad je potpao pod franačku vlast, no ubrzo je Aachenskim mirom 812. vraćen Bizantu.

Poreč 788. godine dolazi pod franačku upravu, zatim je od 1209. do 1267. godine u sastavu Akvilejskog patrijarhata, nakon čega je predan Veneciji.

U najvećoj bitki ovoga rata Baski uništavaju franačku armiju koja čuva njihovu zalaznicu.

Narbonne u južnoj Francuskoj je ostao sjedište iz kojeg su Arapi prodirali duboko u Franačku.

Kada koncem 8. stoljeća panonska Hrvatska i početkom 9. stoljeća dalmatinska Hrvatska potpadaju pod franačku vlast u našu domovinu stižu franački benediktinski misionarl - opati u svrhu pokrštenja Hrvata I štovanja svetaca iz franačkih zemalja kao Martina, Ambrozija i Krševana.

Hrvati franačku državu, a srbi i drugi Bizant.

Taj vladar, još poganin, imao je za ženu kršćanku Bertu, franačku princezu.

Uvjeta za masovnije pokrštavanje nije moglo biti tako dugo dok nije ustanovljena čvršća središnja vlast, a takvi uvjeti nisu stvoreni do ulaska hrvatskih zemalja u franačku interesnu sferu.

Početkom IX. stoljeća u vrijeme franačko-bizantskog rata Franci su osvojili zemlje između Drave i mora pa su nakon achenskog mira i Hrvati došli pod franačku vlast.

Godine 788. Labin dospijeva pod franačku vlast, koja uvodi feudalni poredak i koja pospješuje intenzivnije naseljavanje hrvatskih plemena.

Na Franačku smo državu krenuli glavu papinsku zaiskali Sred Europe požar osvajanja naših silovitošću se zapalio Kršćani kleknuše pokraj oltara svojih te svom lažnom bogu i svecima poručiše: De furore Normannorum libera nos, Domine

Kad se kasnije trebaš dosjetiti tih stvari, samo pregledaš stan i dosjetiš se, recimo, kako ti u predsoblju Karlo Martel suzbija najezdu Arapa u Franačku državu, dok poslije u kuhinji njegov sin Pipin Mali sklapa savez s papom.

Ljudevit mu se zato osvetio pustošećim upadom u njegovu državu Zapadnu Franačku (Francusku).

Poslije smrti Pipina Malog 768. dva njegova sina Karlo i Karloman su podijelili Franačku.