Time se osporava poznata tvrdnja Franje Dugana kako je početni motiv te pjesme preuzet iz Italije, a ne da je izvorno hrvatski.

Većina danas popularnih božićnih napjeva (Kirie eleison, Svim na zemlji, O Betleme, Radujte se narodi...) potječu iz XIX. stoljeća i prvi put su objavljeni u pjesmarici " Napivi bogoljubnih pisama " - Budim 1850, te naknadno obrađeni harmonizacijom ravnatelja zagrebačkog konzervatorija gospodina Franje Dugana u pjesmarici " Virgini matri " - Zagreb 1921, te u " Hrvatskom kantualu " - Zagreb 1934.

Preludijom Franje Dugana i svečanom pjesmom Evo Veliki svećenik, Otac Nadbiskup je bio pozdravljen od krizmanice Nade Bilić-Pavlinović biranim riječima prema najdražem gostu. Budite jedan od nas, budite Studenčanin - izgovrila je Nada.

Godine 1912. Oscar Walcker, unuk graditelja orgulja Fridricha, na poziv orguljaša Vatroslava Kolandera i Franje Dugana izvodi temeljitu obnovu orgulja.

Između ostalih izvedena su djela hrvatskih skladatelja Franje Dugana, Bruna Vlaheka i Vladimira Berdovića.

Program koncerta pod naslovom Hrvatski orguljaši skladatelji predstavit će izbor skladbi Franje Dugana st. i Anđelka Klobučara, skladateljâ koji su tijekom svojeg umjetničkog djelovanja neraskidivo bili vezani uz čuveni Walckerov instrument iz 1855. g.

Muzikologija: - Branko Hanžek: Svestranost Franje Dugana st. (2. dio)

Glazbeno obrazovanje stekao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kao učenik Frana Lhotke, Franje Dugana i Blagoja Berse.

Žiri u sastavu dr. sc. Nikol Buble, dr. sc. Joško Ćaleta i Zdravko Šljivac pratio je i ocjenjivao nastupe, a Carolostadien je za izvedbe Zahvalnice Franje Dugana ml., O, masline store Dinka Fia i Linđo Vladimira Berdovića, dobio vrlo visoke ocjene i nagrađen Srebrnom plaketom natjecanja, što je već treći uzastopni uspjeh našeg zbora na tom natjecanju.

Nakon tal. okupacije Istre odlazi u Zagreb, gdje je na Muzičkoj akademiji u klasi Franje Dugana učio kompoziciju i diplomirao 1922. God. 1921 25. bio je nastavnik glazbe u gimnaziji u Sušaku, gdje je osnovao prvu privatnu glazb. školu.

Odlučuje se za studij na glazbenoj akademiji u Beču, koju prekida zbog početka Prvog svjetskog rata, da bi nakon rata upisao Muzičku akademiju u Zagrebu, gdje već u odmakloj dobi diplomira u klasi prof. Franje Dugana.

Naime, osim studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, usporedno je apsolvirao studij glazbe na tadašnjem Konzervatoriju Hrvatskog glazbenog zavoda (danas Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu), a među profesorima koji su mu prenosili glazbeno znanje ističu se slavna imena Frana Lhotke, Franje Dugana st. i Blagoja Berse.

Ivo Maček, pijanist, skladatelj i klavirski pedagog, studirao je klavir kod Vjekoslava Rosenberga Ružića i kompoziciju kod Franje Dugana st. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a nakon diplomskog ispita iz klavira (1934.) nastavio je studij kod Svetislava Stančića u Zagrebu; u kompoziciji se usavršavao 1939. kod Pierrea Roger-Ducassea u Parizu.

Uz studij Vinko Žganec učio je i glazbu, nauk o harmoniji, kontrapunkt, glazbene oblike i poznavanje glazbala kod profesora Franje Dugana starijeg.

Rubrika Članci donosi četiri teksta: Himni, kantici i psalmi Adalberta Rebića, Stara solinska misa Mirka Jankova, Uloga glazbe i glazbenika u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća kod Slovenaca Franca Križnara te Slušna akustika u vrijeme Franje Dugana st. (1874. 1948.) Branka Hanžeka.

Popijevka se uređivala za različite zborove i pritom mijenjala, a današnja varijanta potječe od Franje Dugana starijeg (1919.).

Izvedena su djela Ivana Dubernskoga, Rudolfa Matza, Albe Vidakovića, Franje Dugana, Pavela Česnokovog, Mihaila Verbickog, Sergeja Rahmanjinova, Mirka Kolarića i Ivana pl. Zajca, te liturgijske skladbe prema žumberačkim i ukrajinskim napjevima.

Doktor pravnih znanosti, kompoziciju je učio kod Blagoja Berse i Frana Lhotke na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, diplomiravši kod Franje Dugana.

Nakon učenja i studija glazbe kod Franje Dugana i čuvenog hrvatskog glazbenog pedagoga i skladatelja Blagoja Berse kod kojeg je završio studij kompozicije, Papandopulo se u Beču na Neue Wiener Konservatorium u majstorskoj klasi Dirka Focka obrazovao i kao dirigent.

Među biranim djelima renesanse, baroka i romantizma, posebni pečat i zasebni glazbeni ugođaj Collegium je dao u izvođenju djela hrvatskih skladatelja, primjerice: Sagriješismo iz kantate " Maranatha - Dođi, Gospodine " Anđelka Igreca te Molitva Franje Dugana.

U okviru brojnih nastupa u glavnim gradovima, radijskim i televizijskim emisijama u Europi, Argentini i Urugvaju, Spiller vrlo često izvodi djela Ivana Mane Jarnovića, Franje Dugana, Milka Kelemena, Krste Odaka, Josipa Slavenskog, Miroslava Šlika i Miroslava Spillera.

U prostorima poznate bečke« Kuće kulture »Schwartzsche Villa predstavit će se mladi glazbenici - talentirani saksofonist Mateo Granić i temperamentna pijanistica Kristina Bjelopavlović, a na monumentalnim orguljama berlinske Katedrale« Sv. Hedwige »ljubitelji sakralne glazbe imati će prilike uživati u majstorskoj interpretaciji izvrsnog orguljaša mlađe generacije Maria Perestegija djela Franza Liszta, Camillea Saint-Saënsa, Eugena Gigouta, i« zvučnim freskama »hrvatskih orguljaša i skladatelja Franje Dugana i Anđelka Klobučara te djelu Toccata cromatica jednog najplodnijih i najmarkantnijih hrvatskih skladatelja XX. stoljeća Borisa Papandopula.

Hrvatsko društvo skladatelja priredit će koncert nazvan Baština, kojim će obilježiti obljetnice hrvatskih skladatelja Franje Dugana, Antuna Dobronića i Krste Odaka.

U sezoni 1994/95 osvojila je nagradu HDS-a za najbolju izvedbu djela hrvatskog autora (Toccata u g-molu Franje Dugana).

Dirigent Frano Krasovac uvrstio je u repertoar ukupno deset skladba, krenuvši od renesansnih moteta Tomása Luisa de Victorie, antifona Franza Schuberta i Molitve hrvatskog skladatelja Franje Dugana, pa sve do psalama Grzegorza Miskiewicza, čime je obuhvaćeno čak pet stoljeća baštine zborskih napjeva.

Sudjelovalo je ukupno 20 zborova i vokalnih ansambala, a Chorus Carolostadien se, kao jedini predstavnik Karlovačke županije, natjecao u kategoriji klasičnih pjevačkih zborova i to djelima " Zahvalnica " Franje Dugana ml., " O, masline store " Dinka Fia i " Linđo " Vladimira Berdovića.

Za isti CD dobili ste čak dvije prestižne nagrade, nagradu Franje Dugana i Porin.

Rozina Palić-Jelavić autorica je priloga o recenziji Franje Dugana st. iz 1939. godine za Andreisov rukopis Pregled povijesti muzike, koji će 1942. biti objavljen kao prvo izdanje Povijesti glazbe.

" Inauguracija će završiti pjesmama iz hrvatske zborske baštine: " Voda zvira " Josipa Štolcera Slavenskog i " zahvalnicom " Franje Dugana mlađeg te ' Crn-bel ' Igora Kuljarića.

Program koncerta pod naslovom Hrvatski orguljaši skladatelji predstavit će izbor skladbi Franje Dugana st. (1874 - 1948) i Anđelka Klobučara (r. 1931), skladatelja koji su tijekom svojeg umjetničkog djelovanja neraskidivo bili vezani uz čuveni Walckerov instrument iz 1855 - e godine.