U programu će nastupiti sve plesne udruge koje su se prijavile: Plesni studio Shine, Baletni studio Hnk, Plesna igraonica Početnica Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića, Glazbena škola Franje Kuhača, Capoeira senzala, Hrvatski Sokol, Plesni studio Illusion, Plesni studio Legato, Plesni klub Brodway, Umjetnička akademija, Plesni klub Feniks, OSCEO Dalal, Udruga Ritam, Jazz dance sekcija KUD-a SKLAD Đakovo, Gradsko društvo Crveni križ Osijek, Županiski savjet mladih, Osnovne Škole Mladost, Tin Ujević, V. Becić, I. Filipović, J. Truhelka, Ljudevit Gaj, Retfala.

Violinistica Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka Piroška Hegyi i Ana Stanković, profesorica klavira Glazbene škole Franje Kuhača iz Osijeka, predstavile su svoje glazbene autorske svaštice, duo violina i klavir.

U zapadnom dijelu Tvrđe, uz cestu koja vodi prema Ulici Kamila Firingera i Ulici Franje Kuhača, nalazi se mali dio bedema, jedini spomenik iz vremena Turaka Osmanlija.

Kada i pod kojim okolnostima je glazbena škola prestala s radom, danas možemo samo nagađati i donositi relativne zaključke, kao što su: smrt čuvenog profesora Josepha Becka, odlazak Karla Prandaua u Beč nakon smrti mlade mu supruge, odlazak Franje Kuhača (violina, klavir, orgulje i harmonija) ili manji broj upisa učenika koji su u glazbenoj školi imali samo poduku, a ispite su davali u drugim glazbenim učilištima.

Napadi koje je, smatra Rajčić, osmislio Kršnjavi kulminirali su pamfletom njegova prijatelja i muzikologa Franje Kuhača Anarhija u umjetnosti i kulturi, u kojem se sve što iskače iz tradicionalnog, kršćanskog društvenog okvira proglašava nakaradnim i opasnim za društvenu stabilnost.

Nakon pozdravnih riječi ravnatelja Glazbene škole Franje Kuhača Josipa Uglika te predsjednice EPTA-e Hrvatske Ide Gamulin i župana Vladimira Šišljagića, natjecanja je svečano otvorio gradonačelnik Krešimir Bubalo.

Međunarodni projekti u organizaciji EPTA-e Hrvatska a u realizaciji Koncertne direkcije Zagreb i Glazbene škole Franje Kuhača održavaju se pod visokim pokroviteljstvom UNESCO-a.

Pokrovitelji su Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Osječko-baranjska županija, Gradsko poglavarstvo Grada Osijeka, Glazbena škola Franje Kuhača, Osijek.

U spomen na sedam žrtava koje su poginule 3. svibnja 1992. godine u ulici Franje Kuhača danas su se okupili njihovi prijatelji, poznanici, susjedi.

Unutrašnjim prostorom dominiraju dvije najvažnije prometnice: Cardo (Franjevačka ulica), koja je vezala tvrđavske objekte s vojnim skladištima, i Decumanus (Ulica Franje Kuhača) koja je kao glavna magistrala povezivala istočni i zapadni dio tvrđave.

Ivica Brnadić i obitelj iz ulice Franje Kuhača 52 (odmah preko puta budućeg Coloseuma).

Na smotri su sudjelovali Glazbena škola Franje Kuhača iz Osijeka, Osnovna glazbena škola Pakrac, Glazbena škola Brune Bjelinskog iz Daruvara, Osnovna glazbena škola pri POU Matija Antun Relković iz Nove Gradiške, Osnovna glazbena škola pri OŠ Matije Petra Katančića iz Valpova, Glazbena škola Požega i Glazbena škola Slavonski Brod.

Incident se zbio u petak u noćnim satima u Ulici Franje Kuhača.

Uz nekoliko tekstova o Padovcu iz 19. stoljeća, ovi iz bliže povijesti temelje se na članku o Padovcu u Ilirskim glazbenicima iz 1893. Franje Kuhača, povjesničara koji je trideset godina pratio Padovčevu djelatnost.

U ulici Franje Kuhača, uskoro ćemo započeti s radovima rekonstrukcije dijela mreže odvodnje te ćemo, po završetku, napraviti kompletnu izmjenu asfalta od križanja ulice Franje Kuhača s ulicom S.

Palenkića, duž ulice Franje Kuhača prema objektu City Colosseum, do mjesta do kojeg je asfaltirana postojeća ulica Franje Kuhača.

U zgradi danas djeluje Glazbena škola Franje Kuhača.

U dvorištu Glazbene škole Franje Kuhača koncert je održao kvartet Opus Mundi predstavivši se djelima Rossinija, Dvoržaka, Vivaldija, Griega, Handela, Chopina, Mozarta, Shostakovicha, Cervantesa i dr.

Godine 2011. maturirala je na odsjecima za pjevanje i glazbenu teoriju u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku kao najuspješnija učenica generacije.

Franka je glazbeno školovanje započela u Našicama, u klasi prof. Darije Vlajnić, a nastavlja ga u Osijeku, u Glazbenoj školi Franje Kuhača, u klasi prof. Beatrice Janson.

Autor članka u »Vijencu« se u datiranju prvog izvođenja Gajeve pjesme pozvao na one radove Franje Kuhača, prvog povjesničara glazbenog života preporodnog razdoblja, u kojima je on nastup Sidonije Erdödy stavljao u godinu 1833. Pri tome se Kuhač pišući o zbivanjima od kojih je do tada (1882) proteklo već pola stoljeća nije oslanjao na prvorazredna povijesna vrela, već na podatke koje je dobivao od »Gajevih suvremenika«, pa i iz razgovora sa samom Sidonijom Erdödy-Rubido.

U lijepo uređenim prostorima u srcu barokne jezgre Tvrđe natjecatelje je primila Glazbena škola Franje Kuhača Osijek, koja je ulogu domaćina zavrijedila zahvaljujući uspjesima osječke klavirske pedagogije, ali i potvrđenim organizacijskim kapacitetima.

Vlatka Peko (Vinkovci 1987.) osnovnu glazbenu školu završava u Vinkovcima, a srednju Glazbenu školu Franje Kuhača u Osijeku, u klasi Grlice Alić.

Komparativni pristup u prilozima troje autora, olakšava eksplikaciju, jamči izošreniji i precizniji pogled na detalj i posebnost, a nužan je bio i jer se muzikologija kao znanost, a to znači i historiografija, počela razvijati u drugoj polovini 19. stoljeća (posebno se u tom smislu ističe prinos Franje Kuhača za našu sredinu koji je, zahvaljujući iscrpnom radu Zdravka Blažekovića, sada doista detaljno predstavljen), postupno se oblikujući i zahvaćanjem niza drugih područja, i kao mlada znanost podjednako je apsorbirala kao što je i utjecala na sveukupnost onoga što čini u prvom redu (tadašnju) kulturnu povijest... pročitajte cijeli tekst...

Umjetnički ravna Dječjim zborom starijeg uzrasta GŠ Franje Kuhača Osijek, a od 1996. i mješovitim zborom HPD-a Lipa iz Osijeka.

S Lipom kao i s učenicima GŠ Franje Kuhača na državnim i međunarodnim natjecanjima osvojila je 40 nagrada.

Nakon toga postaje profesor glazbe u Učiteljskoj školi, te potom sve do umirovljenja glazbu podučava i u Glazbenoj školi Franje Kuhača, u kojoj i danas stasaju nove generacije osječkih glazbenika.

U njemu, izuzetno mjesto u sklopu prikaza knjige hrvatskog muzikološkog društva Hrvatska glazbena historiografija u XIX stoljeću, ima prikaz djela prvog hrvatskog i svjetskog muzikologa i etnomuzikologa i etnoorganologa, Franje Kuhača, kome Hrvatska još nije podigla spomenik niti mu dala odgovarajuću promidžbu u nacionalnim i svjetskim okvirima.

Majer-Bobetko, 2009., 140).... Možemo se složiti s konstatacijom dr. Sanje Majer-Bobetko da s ponosom možemo istaknuti da je povijest glazbe prepoznata kao zasebna disciplina upravo zahvaljujući istraživanjima Franje Kuhača što će kulminirati 1890. godine njezinim uvođenjem u nastavni plan, doduše ne Filozofskog fakulteta, ali zato Glazbene škole Hrvatskog glazbenog zavoda.

Druga strana naše kuće ima izlaz na ulicu Franje Kuhača ispred koje je začepljeni šaht za slivne vode.