Sigurno da, kao što tvrdi Duns Skot na crti franjevačke teologije, ljubav nadilazi spoznaju i kadra je uvijek više doseći od misli, ali je Božja ljubav uvijek " logos " (usp.

No elemenata franjevačke teologije, osobito kristologije u ovim je radovima vrlo malo, dapače u tragovima.

Tek krajem 16. i početkom 17. stoljeća dolazi do buđenja skotističke, odnosno franjevačke teologije, kroz poticaje Generalnih kapitula Reda i uvođenjem skotizma u sve franjevačke školske i visokoškolske ustanove.

Prof. dr. Božo Lujić, s Franjevačke teologije u Sarajevu, sagledao je vjeru kod proroka, na primjeru Izaije, Jeremije i Ezekijela, naglasivši da proroci, suočavajući svoje sunarodnjake s istinom, svojom rječju izazivaju krizu koja pročišćava.

Godine 1971. pokrenuti su revija Jukić i Bilten Franjevačke teologije. godine 1983. pokrenut je list Svjetlo riječi koji izlazi jedanput u mjesecu.

O idejama, problemima u filozofiji na kojima bi se trebali zasnivati međuljudski i društveni odnosi govori filozof, franjevac prof. dr. Ivan Bubalo s Franjevačke teologije u Sarajevu.

Zbog udruživanja teologije u Makarskoj s dijecezanskom teologijom u Splitu i studenti su Franjevačke teologije u Makarskoj doselili 1999. god. u Split, gdje kao podstanari, najprije (1999. - 2001.) u Lavčevićevu hotelu za radnike (Velebitska 27), a potom u još nedovršenom samostanu časnih sestara milosrdnica (Bribirska 10), čekaju useljenje u novu zgradu klerikata nas Trsteniku.

Prvo mjesto osvojila je momčad Franjevačke Teologije iz Sarajeva, drugo ekipa župe Sv. Ivana Krstitelja iz Lug Brankovića, a treće župa Sv. Antuna Padovanskog iz Lukavca.

Tako će momčad Franjevačke teologije predstavljati KMNL Vrhbosanske nadbiskupije na nacionalnoj završnici od 6. do 8. lipnja u Zagrebu.

Nakon podijele zahvalnica i nagrada odigrana je revijalna utakmica između pobjedničke momčadi KMNL-a i momčadi svećeničke reprezentacije, u kojoj je momčad Franjevačke teologije pobijedila rezultatom 5:4.

Otajstva Utjelovljenja i Muke Gospodnje u centru promišljanja, koja su na koncu temelj i korijen franjevačke teologije.

O solidarnosti i umreženosti govorio je dr. fra Ivan Bubalo s Franjevačke teologije u Sarajevu.

Sudjelovao je i na mnogim znanstvenim skupovima, pisao u raznim revijama, časopisima i novinama (Bosna Srebrena, Jukić, Bilten Franjevačke teologije u Sarajevu, Dobri pastir - revija i kalendar.).

U predavanju dr. Mirka Jozića s Franjevačke teologije u Sarajevu »Crkva i umjetnost« izložen je njihov odnos u 20. st.: »U procesu sekularizacije došlo je do razlaza između Crkve i umjetnosti pa Crkva gubi ulogu središta umjetnosti i okupljališta umjetnika, dok s druge strane razlaz s Crkvom za umjetnost nije bitno značio i napuštanje velikih religioznih pitanja.« Sabor u Niceji g. 787. dopušta štovanje slika, pa je »započela velika povijest kršćanske umjetnosti«.

Nakon završenog obreda blagoslova započelo je u 17 sati u sarajevskoj katedrali klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu, kojeg su predvodili đakoni Franjevačke teologije iz Sarajeva.

Antun je udario temelje franjevačke teologije koju su njegovali veliki mislioci a koja je imala svoj vrhunac sa svetim Bonaventurom iz Bagnoregia i blaženim Duns Scotom.

Tako su uz predsjedatelja dekana prof. Josipa Oslića s KBF-a iz Zagreba i njegovih prodekana, iz Splita došli dekan prof. Ančić sa svojim prodekanima, iz Đakova dekan prof. Aračić s prodekanima te predstavnici Teologije u Rijeci, Visoke Katehetske škole u Zadru i Franjevačke teologije u Sarajevu.

Evo kako je izgledao Prvi Framefest: U amfiteatru Franjevačke teologije u Sarajevu/Nedžarićima, održan je 21. studenoga 1998. god.

Obojica su velikodušno odgovorila na Kristov poziv i Njemu su potpuno posvetili sav svoj život, dotle da je bilo moguće reći " Ta meni je živjeti Krist " i " Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist ", obojica su mogla reći " ja na svom tijelu nosim biljege Isusove ", rekao je kardinal istaknuvši kristocentričnost kao središnju oznaku franjevačke teologije.

Usto, u broju 22 časopisa Franjevačke teologije Bosna franciscana (Sarajevo, 2005) objavio je Darko Periša prikaz Historije bosanske duhovnosti I.

GK: Kao franjevac ujedno ste i »povlašteni baštinik« posebne »franjevačke teologije Božića« - počevši od samoga sv. Franje Asiškoga.

Naznačivši Antunov doprinos u nastajanju franjevačke teologije koja je usmjerena prema čovjeku - biću odnosa i osjećaja, i prema Kristu - središtu svega teološkog razmišljanja i djelovanja koje obogaćuje svekoliki ljudski život, Pintarić je podsjetio da je patnja sastavni dio zauzimanja svakog kršćanina za " istinovanje u ljubavi " nasuprot zabluda koje nudi današnje potrošačko društvo, jer kako kaže sv. Antun: " Nigdje drugdje čovjek ne može bolje uočiti koliko vrijedi kao kada se zagleda u zrcalo križa ".

1. Sudjeluje na Teološkom seminaru, u organizacije Franjevačke teologije (Sarajevo/Neđarići 3. rujna 1986., s dva izlaganja na temu: Potreba i putovi evangelizacije danas.

Prvi festival je održan u dvorani Franjevačke teologije na Nedžarićima u Sarajevu, a drugih šest je održano u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu.

Katolička potridenstka obnova stvoriti će plodno tlo za razvoj franjevačke teologije, osobito skotističke teološke misli.

Primijeniti naziv teolog na Franju Asiškoga svakako bi bilo oportuno jer u punom smislu te riječi on to nije bio, ali njegovo radikalno opredjeljenje za nasljedovanje Krista i doslovno provođenje evanđelja u život učinili su Franjinu misao teološkom, odnosno način na koji je živio i proživljavao otajstva Isusa Krista sadrže teološke elemente koji su u mnogo čemu ključni za razumijevanje kasnijeg razvoja franjevačke teologije.

Mladi predavač filozofije s Franjevačke teologije u Sarajevu dr. Josip Jozić dao je u predavanju " Ontološki vid savjesti " pregled filozofskog promišljanja toga fenomena.

Sveti Otac Benedikt XVI. imenovao je 15. srpnja fra Marka Semrena, O. F. M., docenta Franjevačke teologije u Sarajevu i gvardijana Franjevačkog samostana Gorica/Livno, pomoćnim biskupom banjolučkim dodjeljujući mu naslovno sjedište Abaradira.

Nije slučajnost nego sretan spoj želje domaćina, Leksikografskoga zavoda, i odziva gostiju, predstavnika Bosne Srebrene, profesora Franjevačke teologije u Sarajevu, da se u predbožićno vrijeme okupe oni koji znanje svijeta uobličuju u lexis s onima kojima je životno opredjeljenje logos u oba slučaja dakle ono što bijaše u početku i čime se od početaka čuva jedan kulturni i nacionalni identitet.Na pozdravnoj riječi glavnoga ravnatelja Leksikografskoga zavoda Tomislava Ladana u ime gostiju zahvalio se fra Ivan Šarčević, dekan sarajevske Franjevačke teologije.

Pjevane dijelove mise predvodio je Tamburaški zbor Franjevačke teologije iz Sarajeva.