Pićan je rodno mjesto Matka Brajše Rašana, u njemu je službovao i svećenik Božo Milanović a posjetio ga je i austrijski prestolonasljednik Franjo Ferdinand.

Nadvojvoda Franjo Ferdinand na svoje sudbonosno i posljednje putovanje u Sarajevo krenuo je iz Pule do Metkovića upravo »Dalmatom«, a nakon atentata njegovo tijelo, i tijelo supruge, istim je brodom prevezeno do ušća Neretve gdje ih je preuzeo slavni brod »Viribus Unitis«.

Na otocima je također boravio austroug. prijestolonasljednik Franjo Ferdinand sa suprugom Sofijom i mnogi drugi eur. uglednici.

U Concettu je dolazio i austrijski nadvojvoda Franjo Ferdinand (ubijen u atentatu u Sarajevu) na putu za Brijune koje je često posjećivao.

U takvim okolnostima Austro-Ugarska je organizirala velike vojne manevre u Bosni i Hercegovini, zbog kojih je glavni vojni inspektor, austrijski prestolonasljednik Franjo Ferdinand, 28. lipnja 1914. stigao u posjet Sarajevu.

Pokazalo se, također, da Franjo Ferdinand nije bio slučajna žrtva srpske osvete.

U lipnju 1914. nadvojvoda Franjo Ferdinand odlučio je malo protegnuti noge pa se zaputio u Sarajevo gdje ga je u ime srpske tajne srpske organizacije Crna ruka spremno dočekao Gavrilo Princip i revolverom mu poželio dobrodošlicu kakvu nesretni nadvojvoda još nije doživio, a ni preživio te time, smatra se, izazvao Prvi svjetski rat.

Velikoaustrijsko stajalište zastupao je i prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, koji je zbog toga bio u sukobu s Franjom Josipom.

Car Franjo kašjuca u bečkoj noći pa izlazidu bilteni o njegovome zdravju, a pristolonaslidnik Franjo Ferdinand prisustvuje manevrima u Bosni.

»Tako naš junak u svojim črčkarijama ' ' Katastrofične vijesti iz Vilajeta ' ' uspijeva u pet redaka uvaliti šest pogrješaka, koje nbsp; pedantno nabraja bošnjački mu kolega po peru Muharem Bazdulj: ' ' Najprije, niti je Prvi svjetski rat najkrvaviji u evropskoj povijesti (eventualno dotadašnjoj, ali Kuljiš to ne kaže), niti je Austro-Ugarska vladala Bosnom pedeset godina (nego četrdeset), niti je Franjo Ferdinand bio " vrlo liberalan ", niti je njegova žena bila trudna (toj grofici koju Kuljiš naziva pučankom je u vrijeme atentata bilo 46 godina, a ljekari su joj šest godina ranije, nakon što je rodila mrtvorođenče, savjetovali da više ne zatrudnjuje), niti se pukovnik Dimitrijević poznat i kao Apis zvao Slobodan (jer se zvao Dragutin) i moglo bi se ovako do prekosutra. ' ' Da sad ne objašnjavam cijeli kontekst, iz navedenog je razvidno da je Kuljiš pisao o Sarajevskom atentatu i Mladoj Bosni, čak prilično ispravno ocjenjujući njezin teroristički, prosrpski karakter.

U Sarajevu je 28. lipnja 1914. godine ubijen prijestolonasljednik Franjo Ferdinand i Europa je naglo došla do kraja tzv. dugog XIX. stoljeća.

Upravo tim brodom je Franjo Ferdinand doplovio u Metković gdje se ukrcao na vlak na svome putu ka Sarajevu 1914. Nakon atentata, isti brod je mrtva tijela Ferdinanda i Sofije preuzeo sa vlaka u Metkoviću i odvezao ih do ušća Neretve (a ne, kako piše u Slobodnoj Dalmaciji, do Trsta), gdje je čekao bojni brod Viribus Unitis kojim su tijela prevezena do Trsta.

Nakon toga Franjo Ferdinand prelazi na manji brod Dalmat kako bi Neretvom doplovilo do Metkovića.

Original brzojava kojim glavni i vojni inspektor Potiorek 28. lipnja 1914. javlja na Dalmat da je Njegovo Carsko i Kraljevsko Veličanstvo Nadvojvoda Franjo Ferdinand pao kao žrtva atentata i naređuje da brod Dalmat čeka na ušću Neretve uz Viribus Unitis sve dok ja ne dam daljnje upute.

Kad je 28. lipnja 1914. godine ubijen nadvojvoda Franjo Ferdinand, Karlo je 21. studenog 1916. godine naslijedio preminuloga cara Franju Josipa postavši austrijski car.

U srpnju 1914. na njoj je Neretvom plovio prijestolonasljednik Franjo Ferdinand na putu u Sarajevo.

Karlo I. postao je prijestolonasljednikom dvije godine ranije nakon što je u sarajevskom atentatu ubijen carev nećak i prijestolonasljednik Franjo Ferdinand.

Zbog njezine važnosti Rafineriju su posjećivali car Franjo Josip II., nadvojvoda Franjo Ferdinand, princeza Anna, B.

Hoffmann, koji je u svojim novelama vješto spojio stravu i užas s narodnim bajkama. 1876. - Udružene snage plemena Lakota i Čejena pobijedile su vojsku generala Custera u bitci kod Little Bighorna. 1894. - Rodio se skladatelj i dirigent Krešimir Baranović (balet Licitarsko srce). 1991. - Hrvatski sabor usvojio je odluku o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. 26. lipnja 1284. - Prema legendi, Čarobni frulaš svirkom je odveo djecu grada Hamelna. 1819. - Patentiran je bicikl. 1958. - Umro je liječnik Andrija Štampar, pionir javnog zdravstva i pisac ustava Svjetske zdravstvene organizacije. 1977. - Elvis Presley održao je posljednji koncert. 27. lipnja 1709. - U okviru Velikog sjevernog rata, Rusi Petra Velikog pobijedili su Šveđane Karla XII. u bitci kod Poltave, čime je Švedska prestala biti europska velesila. 1823. - Rodio se financijski stručnjak Ivan Bartolović, borac za hrvatski jezik i hrvatske interese u financijama. 1925. - Mijo pl. Filipović osnovao je Zoološki vrt grada Zagreba. 2007. - U Zagrebu je umro Dragutin Tadijanović, bard hrvatskog pjesništva. 28. lipnja 1577. - Rodio se flamanski slikar Peter Paul Rubens, jedan od najvećih majstora baroka. 1914. - U sarajevskom atentatu ubijen je habsburški prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, što je bio povod za izbijanje 1. svjetskog rata. 1942. - Počela je bitka za Staljingrad, najkrvaviji okršaj u ljudskoj povijesti i jedna od prekretnica 2. svjetskog rata. 1991. - Osnovane su 106. brigada HV, Osijek, 108. brigada HV, Slavonski Brod i 2. bojna HV " Kralj Tomislav ", Split. 29. lipnja 1900. - Rodio se francuski književnik i zrakoplovac Antoine de Saint-Exupéry, pisac slavnog dječjeg romana Mali princ. 1900. - Utemeljena je Nobelova nagrada, najuglednija svjetska nagrada, koja se dodjeljuje znanstvenicima, književnicima i mirotvorcima. 1913. - Izbio je Drugi balkanski rat, između Bugarske i saveza Grčke i Srbije, kojima su se priključili i Crna Gora, Rumunjska i Turska. 1932. - Umro je kipar Ivan Rendić, prvi veliki realist, autor brojnih javnih spomenika. 30. lipnja 1810. - Rodio se hrvatski i slovenski književnik Stanko Vraz, istaknuti ilirac i darovit liričar (Đulabije). 1828. - Papa Lav XII. bulom je ukinuo Ninsku biskupiju nakon gotovo tisuću godina postojanja. 1878. - Rodio se Franjo Hanaman, izumitelj prve ekonomične električne žarulje s metalnom niti. 1908. - Dogodila se tajanstvena Tunguska eksplozija u Sibiru, vjerojatno izazvana udarcem velikog meteorita.

Zanimljivo je da je tu lokaciju za hotel odabrao još Franjo Ferdinand

Stoga se, što je potvrđeno u knjizi graditeljstva Trogira iz pera Sanka Piplovića, u problematiku gradnje Duhanke uključio i sam prestolonasljednik nadvojvoda Franjo Ferdinand, koji je osobito cijenio trogirske spomenike.

Petrović jahtom Roumija doplovio je 1911. na Brijune, austr. prijestolonasljednik Franjo Ferdinand sa suprugom Sofijom brodom Lacroma stigao je 1912. u Rovinj, tal. nobelovac Guglielmo Marconi jahtom Elettra posjetio je 1932. Brijune, engl. kralj Eduard VIII. s prijateljicom Wallis Simpson 1936. jahtom Nahlin krstario je Jadranom te posjetio Boku kotorsku, Dubrovnik, Rab i dr. mjesta.

Od svijeta koji postoji izvan Pijace, Bešlić nam je pokazao pogled s Tvrđave, odakle čovjek samo što ne poleti nad grad i polje; pokazao nam je Sikiričinu fontanu, skulpturu žene kojoj je narod nadio ime Lucija, Tripalove dvore u kojima je odsjeo car Franjo Ferdinand; Alkarsko trkalište već prekriveno sa 400 kubika turjačke pržine.

Nastala je na idejama hrvatskog narodnog preporoda, ponajviše zaslugom biskupa Josipa Jurja Stossmayera, kao i odlukom Hrvatskog sabora 29. travnja 1861. Službeno je osnovana 4. ožujka 1866. kada je car Franjo Josip I. potvrdio njezina pravila. 26. lipnja 1991. hrvatski je Sabor JAZU preimenovao u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU). 1914. Držeći Srbiju odgovornom za atentat u kojem su 28. lipnja 1914. u Sarajevu ubijeni austrougarski prestolonasljednik Franjo Ferdinand i njegova supruga Sofija, Austro-Ugarska je s tim u vezi srpskoj vladi 23. srpnja 1914. ultimatumom postavila određene uvjete, a budući da ih ona nije prihvatila u cijelosti, Austro-Ugarska Monarhija je 25. srpnja prekinula sa Srbijom diplomatske odnose te joj 28. srpnja objavila rat.

Romaničku je crkvicu sv. Mihovila posjetio i ostao impresioniran atmosferom Pićana i sam austrougarski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, nedugo prije svoje pogibije u Sarajevu.

Franjo Ferdinand bio je onaj vladar o kojem je sanjao Josip Frank od početka svoje političke karijere.

Brigitta Mader je u bečkom arhivu istražila kako je nadvojvoda Franjo Ferdinand otkupio i spasio od propadanja crkvu sv. Antona.

Franjo Ferdinand je prestolonasljednik Kraljevine Srbije.

Muzej se prostire na dvije etaže, a izložene su zbirke od vremena turske opsade Beča 1683., Francuske revolucije, Napoleonskih ratova, pa sve do izložaka iz Prvoga i Drugoga Svj. rata kao i automobil u kojem je 28. lipanja 1914 ubijen nadvojvoda Franjo Ferdinand.

Naprotiv, austrijska se politika kompromitirala, posebice ona koja je bila za rat i obračun sa Srbijom, a na njenom čelu bio je nadvojvoda Franjo Ferdinand, uskoro žrtva sarajevskog atentata.