Franjo Glavinić svakako se ubraja u red značajnijih hrvatskih djelatnika u vremenu katoličke obnove, osobito u njezinoj početnoj fazi.

Bez obzira na manjak franjevačkog teološkog usmjerenja Franjo Glavinić svojim životom i djelovanjem, te literarnom ostavštinom ostaje jedna od vodećih ličnosti početnog razdoblja potridentske obnove u Hrvatskoj.

Franjo Glavinić umire 6. prosinca 1652. na Trsatu gdje je i pokopan u zajedničkoj franjevačkoj grobnici unutar crkve Svetišta.

O tome govori gvardijan Trsatskog samostana, pisac Franjo Glavinić u 17. st.

Tu je svoj kutak našlo HKD " Franjo Glavinić " i " Matica hrvatska " - ogranak Rovinj.

Franjo Glavinić (1585 - 1652) Istaranin koji je živio na Trsatu iznad Rijeke piše da želi ugoditi " bratji i vernim, a navlastito Hervackomu jeziku i mojim Istrijanom... "

HKD Franjo Glavinić osnovano je 24. studenog 1990. godine.

U četvrtak 8. studenog u rovinjskom Domu kulture svečano su otvoreni deveti po redu Susreti književnika hrvatskih manjina s književnicima u Republici Hrvatskoj koje tradicionalno organiziraju HKD« Franjo Glavinić »i ogranak Matice Hrvatske pod pokroviteljstvom novoosnovanog Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatska matica iseljenika, uz potporu Ministarstva kulture i Grada Rovinja.

Svečanost je otvorio Mješoviti zbor HKD-a, a prisutne su pozdravili predsjednik HKD« Franjo Glavinić »dr. Branimir Crljenko, koji je najavio izdavanje zbornika u povodu jubilarnih desetih Susreta književnika iduće godine, predsjednik Gradskog vijeća Davorin Flego, voditeljica ureda Hrvatske matice iseljenika za Istru Ana Bedrina te Katarina Hinić u ime Državnog ureda za Hrvate izvan RH.

FRANJO GLAVINIĆ (Kanfanar, 1585 Trsat, 1652) Hrvatski pisac (Četiri posljednja človika, Cvit svetih to jest život svetih, Svitlost duše verne), povjesničar (Historia Tersattana) i jedan od najznačajnijih trsatskih gvardijana franjevačkog samostana (1632 - 1639, 1642 - 1652).

Istim su prevoditeljskim tragom pošli mnogi franjevci u doba katoličke obnove: Istranin Franjo Glavinić (1586 - 1650) koji je bio i starješina »Bosansko-hrvatske franjevačke redodržave«, kao i već navedeni Matijević, Posilović, Bandulavić i Ančić.

Među značajnijim franjevcima ističu se Franjo Glavinić, autor brojnih djela o prošlosti Primorskog kraja čijom je zaslugom građena i produljena trsatska crkva, te otvorena glagoljska tiskara u Rijeci i fratar Serafin Schӧn, autor brojnih slika u samostanu i crkvi.

Kao što je u uvodnom dijelu ovoga rada istaknuto Franjo Glavinić bio je predmet znanstvenog proučavanja hrvatske historiografije od njezinih samih početaka u 19. stoljeću do danas. [ 2 ] Mnogi biografski elementi iz Glavinićeva života poznati su nam iz njegovih knjiga.

Dvodnevni skup organizirali su HKD Franjo Glavinić i MH iz Rovinja te Hrvatske matice iseljenika-podružnice Pula.

Uz tradicionalnu materijalnu potporu Ministarstva kulture i svesrdnu pomoć i podršku Grada Rovinja, ovogodišnji su Susreti održani pod pokroviteljstvom novoosnovanog Državnog ureda za Hrvate izvan RH i HMI.Svečanost je otvorio Mješoviti zbor HKD-a Franjo Glavinić hrvatskom himnom i svečanom pjesmom IŽ Krasna zemljo, a prisutne su pozdravili predsjednik HKD« Franjo Glavinić »dr. Branimir Crljenko, koji je najavio izdavanje zbornika u povodu jubilarnih, desetih Susreta književnika iduće godine.

Oduševljenje publike izazvao je fra Šimun Šito Ćorić, koji je na gitari i uz pratnju zbora Hrvatskog kulturnog društva " Franjo Glavinić " otpjevao svoju domoljubnu pjesmu " Ne mogu da te zaboravim ".

(...) Nekropole ilirske, conquiste romanske, i hramovi i bazilike i katedrale; i glagoljaški pjesnici poput Jurja Žakna, i koloni i biskupi, reformacija i protureformacija, romanika i gotika i ruralna gotika; literatura liturgijska i laicistična, hrvatska i talijanska, i Herman Dalmatin i Franciscus Patricius; umjetnici hrvatski Vincent i Ivan iz Kastva i umjetnici talijanski Bernardo Parentin i Andrea di Montona; Vlačić i Vergerio, Stjepan Konzul Istranin i Franjo Glavinić

U suradnji s Maticom hrvatskom HKD, Franjo Glavinić dosad je objavio nekoliko zbirki pjesama, antologijski izbor pjesama članova književne radionice Budi moje svjetlo, zbirku basni Stare basne u novom ruhu Vlastimira Pavića, knjige pjesama Nevenke Uljanić, Remiđa Sošića, a u pripremi je i Seljanski zbornik koji će predstaviti radove sa znanstvenog skupa održanog u Rovinjskom Selu i Rovinju u povodu obilježavanja 100. obljetnice Hrvatske čitaonice Rovinjsko Selo.

Hrvatsko kulturno društvo Franjo Glavinić, trenutno koordinira i njeguje djelovanje sljedećih sekcija: mješovitog pjevačkog zbora, književne radionice, glazbene i likovne sekcije, dramske sekcije, folklorne sekcije, škole klasičnog baleta, glazbenog vrtića i informatičke sekcije.

Najzaslužniji za današnji njen izgled je Franjo Glavinić, tadašnji gvardijan samostana, koji je u kolovozu 1644. pokrenuo radove na obnovi i proširenju.

U najvažnijoj zbirci hrvatskih pisanih pravnih dokumenata poznatoj pod nazivom Acta Croatica (drugo izdanje iz godine 1898.), navedena je povelja iz godine 1288., pisana glagoljičkim pismom, čiji autor je Stipan iz Staroga Dubrovnik a, glagoljaški biskup iz Modruša u Lici (vidi Šurminovu Acta Croatica, str. 74., i [ Historia Tersattana, str. 112 ], koju je napisao Franjo Glavinić).

Večeras su u Domu kulture u Rovinju otvoreni 9. susreti književnika hrvatskih manjina s književnicima u Republici Hrvatskoj koje organizira Hrvatsko kulturno društvo " Franjo Glavinić " iz Rovinja i Matica Hrvatska Rovinj, a odvijaju se pod pokroviteljstvom Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatske matice iseljenika i Matice Hrvatske te uz materijalnu potporu Ministarstva kulture i grada Rovinja.

Iz susjedstva su stigle vrsarske Mendule uz gostovanje pjesnika Ivice Pilata, pjevačice iz zbora Novigrad-Cittanova, te zbor Franjo Glavinić iz Rovinja.

Izdao je i kritičko izdanje Vinodolskog zakona, kao i nekoliko vrlo važnih pretisaka starih hrvatskih knjiga koje je popratio pogovorima i tumačenjima (Prva hrvatskoglagoljska početnica; Franjo Glavinić, Četiri poslidnja človika; Antun Matija Relković, Satir; Josip Relković, Kućnik; Antun Kanižlić, Sveta Rožalija; Ljudevit Gaj, Kratka osnova; Lekcionar Bernardina Splićanina itd.).

Vrhunski je kao i uvijek bio nastup KUD-a " Matko Brajša Rašan ", a iz Rovinja je na smotru stigao HKD " Franjo Glavinić ", koji gaji specifičnosti pjevanja.

Ministar je najavio da će se iduće godine financirati investicije u Državnom arhivu u Pazinu, Arheološkom muzeju u Puli, gdje je nužno uređenje zgrade i novi postav, financirat će se i završetak info-punkta za labinski kiparski simpozij, kao i sanacija kina Zagreb u Puli ako Grad Pula u to, kako je bilo planirano, ne uđe još ove godine, te programi Učilišta i rad Hrvatskog književnog društva »Franjo Glavinić« u Rovinju.

Zajednica Talijana sa svojim KUD-om« Marco Garbin », Matica hrvatska i HKD« Franjo Glavinić »čine okosnicu kulturnog života u Rovinju i predstavljaju značajne čuvare kulturno-povijesne tradicije ovog kraja.

Naime, u organizaciji HKD Franjo Glavinić Rovinj, Matice hrvatske Rovinj, Hrvatske matice iseljenika - podružnice Pula, te uz potporu Ministarstva kulture, Grada Rovinja i MVPEI-a već devetu godinu zaredom u Rovinju se održavaju bogati trodnevni literarni, znanstveni i društveni Susreti na kojem su dosad sudjelovali gotovo svi najznačajniji - književni i društveni - predstavnici hrvatskih manjina iz Italije, Austrije, Mađarske, Rumunjske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Makedonije, kao i predstavnici hrvatskih iseljenika iz Njemačke, Australije, Švicarske, te mnogi hrvatski manjinski stvaraoci (Srbi, Talijani, Židovi, Rusini, Ukrajinci), eminentni hrvatski književnici i znanstvenici.

Po osmi puta rovinjsko Kulturno-umjetničko društvo« Franjo Glavinić »i rovinjski ogranak Matice Hrvatske, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Matice iseljenika, Matice hrvatske i uz potporu Grada, organizirali su jedinstvene susrete književnika hrvatskih manjina s književnicima u Republici Hrvatskoj.

Mješoviti pjevački zbor HKD-a Franjo Glavinić djeluje u Rovinju već puna dva desetljeća.