Održala je i recitale povodom 90. obljetnice Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te u ciklusu Mladi u Matici u Zagrebu, a nastupala je i na koncertima ciklusa Virtuoso, Memorijalu Franjo Krežma te na proslavi 15. obljetnice Waldorfske škole u Zagrebu.

Više puta je gostovala na Memorijalu Franjo Krežma u Osijeku.

Od nastupa se izdvajaju: Senjske glazbene večeri, Glazbene večeri u Sv. Donatu, Samoborska glazbena jesen, Muzički bienale, Festival hrvatske glazbe u Beču, Festival mladih glazbenika u Litvi, Memorijal Franjo Krežma, Musica Eterna, Glazbena scena Amadeo, Epidaurus festival, Glazbena tribina u Puli, Dani hrvatske kulture u Bosni i Hercegovini, Ciklus Virtuoso, Majstori svirači, nastup na promociji Dubrovnika u New Yorku. 2008. god. izabrana je za osobu godine na području kulture u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Jednako poseban je i Osječanin Franjo Krežma, koji je jednom prigodom čak i zasvirao na Paganinijevoj violini.

Franjo Krežma (odnosno Franz Krezma, kako je ostao upamćen u zemljama njemačkog govornog područja), rođen je 2. rujna 1862. godine u gradu na Dravi.

Glazbena škola prerasla je u Glazbenu akademiju na kojoj se obrazovao Franjo Krežma, virtuoz na violini.

Pored Schuberta, Czernya i Straussa na programu su i trojica rjeđe izvođenih skladatelja kojima Austrijski kulturni forum posvećuje ovaj koncert u povodu obilježavanja njihovih obljetnica: Alexandar Zemlinsky (70. godišnjica smrti), Franjo Krežma (150. obljetnica rođenja) te Jenö Takácz (110. obljetnica rođenja).

Redom to su Franjo Kuhač, pa Franjo Krežma i na kraju Lujo Svećenski. Sva trojica ubrala su u tuđem svijetu više uspjeha nego li u svojoj domovini, a napose u svojem rodnom gradu.

Nastupala je na Memorijalu Franjo Krežma, na svečanom koncertu u povodu 60. obljetnice HDGPP-a i festivalu Musica Maxima.

1881. umro je Franjo Krežma, hrvatski violinist i skladatelj.

Nastupala je i na ciklusu Virtuoso (Zagreb), Memorijalu Franjo Krežma (Osijek) te na proslavama 15. obljetnice Waldorfske škole u Zagrebu i 90. obljetnice Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Gase se svjetla u Tvrđi, a u Muzeju Slavonije pod svjetlima svijeća od 20:30 nastupaju Gudački kvartet Franjo Krežma Glazbene škole Franje Kuhača i Hrvatsko pjevačko društvo Lipa Osijek.

Povjerenik Bergner večeras će u osječkoj osnovnoj školi " Franjo Krežma " nazočiti završnoj priredbi polaznika škole njemačkoga jezika za djecu, što je pilot-projekt Njemačke zajednice - Zemaljske udruge Podunavskih Švaba u Hrvatskoj.

Solistički je nastupio u važnim hrvatskim i inozemnim koncertnim dvoranama (Yamaha New York, Walter Hall Toronto, Mozarteum Salzburg, Lisinski, HGZ), te na renomiranim međunarodnim festivalima (TSMAF, OLJK, SGJ, SCI Padova, Pasionska baština, Glazbena tribina Pula) uz ansamble kao što su Komorni orkestar Franjo Krežma, Samoborski gudači, Zagrebački kvartet, Kvartet Sebastian, Kvartet Mirabell i Mozarteumov kvartet.

U glazbenom životu grada ističu se Pajo Kolarić, Franjo Ksaver Kuhač i Franjo Krežma.

Inače, Franjo Krežma bio je umjetnik svjetskog glasa, koji je svoje obrazovanje stekao kod najboljih svjetskih majstora violine.

Memorijal Franjo Krežma je dugi niz godina nezaobilazna stepenica u karijerama gudača na ovim prostorima, a kasnijim uspjesima potvrđen odabir izvođača, kao i kvalitetna organizacija preduvjeti su atraktivnosti ove glazbene manifestacije koja je Osijeku itekako potrebna.

Franjo Krežma, rođen 1862., bio je hrvatski skladatelj koji je nakon završenog Bečkog konzervatorija trijumfirao na pozornicama diljem Europe.

Autori izložbe Merien Hadrović i Siniša Petković, kroz niz plakata prikazali su život i rad osječkog violinskog virtuoza. Franjo Krežma bio je izuzetno darovit za glazbu, a svoj kratki život proveo je nižući uspjeh za uspjehom, poručio je u uvodnom izlaganju Petković.

Na Međunarodnom natjecanju/Antonio Janigro/u Poreču osvojila je 2. nagradu 2004, 2. i posebnu nagradu/Franjo Krežma/2006, te posebnu nagradu Matice hrvatske 2010. godine, a na Međunarodnom natjecanju/Augustín Procházka/u Košicama (Slovačka) 2. nagradu 2004. godine.

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek svečano obilježava Mjesec hrvatske knjige 2012., najznačajniju manifestaciju na prostoru Republike Hrvatske kojom se promovira knjiga, knjižarstvo i knjižničarstvo, izložbom Franjo Krežma: Osječanin pod čijim je prstima violina pjevala i plakala te nizom različitih programa i sadržaja, namijenjenih djeci, mladima i odraslima, korisnicima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te ostalim građanima našega grada.

Franjo Krežma rođen je u Osijeku, 1862. godine, na vrhuncu općeg oduševljenja osječkih glazbenih krugova, tako da je Krežmina pojava na neki način došla kao kruna toga raspoloženja.

U slijedu hrvatskih violinskih virtuoza, koji su se proslavili u domovini i inozemstvu, Franjo Krežma zauzima posebno mjesto.

Uoći božićnih i novogodišnjih blagdana 2003., održan je niz radionica izrade svijeća u osječkim osnovnim školama: Jagoda Truhelka, Ljudevit Gaj (djeca sa poteškoćama u razvoju), Fran Krsto Frankopan, August Šenoa, Franjo Krežma, Vladimir Becić), djecjem vrticu Mak te u Gradskoj i sveucilišnoj knjižinici Osijek te Crvenom križu.

1924. - Umro je njemački književnik Franz Kafka, autor Procesa i Preobrazbe. 1940. - Završila je bitka kod Dunkirka, gdje su Nijemci nadvladali savezničke snage, koje su evakuirale 350 000 vojnika. 1944. - Charles de Gaulle postao je predsjednik privremene francuske vlade, koja će 1946. postati Četvrta republika. 1959. - Singapur je stekao nezavisnost. 4. lipnja 1896. - Američki izumitelj i industrijalac Henry Ford provezao se na " kvadriciklu ". 1989. - Na izborima u Poljskoj pobijedila je Solidarnost, čime je počelo rušenje komunizma u Istočnoj Europi. 1989. - Prosvjed na Trgu nebeskog mira, kojim su građani Pekinga tražili više slobode, ugušen je u krvi. 2004. - U Bjelovaru je umro Stanko Banić, hrvatski katolički svećenik, franjevac i pjesnik 5. lipnja - Svjetski dan zaštite okoliša 1866. - Jedan od najvećih objekata u dijelu Sunčeva sustava Pluton, dostigao je svoj zadnji afel, koji će opet nastupiti 2113. 1905. - Rodio se ekonomist i političar Rudolf Bićanić. 1967. - Izrael je napao zrakoplovstvo Egipta, Jordana i Sirije, čime je započeo Šestodnevni rat. 1984. - Premijerka Indije Indira Gandhi zapovjedila je napad na Zlatni hram. 6. lipnja 1854. - Rodio se književnik Ante Kovačić, autor romana U registraturi. 1944. - Na Dan D počelo je iskrcavanje Saveznika u Normandiji u okviru operacije Overlord. 1969. - Uspostavljena je prva internetska veza. 1984. - Ruski programer Aleksej Pažitnov stvorio je Tetris, jednu od najpopularnijih videoigara. 7. lipnja 1654. - Luj XIV. okrunjen je za kralja Francuske, kojom će vladati 72 godine. 1905. - Norveška je raskinula uniju sa Švedskom. 1948. - Predsjednik Čehoslovačke Edvard Beneš dao je ostavku protiveći se komunističkom puču. 1993. - U 29. godini poginuo je legendarni hrvatski košarkaš Dražen Petrović. 8. lipnja - Svjetski dan oceana 632. - Umro je prorok Muhamed, utemeljitelj islama. 1887. - Herman Hollerith patentirao je računski stroj s bušenim karticama. 1914. - Umro je povjesničar i političar Tadija Smičiklas, autor prve cjelovite povijesti Hrvata. 1949. - Engleski književnik George Orwell objavio je roman 1984. 9. lipnja 1781. - Rodio se britanski izumitelj George Stephenson, jedan od pionira željeznice. 1815. - Završio je Bečki kongres koji je prekrojio Europu nakon Napoleonova poraza. 1934. - Prvi se put pojavio Paško Patak, u crtanom filmu Mudra mala kokoš. 1941. - Ubijen je Otokar Keršovani, novinar, kritičar i komunistički aktivist. 10. lipnja 1672. - Rodio se ruski car Petar Veliki, reformator i osnivač Petrograda. 1793. - U Parizu se otvorio Jardin des Plantes, koji će godinu dana kasnije postati prvi javni zoološki vrt. 1796. - Rodio se književnik Antun Mihanović, autor pjesme Horvatska domovina koja je postala hrvatska himna. 1999. - NATO je prekinuo zračne napade na Srbiju, koja je pristala povući snage s Kosova. 11. lipnja 1184. prije Krista - Uništena je Troja. 1521. - Umro je kardinal Tomo Bakač Erdödy, začetnik moći i bogatstva hrvatske velikaške obitelji Erdödy. 1859. - Umro je austrijski političar Metternich, jedan od najmoćnijih ljudi Europe u prvoj polovici 19. stoljeća. 1963. - Budistički svećenik Thich Quang Duc prosvjedno se spalio u Saigonu 12. lipnja - Svjetski dan protiv dječjeg rada 1830. - 34 000 francuskih vojnika iskrcalo se u Alžiru i započelo kolonizaciju zemlje. 1890. - Rodio se austrijski slikar Egon Schiele, predstavnik secesije i ekspresionizma. 1918. - Umro je Dragutin Lerman, putopisac i istraživač porječja rijeke Kongo. 1942. - Ana Frank na svoj 13. rođendan dobila je dnevnik koji će je proslaviti nakon smrti. 13. lipnja 313. - Rimski carevi Konstantin i Licinije izdali su Milanski edikt kojim su prestali progoni kršćana. 1805. - Rodio se jezikoslovac Antun Mažuranić, osnivač hrvatske dijalektologije. 1944. - Američkim napadom na japanske položaje počela je bitka za Marijansko otočje. 1993. - Umro je filozof Gajo Petrović, jedan od osnivača Praxisa. 14. lipnja - Svjetski dan darivatelja krvi 1789. - Kapetan William Bligh, svrgnut u pobuni na brodu " Bounty ", stigao je do Timora nakon 6000 kilometara prijeđenih u čamcu. 1890. - Rodio se svestrani slikar i povjesničar umjetnosti Ljubo Babić. 1905. - Izbila je pobuna mornara na krstarici " Potemkin ". 1986. - Umro je argentinski književnik Jorge Luis Borges, jedan od najutjecajnijih pisaca 20. stoljeća (Babilonska biblioteka). 15. lipnja 1219. - Prema legendi, Danci su s neba dobili Dannebrog najstariju državnu zastavu koja se još koristi. 1389. - Osmanlije su pobijedili srpske i druge kršćanske snage u bitci na Kosovu polju. 1862. - Umro je Franjo Krežma, čudo od djeteta, violinist i skladatelj. 1924. - Indijanci su proglašeni građanima SAD-a. 16. lipnja 1313. - Rodio se talijanski književnik Giovanni Boccaccio, autor zbirke novela Dekameron. 1812. - Rodio se jezikoslovac i preporoditelj Vjekoslav Babukić. 1963. - U svemir je poletjela prva žena, Valentina Tereškova. 1972. Njemačka je policija uhitila teroristkinju Ulrike Meinhof. 17. lipnja 1462. - Vlad III.

Violinski virtuoz Franjo Krežma, jedan u nizu istaknutih hrvatskih glazbenih umjetnika 19. stoljeća, rođen je u Osijeku, 2. rujna 1862. godine.

U drugome dijelu koncerta glazbenik je kroz presjek etida, mazurki i poloneza Heinricha Wilhelma Ernsta i Henryka Wieniawskog pokazao filigransku ljepotu oblikovanja tona i zavidnu tehničku spremnost, potvrdivši se kao mladi umjetnik pred kojim je blistava budućnost i koji je posve zasluženo zatvorio još jedan uspješni međunarodni susret mladih gudača, 22. memorijal Franjo Krežma u Osijeku.

Franjo Krežma nesumnjivo je ostavio vrijedan trag na putu razvitka violinističke tradicije u Hrvatskoj kroz stoljeća, što već više od četiri desetljeća potvrđuje i Memorijal koji je utemeljila profesorica Gordana Gojković, nekadašnja ravnateljica osječke Glazbene škole.

Druge večeri 22. memorijala Franjo Krežma uslijedio je koncert studenata Muzičkih akademija iz Budimpešte, Ljubljane i Zagreba, sastavljen pretežno od popularnih repertoarnih ostvarenja.

Sredovječan građanin sjedi na klupi, dječarac stoji uz Krežmu, sluša violinu predvečerja, stadosmo, slušamo i mi prohladnu ljubičasto svikastu sfumato čaroliju, prekid, samo tišina koraka u prolazu, dijete pritisne dugme, violina će opet tkati vilinske zvuke... Oče, deder da malo stanemo, rekao je majušni Franjo Krežma svom ocu, koji je na malom pijacu u osječkoj Tvrđi imao svoju slastičarnicu, često su šetali uz Dravu i močvarni okoliš. Slušao bih, oče, žabe kako krekeću.