U ime Društva vijence su položili Stjepan Borak i Franc Težak, ujedno članovi Vijeća općine Cestica i Franjo Talan, predsjednik Društva, a u ime Općine Cestica polaganju vijenaca još su, uz načelnika Mirka Korotaja i predsjednika Vijeća Ivana Hohnjeca, prisustvovali i donačelnik Josip Borak, Gordana Kos Kolar, Snježana Juričinec, Vlado Vinter, Žarko Rodeš, Stanislav Hošnjak, Zoran Kokot, Vjekoslav Klasić, Stjepan Mumlek, Vlado Hip, Zvonko Majer i Darko Majhen.

Kapucini fra Ilija Borak, braća Hadrijan i Modesto Borak, fra Leander Leskovar i fra Zvonko Marija Pšag, te vanjski svećenici vlč Antun Rugani, župnik u Bednji, Franjo Talan, župnik u Martinskoj Vesi i vlč.

Udruga Vezilje, za suvenir obrsač, osvojila je prvu nagradu u kategoriji najbolja turistička ponudu ili zanimljivost, a istu je primila Ljubica Dobrotić, predsjednica udruge, drugu nagradu u toj kategoriji dobila je Nataši Posavec iz Radovca, a Franjo Talan i kolekcija božićnih čestitki s motivom Općine Cestica osvojila je treće mjesto.

Školovanje za turističke vodiče kroz Turističku zone Haloze zagorje završilo su slijedeći kandidati, Brigita Šešerko, Breda Mojsilovič, Dušanka Zupanič, Vesna Polanec, Klavdija Vozlič, Laura Rožman, Mateja Muršec, Ksenja Arbeiter, Lidija Tement, Zora Mihalina, Mirjana Bračko, Janja Kelava, Ivančica Kudumija, Vera Kanjuga Starčević, Snježana Jovan, Bojana Jagarinec, Branka Kolarić, Vesna Petanjek, Ivana Žnidarić Kajić, Gabriela Furjan, Andreja Vnuk, Janez Janžekovič, Friderik Bračič, Zlatko Gomilšek, Goran Koščak, Franjo Talan i Patrick Benjamin Galeski iz Kanade.

Zapisao Franjo Talan nakon održanog sastanka Grobnog odbora, a fotogrtafije su ukomponirane u tekst kroz tijedan dok su za web stranicu općine pripremljene u nedjelju 26. studenoga.

Na slici su, slijeva na desno: Valentina i Marina Škrinjar, Boris Veselnik, Darko Humek, Saša Vučak, Ana Kranjčić, Milan Vnuk, Jasminka Vnuk, Neža Kovačić, Viktorija Furjan, Darko Furjan i Danijela Furjan, a u donjem redu čuče, s lijeva na desno, Tatjana Veselnik i Franjo Talan.

Dakle, svećenik, kapucin fra Franjo Talan bio je kapelan na dvije župe, Bednja i Gornja Stubica, kao župnik djeluje na tri župe, Martinska Ves, Nedelišće i Zagrebačka Dubrava, a kao redovnik boravi u četiri samostana, u Osijeku, Zagrebu, Varaždinu i Rijeci.

Nakon mise, na izlasku iz crkve svi koji su prisustvovali misi dobili sličice za uspomenu na kojima je bio otisnut tekst Veliča duša moja gospodina, jer mi učini velike stvari, ispod je stajalo 50 godina svećeništava, zlatna misa, Rijeka 12. srpnja 2009. te 19. srpnja 2009. dok je na dnu bio tekst, fra Franjo Talan.

Vlado Borak, Franjo Talan i Milan Borak, a sjećanju su se pridružili i predstavnici udruge Macelj, Milan Pavić i Dragutin Šafarić, predsjednik Povjerenstva Društva za Republiku Sloveniju iz Velenja.Misu je tom prilikom u koncelebraciji s desetak svećenika predvodio bjelovarski biskup, mons. Vjekoslav Huzjak, a po održanoj misi posjetili su i grobove u obližnjoj hrastovoj šumi.

Lijepo vrijeme i popodnevno prosinačko sunce brojne proštenjare, hodočasnike skrenuo je prema klijetima ovog nadasve poznatog vinorodnog vrha na druženje uz kupicu barbarinskog vina. (zapisao - franjo talan)

Proslava pedesete obljetnice svećeništva fra Franjo Talan u rodnoj župi Križovljan održana je u nedjelju 19. srpnja, a životni put slavljenika prije mise izrekao je župnik Ivan Košić, koji je između ostalog istaknuo: - Nekad su mlade mise doista bile shvaćene kao dan koji učini Gospodin.

Kasnije smo primili obavijest da je ujutro 28. kolovoza u Kapucinskom samostanu u Rijeci u 79 godini života i 52 godini svećeništva okrijepljen sakramentima umro fra Franjo Talan, svećenik-redovnik koji je bio župnikom na tri župe, a 25. godina proveo je u četiri samostana Hrvatske kapucinske provincije Svetog Leopolda Bogdana Mandića.

Ožalošćena supruga Pavlica, sin Krešimir, kćer Sanda i unuci Ana Marija, Niko, Sebastijan i ostala rodbina i prijatelji primili su izraze kršćanske sućuti od brojnih pojedinaca i ustanova koji su s pokojnim Zdravkom radili i surađivali, od pojedinaca do ustanova, a na groblju u Bjelovaru, u ime općine Cestica sućut obitelji i predstavnicima Matice hrvatske, izrazili su Boris Veselnik i Franjo Talan.

Urednica monografije je Nevenka Suhić a ostali autori su Franjo Talan, Mirko Korotaj, Vera Borak, Katica Obadić i vlč.

Uspješan obilazak sudionicima je poželjela i gospođa Lorbek, a automobilom su u slučaju potrebe u pratnji bili Marijan Hutinski i Franjo Talan.

U ime organizatora izgradnje i obnove križovljanskog vodovoda prisutnima je zahvalio Franjo Talan, a nakon osvježenja izvorskom vodom posjetitelji su se mogli ugrijati kuhanim vinom, pod šatorom postavljenim na obližnjem posjetu obitelji Pšag, i okrijepiti cestičkim klipićima koje je za tu prigodu pripremila pekara Petra iz Babinca.

Članovi Grobnog odbora Cestiva su: Stjepan Mumlek, Ivan Šincek i Darko Leskovar iz Gornjeg Vratna, Josip Kralj iz Radovca, Jožek Vunderl - Radovec Polje, Stjepan Županić iz Virja Križovljanskog, Stjepan Borak iz Virje Otoka, Franjo Talan iz Križovljana, Josip Majhen iz Cestice, Marijan Bednjanić iz Babinca i Josip Vnuk iz Kolarovc.

U posjet groblju u Nedelišću trebali su otići Stjepan Mumlek i Franjo Talan i podnijeti izvješće i prijedlog izrade plana groblja.

Od 11 članova sastanku je prisustvovalo njih 7. Na sastanku su bili; Josip Vnuk - Kolarovec, Jožek Vunderl - Radovec Polje, Ivan Šincek i Darko Leskovar iz Gornjeg Vratna, Franjo Talan Križovljan, Stjepan Županić iz Virja Križovlkjanskog i Stjepan Borak iz Virje Otoka.

Uz Josipa Ščurica, u Grobnom odboru Cestica u to doba sudjeluje i Ivan Borak Otok Virje, Stjepan Leskova i Stjepan Mumlek iz Gornjeg Vratna, Jožek Vunderl iz Radovec Polja, Antun Hutinski i Ivan Kolmačić iz Babinca i Franjo Talan iz Križovljana.

Govoreći o povijesnom razvoju kraja Franjo Talan je istaknuto da je određeni dio međunarodne gospodarske suradnje ostvaren već 1942 godine kod asfaltiranja ceste Maribor Varaždin - Zagreb koji je gradila njemačka tvrtka Stuag, a tu je dosta bilo angažirano i domaće stanovništvo.

Među šesnaest prijavljenih nalaze se jaslica i štalica Petre Kostanjevac iz Otok Virja, a sve prijavljene jaslice obišli su drugog siječnja članovi Povjerenstva za izbor najljepših jaslica Gabrijela Furjan, Gordana Kos Kolar, Katarina Juričinec, predsjednica Povjerenstva, te Davor Hohnjec i Franjo Talan.

Stoga je Franjo Talan i jedan od autora ranije spomenute Monografije, a koji se više od desetljeća predano bavi i tematikom žrtava II.

U prisutnosti rodbine i brojnih prijatelja obred sprovoda vodio je i misu zadušnicu predvodio, uz sudjelovanje svećenika Ivana Žmegača, Mirka Kemiveša, Ante Kukavice i Branka Lipše, vlč Vjekoslav Pavlović, pokojnikov bratić, župnik župe Sv. Ivana Nepomuka iz Stupnika kod Zagreba, a na groblju se u ime župe od pokojnika oprostio i domaći župnik vlč Ivan Košić, koji je iznio i kratak životopis. Josip je bio treće od petero djece Antuna i Terezije rođene Pavlović, rodio se 1. ožujka 1930. u Križovljanu 4. Vjenčao se 20. siječnja 1954. godine s Terezijom Grmec, djevojkom također iz uzorne katoličke obitelji kao i sam, između ostalog te obitelji dale su Crkvi svaka po jednog svećenik (fra Franjo Talan i Trpimir Stjepan Grmec opaska ft)).

U spomen na žrtve grobišta Pancerica lovci Lovačkog društva Sveti Hubert Cestica su 1994. godine postavili 6 metara visok drveni križ kojeg je pod misom 1. studenoga blagoslovio kapucin, fra Franjo Talan, a povodom pedesete obljetnice stradanja, u prisutnosti više stotina mještana i brojnih gostiju, saborskih zastupnika i članova Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, kao i članova Počasnog bleiburškog voda, misu je 11. lipnja 1995. godine predvodio don Anto Baković.

Za ostale članove Izvršnog odbora izabrani su Anica Mumlek, Marko Brodar, Darko Borovčak, Franjo Talan i Jožek Vunderl iz Radovec Polja.

Program proslave Dana općine Cestica bio je jedna od tema dnevnog reda Povjerenstva za društvene djelatnosti održane u utorak, 24. kolovoza, pod predsjedanjem Gordane Kos Kolar, u prisutnosti Gabriele Furjan, stručnog savjetnika za društvene djelatnosti općine Cestica, a sastanku su još prisustvovali Ljubica Dobrotić, Davorka Golubić, Nevenka Turščak, Davor Hohnjec, Antonip Kišić, Marijan Kolednjak, Josip Kolmačić, Nikola Pavlović, Mario Veselnik, Drako Majhen i Franjo Talan.

U Gradskoj knjižnici predstavljeni Zapisa iz Cestice Kako je već pred mjesec dana dogovoreno, a u brojnim pozivnicama i spomenuto, kao i u mjesečnom pregledu događaja u Varaždinu i najavljeno, održano je u utorak 14. listopada u Studijskoj čitaonici Gradske knjižnice Metel Ožegović, Trg slobode 8 a, u Varaždinu predstavljanje knjige Zapisi iz Cestice, (autor Franjo Talan).

Tom je prilikom Franjo Talan, u ime Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava zahvalio svima koji su pomogli u organizaciji i pomogli da se žrtve ne zaborave, a zahvalnice su primili Štefica Juršić, predsjednica Mjesnog odbora Otok Virje, Zlatku Mušić, predstavnik LD Sveti Hubert Cestica, vlč Stjepan Šoštarić, vlč Ivan Košić, te Mirko Korotaj, načelnik Općine Cestica i biskup Josip Mrzljak.

Čestitke stigle iz Dubrovnika, Rima i Zagreba Pred pedeset godina, 12. srpnja 1959. godine u župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa, u križovljanskoj župi, mladu misu služio je Franjo Talan, sin Antuna i Terezije rođene Pavlović.