Kako je barun Franjo Trenk preminuo bez nasljednika, imanje je 1749. pripalo Dvorskoj komori, pa ga je 1751. kupio barun Mihajlo Šandor de Slavnic.

svoj mladi burni život u 38. je godini skončao u tamnici u Spilbergu kraj Brna u Moravskoj Franjo Trenk (Franz von der Trenck) austrijski pukovnik koji je od 1741. godine sudjelovao u austrijskom nasljednom ratu s četom dobrovoljaca i pomilovanih hajduka poznatih pod imenom Trenkovi panduri.

Kasniji vlasnici bili su: grof Maximilian Eugen de Gossau, Barun Franjo Trenk i barun Mihajlo Šandor od Slavnice.

Na gospodarskom sajmu Vino kap u Kaptolu 2009. godine graševina OPG-a Vojak osvojila je zlatnu medalju, a kupaža Baun Franjo Trenk 2010. godine srebrnu medalju na istom sajmu.

Po povratku nakon višesatnog hoda, došli su na Trg Graševine kako bi dočekali svečanu povorku u kojoj su, uz domaćeg gradonačelnika Ivicu Nikolića i vinskog kardinala bili carica Marija Terezija i barun Franjo Trenk sa svojom svitom.

Došla je carica, kako je rekla, obići ' svoj dragi narod i osobno se uvjeriti u kvalitetu mladog vina ', a s par prigodnih rečenica okupljene je pozdravio i njen vjerni pratilac Franjo Trenk.

Bijesni, razočarani, napušteni Franjo Trenk priključuje se ruskoj vojsci koja je ratovala protiv Turske.

Podrum koji je djelomično sačuvao svoj izvorni izgled su podigli cisterciti već spomenute 1232. godine, a važno je naglasiti kako su boravili vođa slavonskih pandura Franjo Trenk, te habsburška kraljica Marija Terezija.

U masivnoj drvenoj kutiji nalaze se kralj Tomislav, kraljica Jelena, barun Franjo Trenk, konjanik Hrvoje Vukčić Hrvatinić, tvrđava Nehaj te hrvatski vojnik iz 11. stoljeća.

Franjo Trenk dao je ime današnjem selu Trenkovo, te je trajno zabilježen u povijesti Hrvatske.

Tako već početkom 1728. barun Imsen ovdje gradi vlastelinski kompleks, a barun Franjo Trenk dvije godine kasnije izgrađuje dvorac koji je služio kao vojarna, bolnica, škola i gimnazija.

Počeci su Trenkroman, a to su razrade Trenkove autobiografije kojom je Franjo Trenk sa svojim pandurima postao omiljeni junak njemačke, ali i većine drugih europskih književnosti.

Kad bismo bili dosljedni, onda bismo se mogli zapitati je li opravdano da barun Franjo Trenk ima ulicu u Zagrebu?

Valja istaknuti da je mit o Trenku jače razvijen u Njemačkoj i Ä eškoj negoli u Hrvatskoj, iako je Trenk kod nas, u drami Josipa Eugena Tomića Barun Franjo Trenk (1880.), mit o hrvatskoj nacionalnoj energiji.

Franjo Trenk nije sve što se odrazilo u duhovnome životu Hrvata za rata za austrijsku baštinu.

Njemačko⠀ hrvatski književni i kulturni odnosi počinju ratom za austrijsku baštinu, točnije s Franjom Trenkom koji se u tome ratu borio1. Franjo Trenk nije bio Hrvat, nije se u Hrvatskoj rodio niti je u Hrvatskoj umro.

Franjo Trenk je tu kontribuciju utjerivao besprimjerno surovo pa je zbog toga optužen i osuđen.2 Međutim, Franjo Trenk se branio pa je napisao svoje memoare pod naslovom MerkwĂźrdiges Leben und Thaten des weltberĂźhmten Herrn Francesci Frey⠀ Herrn von Trenck Ihro RĂśmisch⠀ Kayserl. und KĂśnigl.

Među više od 60 slika, koliko ih je Saboru posudila Moderna galerija, Ivekovićeve su dvije: uz pejsaž, tamo je i slika Trenkovi panduri (Trenkove pandure osnovao je 1741. barun Franjo Trenk uz podršku kraljice Marije Terezije).

Godine 1743. Lipik kupuje barun Ims, kasnije od njega barun Franjo Trenk, zatim Šandor de Slavnica, a godine 1760. Lipik postaje vlasništvo obitelji daruvarskih grofova Janković.

Franjo Trenk dao je ime današnjem selu Trenkovo, te je trajno zabilježen u povijesti Hrvatske...

Posjetili smo i tvrđavu Špilberg u čijim je kazamatima skončao barun, ratnik i ljubavnik svog doba - Franjo Trenk.

I napokon ⠀ Franjo Trenk pojavio se s tom glazbom i tim stasitim pandurima u folklornim nošnjama na mimohodu pred tada još vrlo mladom Marijom Terezijom pa je postao i junak viceva.

Njihov povratak očekivala je bogata ugostiteljska ponuda od vola na ražnju koji se počeo peći na ražnju dan ranije, kada su svečano pod njim potpalili vatru, carica Marija Terezija, barun Franjo Trenk, predsjednica uprave Kutjeva d. d., Natalija Mataić, gradonačelnici Opatije, Novog Vinodolskog, Sopja iz Makedonije i domaćin Ivica Nikolić.

No, središnja ličnost oko koje će se odvijati cijela priča svakako je njegov sin, legandarni, Franjo Trenk poznat između ostaloga i kao izazivač dvoboja, harzarder, pustolov te ljubitelj dobre kapljice i lijepih žena.

Hvaleći vino obratila se svom puku i carica Marija Terezija i barun Franjo Trenk žaleći što svoj boravak u Kutjevu ne mogu produžiti.

Od domaćih autora, osim Demetera, bili su zastupljeni Derenčin: Primadona, Slijepčeva žena, Tri braka, Freudenreich: Graničari, Fijan-Dimitrijević: U dobar čas, Kumičić: Sestre, Tomić: Barun Franjo Trenk i Vojnović: Psyche.

Tako je 1. siječnja 1711. rođen barun Franjo Trenk čiji je otac Johan bio zapovjednik brodske tvrđave.

pripadnik vojničke formacije koju je slavonski velikaš barun Franjo Trenk u doba Marije Terezije obrazovao od razbojnika pohvatanih po šumama; obukao ih je u poluturska odijela i s njima ratovao po evropskim bojištima čineći čuda od junaštva; malo dijete od šećera odnosi se na podatak da su panduri pod rukom nosili svoj dnevni obrok kruha, pečen u obliku tzv. štruce, vekne, što je za ono doba bilo neobično, te se činilo kao da vojnici pod rukom nose djecu pa ih jedu (to je motiv i Šenoine povjestice Kakvu Hrvati djecu jedu)

Njegova dosada najpoznatija objavljena djela Slavonske varoške pjesme (1884), Baron Franjo Trenk i slavonski panduri (1845), Narodni slavonski običaji (1846), Lovorike gradiškoga narodnoga graničarskoga puka br. 8 (1874).

Kao što im i ime govori, Trenkove pandure osnovao je barun Franjo Trenk 1741. godine kako bi pomogao kraljici Mariji Tereziji u njezinom ratu za austrijsko nasljeđe protiv pruskog kralja Fridrika 2. Njihova uniforma je slična uniformi Turske vojske, zbog činjenice da su ih istjerali iz Slavonije.