Rezultat toga je prvo Izvještaj o putu po otocima Cresu i Lošinju te njegova vrlo značajna knjiga Istarske freske.

Kad je riječ o restauratorskim zahvatima na zidnom osliku u crkvi valja istaknuti kako su do sada u potpunosti obnovljene freske na zabatu začelja crkve, a u toku su restauratorski radovi na freskama u apsidi i na sjevernom bočnom zidu.

Da je u tome samostanu uistinu njegovana pisana riječ, svjedoči i natpis na jednom od prozora: »Samostan bez knjižnice je isto kao dvorac bez oružarnice.« Osim knjiga, pozornost su plijenile i freske na stropovima.

Ministar je naveo samo neke projekte koji su dobili zeleno svjetlo, a tu su: stari gradovi: Ozalj, Barilović, Slunj, Drežnik Grad, brojne crkve diljem županije između kojih je i kapela Sv. Antuna u Zadobarju u kojoj su nedavno pronađene freske.

Donedavno je crkva bila ruševna, danas je obnovljena, a djelomično su spašene freske koje su krasile njezinu unutrašnjost (slikano kroz prozor bez flash-a).

Istaknuo je i da se freske uništavaju jer vlaga prodire i iz fuge izmeà u prometnice, koja je viša u odnosu na crkvu, i zidova ovog sakralnog objekta.

Snimanje nije dozvoljeno, ali sam zato uspila slikati prekrasne freske na vanjskom zidu (koje, doduše, također nije dozvoljeno snimati).

Ostatak freske s prikazom Raspeća iz prve je pol.

Izgrađena je 1425., ispred pročelja ima tipičnu istarsku lopicu (trijem), a 1978. ovdje su otkrivene freske (slika dolje lijevo).

Povijesno-umjetnička interpretacija ovih zidnih slika ostala je na procjenama Branka Fučića iznesenim još 1963. u njegovoj knjizi " Istarske freske ".

I njezine su zidove krasile freske.

Najstariji sloj fresaka nastao je negdje u 9. ili 10. st., a noviji sloj čine freske iz 16. st.

U crkvi su očuvane srednjevjekovne freske iz 14. i 15. st., apostola na zidovima svetišta, a zanimljiv je vrlo rijetki motiv Jesejeva stabla.

Freske prikazuju mučeničku smrt Sv. Petra iz Verone.Freske su tadašnja donacije kralja Ludovika I. koji se navodno pojavljuje na samoj freski u liku donatora.

Freske, od kojih su sačuvani segmenti, nastale su negdje u 14. st.

U Saronno je došao naslikati freske u crkvi Gospe od Utočišta i zabaviti se, ali ljepota i tuga mlade udovice promijenit će i sliku i umjetnika.

Crkva je sagrađena u 14. st., a zidove joj prekrivaju freske (slikala sam kroz prozor).

U freske je uparana niz grafita, dio njih na glagoljici.

U crkvici Sv. Nikole na groblju u Rakotulama koju su sagradili u 14. stoljeću članovi motovunskog ogranka mletačkih patricija Barbo, sačuvano je najreprezentativnije djelo zidnog slikarstva u Istri freske koje su djelo dvojice talijanskih majstora iz sredine 14. stoljeća, a prikazuju narativne prizore legendi o Sv. Nikoli (rođenje, obaranje Artemidinog drva, darivanje tri siromašne djevojke i siromašnog plemića).

Teško je riječima opisati što smo sve vidjeli: slike, freske, mozaike, svetišta

Velike nadstresnice stite spoljasnje freske, koje je naslikao domaci umjetnik u razdoblju od 1602. do 1604. godine.

Sve su freske tada prefarbane i sakrivene, a ponovno su otkrivene i restaurirane 1913. godine.

Danas ima elemente romantičkog, gotičkog i baroknog stila, a unutar crkve su i prekrasne freske.

Crkva je iz 13. st., a u njoj su pronađene freske i glagoljaški grafiti.

U međuvremenu su i druge dvije freske ispunile svoje lučne okvire zadane plohe traveja: Rođenje Kristovo i Bijeg u Egipat.

Od antičkih i kasnoantičkih fresaka, sačuvanih u mnogobrojnim predkršćanskim i kršćanskim objektima, veoma je bitno sagledati slikarstvo u podnom i zidnom mozaiku, ali također i skulpturu koja posebno za ranosrednjovjekovnog razdoblja veoma često predstavlja trag onoga što bi freske trebale biti, ali njihove veće cjeline nisu sačuvane.

Njihovi životi, koji se troše u stvaranju povijesti, bili su poveznica grandiozne freske koja je obuhvatila sva bitna društvena zbivanja industrijski i trgovački rastućega grada u razdoblju duljem od stoljeća, u kojem su se mijenjale zastave i politički predznaci, grbovi i ideologije te njihovi povijesni protagonisti.

Unutar crkve se nalaze freske koje potiču iz 11. st. kada je ovo mjesto bilo domaćin prve škole i knjižnice na staroslavenskom jeziku, a cijelo područje je pod zaštitom UNESCO-a.

Njezini zidovi građeni tehnikom suhozida bili su i s unutrašnje, a vjerojatno i s vanjske strane ožbukani, a na žbuku su s unutarnje strane bile nacrtane freske.

Naime, originalni oslik kotoripske crkve su freske.