Najprije borbenim baštinicama plemenitog feminizma, kakav je u Njemačkoj zastupao Friedrich Schiller, kada je pjevao: Poštujte žene one upleću i utkivaju/nebeske ruže u zemaljski život (Dostojanstvo žena, 1800.) ili u Engleskoj John Stuart Mill, kada se u drugoj polovici XIX. stoljeća borio za društvenu ravnopravnost žena.

(Odu Radosti je napisao Friedrich Schiller - 1785 - godine a uglazbio ju je L. V.

Samo 2005. u svijetu je obavljeno više od 100 pokusa na biglovima, i to uglavnom na sveučilištima, među kojima su Sveučilište Friedrich-Schiller u Jeni u Njemačkoj, Farmaceutski fakultet Sveučilišta u Londonu, Zavod za anatomiju u Bruxellesu, Veterinarski fakultet u Republici Koreji, Zavod za patobiologiju i veterinarsku znanost Sveučilišta u Connecticutu u SAD-u, Zavod za prostetičku stomatologiju i istraživanje biomaterijala Sveučilišta u Turku u Finskoj, Zavod za kliničke znanosti Rakuno Gakuen Sveučilišta u Hokaidu u Japanu, Zavod za kirurgiju Sveučilišta u Ontariju u Kanadi, Zavod za biomedicinske znanosti Sveučilišta Cornell u SAD-u, Stomatološki zavod Sveučilišta Maringa u Brazilu, Odjel biokirurgije u Padovi u Italiji.

Friedrich Schiller, njemački klasik čiji su Razbojnici bili obavezna lektira još kad su naši roditelji išli u školu i koji je mrtav već 203 godine, nevjerojatnom se pogreškom našao na popisu njemačkih televizijskih neplatiša.

- 1206.: prvi put se spominje, kao,, Dresdene ' ' što je vjerojatno slavenski naziv nastao od riječi Drežďany što znači,, stanovnici šume ' ' - 1216.: naselje se prvi put spominje kao grad - od srednjeg vijeka do 1945.: Dresden je vojno središte - 1350.: naselje na desnoj strani Labe (danas središte Novog grada) prvi put se spominje kao samostalno naselje, pod nazivom,, Antiqua Dressdin ' ' - 1485.: nakon Leipciške diobe vetinskih zemalja Dresden postaje sjedište saskih vladara i time se razvija u kulturno i političko središte Saske - 1549.: naselja s obiju strana Labe spojena su u jedno - 16. st.: Dresden je glavni grad najznačajnije protestantske pokrajine Svetog Rimskog Njemačkog Carstva tada su utemeljene važne kulturne ustanove koje i danas imaju veliko značenje - 17. st.: u Tridesetgodišnjem ratu grad nije nijednom opljačkan ni razrušen - 1685.: dio grada na desnoj strani Labe u potpunosti je izgorio - 1732.: dio grada na desnoj strani Labe je obnovljen kao,, novi kraljevski grad ' ' - 18. st.: pod vlašću Augusta II., zvanog August Snažni, Dresden je dostigao veliko kulturno značenje, koje je zadržao do danas - 18. st.: Prusi i Habsburgovci nekoliko se puta naizmjenično smjenjuju u posjeodvanju grada - 1785.: Friedrich Schiller piše,, Odu radosti ' ', tekst himne Europske unije, za masonsku ložu u Dresdenu - 19. st.: grad je pošteđen ratova i prijestolnica je jedne od najsnažnijih njemačkih zemalja - 20. st.: grad spada u deset najvećih u ujedinjenoj Njemačkoj te je gospodarsko i kulturno središte Weimarske republike - 1919.: osnivanje Dresdenske secesije, čiji je najpoznatiji član bio slikar Otto Dix - 1910 - te i 20 - te: Saska državna opera je mjesto najvažnijih praizvedbi, premijera i drugih predstava u Njemačkoj - 1872.: osniva se Dresdenska banka, ali se njezino sjedište uskoro seli u Berlin, a danas je sjedište ove banke koja je jedna od najvećih u Njemačkoj, u Frankfurtu - 1918. - 1933.: osnivaju se vodeća poduzeća iz branši strojogradnje, farmacije, kozmetike, proizvodnje cigareta i živežnih namirnica od kojih su se neka održala do danas - 1933. - 45.: prije rata u gradu živi oko 5000 Židova, a nakon rata 41 - 13. - 15. veljače 1945.: zračni napadi britanske i američke vojske na grad službeno 35 000 poginulih, 60 % područja grada je teško oštećeno, 15 km² grada izvan središte sasvim je uništeno; Dresden je simbol savezničkog bombardiranja Njemačke - 1945. - 90.: grad pripada Njemačkoj Demokratskoj Republici; većina ruševina se čisti, a obnavljaju se samo velike zgrade kulturnopovijesne vrijednosti: Crkva Sv. Križa (1955.), Zwinger (1963.), Katolička dvorska crkva (1965.), zgrada Državne opere (1985.) i druge, mnogi dijelovima grada izgrađene su velike stambene zgrade, a Gospina crkva (Frauenkirche) ostaje ruševina kao spomenik; u gradu je smještena Sedma tenkovska divizija Narodne vojske - 1990.: grad ponovo postaje glavni grad Saske - 1995. - 2005.: obnavljanje Gospine crkve (Frauenkirche)

U završnom, IV stavku simfonije, četvero solista i zbor pjevjaju Odu radosti, za koju je riječi napisao Friedrich Schiller.

Yet the most brilliant portrait of Venetian method was done by Friedrich Schiller in his The Ghostseer.

Oda radosti je svečana pjesma posvećena radosti koju je Friedrich Schiller napisao 1785. Naročito je poznata kao završni dio Beethovenove Devete simfonije.

Moglo bi se reći da je bio najpopularniji lijek svoga doba, a među ostalim koristili su ga i Frederic Chopin, John Keats, Friedrich Schiller, Henry David Thoreau, a pojavljuje se i u umjetničkim djelima - na jednoj od 6 slika iz niza Marriage a la Mode britanskog slikara Williama Hogartha grofica počini samoubojstvo popivši bočicu laudanuma.

To je djelo 1785. godine napisao njemački književnik Friedrich Schiller (izvorni njemački naslov: Ode an die Freude), čiji je cilj bio slavljenje ideala bratstva i ujedinjenosti čovječanstva. (više)

U njemu je Friedrich Schiller napisao tekst Ode radosti.

Friedrich Schiller rođen je 10. studenog u Marbachu.

Prvi citat glasi: »Život nije najviše dobro između svih drugih dobara« (Friedrich Schiller, 1805, drama »Mesinska nevjesta«).

Friedrich Schiller kaže: " Umjetnost je desna ruka prirode ".

Nije li, pitaju oni, Friedrich Schiller tvrdio da je kazalište ćudoredna ustanova?

Njemački književnik Friedrich Schiller je 1800. napisao dramsku trilogiju o Wallensteinu, koju je nazvao njegovim imenom, Wallenstein.

Friedrich Schiller, (1759 - 1805), njemački dramatičar, pjesnik, esejist, povjesničar i teoretičar umjetnosti.

Na T-portalu Mija Pavliša piše o hrvatskim autorima koji su se primili bloganja na njemačkom jeziku: " U jeku priprema za skorašnji nastup na Sajmu knjiga u Leipzigu hrvatski pisci započeli su blogati na njemačkoj internetskoj stranici Arte.tv kako bi i na manje konvencionalan način najavili što njemačka publika može očekivati od hrvatskih predstavnika na najstarijem sajmu knjiga na svijetu, koji započinje 13. ožujka Uz posebni broj književnog časopisa Die Horen koji je pokrenuo još Friedrich Schiller, hrvatski pisci dobili su mjesto i na blogu televizije Arte Ivana Sajko, Edo Popović, Delimir Rešicki i Alida Bremer, pod zajedničkim nazivom ' Hrvatski kvartet ', od 3. ožujka su blogeri televizije Arte, a led je trima postovima probila autorica programa hrvatskog predstavljanja na lajpciškom sajmu knjiga Alida Bremer.

Glazbena podloga filma je završni stavak Beethovenove Devete simfonije u koju je uvrstio odu koju je napisao njemački pjesnik Friedrich Schiller.

Dublja značenja kriju se u bajkama što sam ih čuo u djetinjstvu, nego u istinama kojima me je naučio život. Rekao je to poznati romantik Friedrich Schiller.

I tako se na žalu Palagruže dogodilo ono čudesno pobratimstvo lica u svemiru, onaj kovitlac pozitivne energije ispod punog mjeseca, ili što bi pokojni Friedrich Schiller rekao - Oda radosti, što će za koji dan biti i nama dodana himna.

Friedrich Schiller, (1759 - 1805), njemački dramatičar, pjesnik, esejist, povjesničar i teoretičar umjetnosti već izvedbom svojega prvoga dramskog djela Razbojnici (1782) postiže velik uspjeh.

Tu su Dubrovčani izrađivali i držali barut potreban za obranu grada. 1759. - U Marbachu je rođen njemački dramatičar, pjesnik i teoretičar umjetnosti Friedrich Schiller.

Friedrich Schiller poznat je po izreci kako se najljepši snovi o slobodi sanjaju u zatvoru.

Neki reumatski bolovi u zglobovima mogu se ublažiti kontroliranim gladovanjem, vidi se iz studije provedene na sveučilištu Friedrich-Schiller u Jeni, objavljeno je u ponedjeljak.

1805. - Umro je njemački književnik Friedrich Schiller, autor drame Razbojnici. 1891. - Rodio se književnik Vladimir Čerina. 1901. - Australija je otvorila svoj prvi parlament u Melbourneu. 1942. - Beograd je postao prvi grad pod njemačkom okupacijom koji je proglašen Judenfrei.

Tim istraživača s odsjeka Biološke i kliničke psihologije na Friedrich-Schiller-University Jena u Njemačkoj skenirali su mozak šesnaest dobrovoljaca koristeći funkcionalnu magnetsku rezonancu dok su oni čitali popis riječi ispisan na računalu.

Njegov sunarodnjak, književnik Friedrich Schiller, uz Goethea najvažniji predstavnik Weimarske klasike, rođen je 1759. godine.

Matematičarka Karin Schwab i skupina neuroznanstvenika sa Sveučilišta Friedrich Schiller iz njemačkog grada Jena, otkrili su da veoma nezreli fetusi ovce mogu utonuti u san koji nalikuje onome sa snovima čak tjednima prije no što su zamjetni prvi pokreti očiju, indikativni za REM fazu sna.

Ovo je (na njem. ofkors al mi na engl., začudo, najbolje zvuči) napisao prije dva stoljeća majstor Friedrich Schiller