Ipak, ostaje prisutna opasnost od ratobornih germanskih plemena, što potiče Rimljane da idu u potjeru za njima.

Noviji povjesničari u vrijeme migracija smatraju da su se Franci pojavili sjedinjavanjem više manjih germanskih plemena u franačke konfederacije početkom 3. stoljeća, uključujući Sikambre, Uzipete, Tenktere i Bruktere.

Štovatelji slavnog Nazarećanina tek su ga stoljećima kasnije preuzeli od germanskih plemena koja su u srednjem vijeku harala divljim, ratobornim i nepokrštenim sjeverom Europe.

Religija starih germanskih plemena bila je politeistička.

Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5. stoljeću naseljavaju britansko otočje tjerajući pred sobom domorodna keltska plemena.

Kustosi i direktori muzeja pokazali su, na primjer, kako je moguće učiniti zanimljivim muzej čiji je jedini sadržaj jedna sudbonosna bitka koja se u 1. stoljeću odigrala između Rimljana i germanskih plemena (Muzej i park u Kalkriesu, Njemačka) ili kako prvu pumpnu stanicu za vodu u Australiji osmisliti kao zabavan muzej (No 1 Pump Station, Mundaring Weir, Zapadna Australija).

Engleski jezik, kojim govori više od 328 milijuna ljudi, a poznaje ga oko 508 milijuna ljudi širom svijeta, nastao je iz jezika germanskih plemena koja su se u kasnom starom vijeku nastanila na jugoistoku Velike Britanije.

Običaj pripremanja takvoga vijenca i susljedno paljenje svijeća potječe iz pretkršćanskoga razdoblja germanskih plemena.

Uslijed prodora germanskih plemena i Huna tijekom 4. i 5. stoljeća stradava i humska utvrda i okolno stanovništvo.

Provala germanskih plemena 166. god., koja je opustošila Panoniju, nagovijestila je početak kraja Carstva.

Provala germanskih plemena 166. g. koja je opustošila Panoniju, bila je nagovještaj početka kraja Carstva.

Adventski vjenčić s četiri svijeće za svaku nedjelju Došašća potječe još od germanskih plemena koja su u prosincu, kad je dan najkraći, palila svijeće na vijencima od zimzelena u znak iščekivanja proljeća.

" Engleski jezik je nastao iz jezika germanskih plemena koja su se u kasnom starom vijeku naselila na jugoistoku otoka Velike Britanije.

Grad je osnovan još u starom vijeku od germanskih plemena, a rimska vojska ga je za vrijeme svojeg prodora na sjever zauzela i ovdje osnovala grad - utvrdu na granici prema Germanima.

Povijesni zapisi već iz devetog stoljeće govore o barbarskim provalama germanskih plemena Sasa, Alemana, Gepida i osobito Franaka u slovenske i hrvatske zemlje i teškim borbama Hrvata pod vodstvom kneza Ljudevita da se odupru kmetstvu, pljački i porobljavanju.

Granice više nisu sigurne i sve su češće provale germanskih plemena koja siju pustoš i uništavaju neutvrđene i nezaštićene gradove.

Upad germanskih plemena (Markomana, Kvada i dr.) preko dunavske granice sred.

Ta plemena su izvorno Franci, Sasi, Alemani, Burgundi, Tirinžani i Rugi. [ 1 ] Za razliku od kasnijih vojvodstava, ti entiteti nisu bile definirane strogo upravnima granicama, nego područjima naseljavanja većih germanskih plemena.

Načet je upadima germanskih plemena na područja duž Rajne te unutarnjim političkim svađama.

Razlog zbog kojih se Rimsko carstvo nije proširilo istočno na Njemačku nije bilo zbog ratobornih germanskih plemena već prije svega zbog činjenica da je Rim izračunao da im se takav poduhvat ne bi isplatio, jer bi morali uložiti više no što bi od tamo mogli crpiti.

Engleski jezik originalno nastao kos staro germanskih plemena porijeklom iz Engleske.

NACIONALNE MANJINE U FRANCUSKOJ Kao Francuzi danas se popisuju svi narodi koji žive u Francuskoj, pa tako i drugi narodi na području Francuske koji su nastali romanizacijom stare Galije i germanskih plemena.

U kraju koji će naseliti preci današnjih Alzašana nalazila se, još prije Krista, rimska utvrda Argentoratum (današnji Strasbourg), koja je sagrađena kako bi zaštitila aneksirani teritorij na zapadnoj obali Rajne od germanskih plemena.

Švabe u Njemačkoj su, međutim, samo jedno od povijesnih germanskih plemena.

Propašću Zapadnoga rimskoga carstva 476. godine dolazi do prodiranja germanskih plemena krajem 5. i početkom 6. stoljeća, a potom Avara i Slavena koji naseljavaju to područje.

Kršćanstvo je to promijenilo, iako se ideja vrlo teško probijala posebno s dolaskom izuzetno patrijarhalno orijentiranih Germanskih plemena.

Beowulf priča o povijesti germanskih plemena ispreplićući elemente legenda, folklora i kršćanskog učenja anglosaksonske Engleske.

Tek se u drugoj polovici 2. st., u vrijeme invazije germanskih plemena Kvada i Markomana, ponovo grade i popravljaju gradske zidine.

Nakon Velike seobe naroda i pada Zapadnog Rimskog Carstva, političke institucije romaniziranih Gala zamijenila je vlast novodoseljenih germanskih plemena koji su se postupno stapali s dotadašnjim stanovništvom.

Gotovo stoljeće kasnije veliki rimski povijesničar Tacit naslovit će ga« Osloboditeljem Germanije », a danas se smatra da i priče iz germanske mitologije vezane uz Sigfrida zapravo prestavljaju sjećanje germanskih plemena na Arminija ili Hermana kako ga oni zovu.