Pučku školu i gimnaziju završio u Vinkovcima 1935. Studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1939. do 1943. Nakon rata od 1945. do 1960. bio gimnazijski profesor u Osijeku, a od 1961. profesor na Pedagoškoj akademiji u Osijeku.

Pohađao je varaždinsku gimnaziju a nakon studija u Grazu gdje je promoviran u zvanje doktora filozofije, kao gimnazijski profesor radio je u Varaždinu od 1869. do 1903. Predavao je njemački, matematiku, logiku, fiziku, filozofiju i filozofsku propedeutiku.

Po franjevačkom običaju ističe se da je umro kao isluženi (bivši) gimnazijski profesor, definitor, provincijal (neposredni bivši provincijal), generalni vizitator vlastite kapistranske provincije i kao aktivni kustos provincije, uz to gvardijan i upravitelj župe u Vukovaru. Sprovod je dakako bio izvanredan, kako može biti samo u Vukovaru.

Mladost i školovanje Za njegovu vjersku orjentaciju bio je zaslužan njegov gimnazijski profesor, uzorni katolički laik dr. Ljubomir Maraković.

Radio je kao gimnazijski profesor, zatim ravnatelj učiteljske škole, te profesor pedagogije filozofije na Zagrebačkom sveučilištu.

Bio je gimnazijski profesor u Osijeku, Varaždinu, Rijeci, Požegi i Zagrebu a zatim redovni profesor hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Zagrebu.

Otac Eugena Kvaternika bio je ugledni zagrebački gimnazijski profesor povijesti i latinskog jezika, a tu ljubav za hrvatsku povjesnicu prenio je ne samo sinu Eugenu već i njegovom nešto starijem školskom kolegi i budućem političkom vođi hrvatskoga naroda ocu Domovine " Anti Sarčeviću.

U pozadini ove jedinstvene pjesničko-recitatorske manifestacije koja ima nakanu poticati među mladima zavičajnost u pjesništvu, te ljepotu iskazivanja stihova na kajkavštini, je veliki štovatelj pjesništva Frana Galovića, predsjednik MH Ogranak Đurđevac, pjesnik i đurđevački gimnazijski profesor Zdravko Seleš. Već četvrtu godinu Prizivamo Frana, točnije učenici se natječu u recitiranju njegovih pjesama, u čemu je ove godine sudjelovalo 15 gimnazijalaca, rekao je prof. Seleš, koji se i sam na početku ovog poetsko-recitatorskog druženja, pesnika prestrelenoga srca prisjetio svojim kratkom Kaiku za Frana.

Prvi postav na osebujan je način utemeljio Franjo pl. Košćec (1882. - 1968.), varaždinski gimnazijski profesor i entomolog, koji je svoje velike zbirke prirodnina poklonio gradu Varaždinu 1959. godine.

Po povratku bio je gimnazijski profesor u Gospiću (1920/1921), potom ponovo novinar.

Sadistički gimnazijski profesor latinskoga, od učenika prozvan Kaligula, osobito uživa u ponižavanju osjećajnog maturanta Jan-Erika.

Radio je kao gimnazijski profesor u Rijeci, Varaždinu i Zagrebu gdje je postao rektorom Isusovačkoga kolegija i upraviteljem sjemeništa.

Varaždinski gimnazijski profesor i entomolog, koji je svoje velike zbirke prirodnina poklonio gradu Varaždinu 1959. godine.. Entomološka zbirka Franje Košćeca jedna je od najvrednijih entomoloških zb... (više)

Pedestgodišnji Zdravko Seleš je u njoj koričio izbor iz svojega stvaralaštva, iz do sada svojih objavljenih knjiga eseja i recenzija, a ponajviše jesama, pisanom na kajkavskom, štokavskom i na esperantu, kojima se ovaj đurđevački gimnazijski profesor hrvatskoga jezika i književnosti, jednako dobro služi.

Po završetku studija, zapošljava se kao gimnazijski profesor u Varaždinu, pa zatim u Zagrebu.

Otac Eugena Kvaternika bio je ugledni zagrebački gimnazijski profesor povijesti i latinskog jezika, a tu ljubav za hrvatsku povjesnicu prenio je ne samo sinu Eugenu već i njegovom nešto starijem školskom kolegi i budućem političkom vođi hrvatskog naroda Anti Sarčeviću.

Radio je kao gimnazijski profesor u Banjoj Luci, a poslije predavao francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

S druge strane, moj muž je, kao što znate, gimnazijski profesor fizike, ali on je i izvan škole lud za fizikom i skoro svake noći sanja Einsteina pa viče ' To, Alberte, to ' ili nešto tome slično.

Osim poznatih stvari Matić donosi nove, nepoznate činjenice i detalje iz Pavelićeva života, koje mu je povjerio njegov gimnazijski profesor, Pavelićev savjetnik i ispovjednik.

Službu je počeo kao gimnazijski profesor u Zadru i predavao je prirodopis (1867. - 1868.), a potom je bio asistent u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu i prvi profesor zoologije na Zagrebačkom sveučilištu.

U HPD-ovoj spomenici iz 1884 godine čitamo da je HPD-ov povjerenik u Karlovcu 1883. god. bio gimnazijski profesor Rudolf Krušnjak.

Radio je kao gimnazijski profesor latinskog i grčkog jezika a osnivao je i vodio đačke tamburaške sastave i zborove te u tamburaški sastav prvi uveo čelović (glazbalo altovske položine u F).

Po završenim sveučilišnim studijima radio je kao gimnazijski profesor na Gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu od 1909. do 1915. godine.

Potom u Parizu studira francusku književnost i kritiku, vraća se u zemlju te radi kao gimnazijski profesor u Varaždinu, Čupriji i Vinkovcima (1932./33.).

Završivši zagrebačku akademiju likovnih umjetnosti, Vojković je, s kraćim izbivanjem zbog posla u Puli i Mostaru, veći dio radnoga vijeka proveo u Varaždinu, gdje je radio kao kazališni scenograf i kostimograf te gimnazijski profesor.

Od 1945. do umirovljenja 1950. bio je gimnazijski profesor u Zagrebu.

Natjecanje u recitiranju pjesama Frana Galovića, pod nazivom Prizivamo Frana, koje je pred šest godina izmislio i pokrenuo đurđevački gimnazijski profesor Zdravko Seleš, pokazalo je da je s razlogom postalo dio Galovićeve jeseni, najveće podravske manifestacije kojim se odaje počast velikom podravskom pjesniku Franu Galoviću.

Tu je sliku o sebi i sam podržavao u javnosti, odnosno u medijima kojima je taj gimnazijski profesor koji je debitirao u zreli (ji) im godinama, postao iznimno zanimljiv; što kao kolumnist, što kao objekt " intervjua, ali i kao javna osoba koju se poziva i pita o raznoraznim stvarima, osobito ako su teme pomalo tabu ", kakvima se bavi u svojem književnom radu.

Djed Ivana Barbalića bio je gimnazijski profesor, otac direktor i profesor u Ekonomskoj školi, majka Danica radila je u računovodstvu Dječjeg vrtića, a Ivan je bio zaposlenik u Beobanci.

Badrova "), dr. Ignacije Gavran (" Dr. fra Bonifac Badrov - gimnazijski profesor "), Marijan Karaula (" Fra Bonifac Badrov - urednik Franjevaekog vjesnika ") i dr. Vitomir Slugia (" Ukroaeno sjeaanje na fra Bonifaca Badrova ").