Posebno značenje na području Malinske ima crkva Sv. Marije Magdalene u Portu koju su u XV. stoljeću Frankopani darovali glagoljašima, a oni su uz nju izgradili samostan.

No, oni se ne daju, nego su svojom aktivnošću i zaokupljenošću svoga župnika probudili nadu u budućnost, razbili monotoniju i mrtvilo, te su, zahvaljujući mnogima, postali povezani novim prometnicama sa svim našim središtima, a uradili su i mnogo toga što zadivljuje sve putnike namjernike kroz ovaj kraj, od čega ističemo dva spomenika: spomenik žrtvama ratova s Oltarom života i spomenik u čas glagoljašima, hrvatskim svećenicima koji su njegovali hrvatsko pismo, jezik, kulturu i ostalo, a bilo ih je i iz Vinice.

Aleja glagoljaša, spomen-obilježje glagoljašima i glagoljaštvu, postavljeno uz odvojak ceste od Roča do Huma u dužini od 7 km.

Hrvatskim se glagoljašima naime stalno spočitavalo da nisu dovoljno odani Rimskoj crkvi, a sve zato što u liturgiji nisu rabili latinski nego crkvenoslavenski jezik i pismo svetoga Ćirila.

Kad već fra Andrija i don Slavko nisu našli prigodu za razgovor ugodni na temu citiranog referata, čini se da je organizator mogao povuć (ne) diplomatski potez pa pozvat i don Slavka da proglagolja nešto o glagoljašima u Imotskoj krajini, što je, čini se, čak bliže okviru Šimundićeva rada i Šimundićevih dana.

Nizu skulptura dodana je i 35, posvetna skulptura, posvećena glagoljici i glagoljašima.

U našoj zemlji se pojavila posebna klasa svećenika, pogotovo uz Jadransko more, koje su nazivali glagoljašima ili popovima glagoljašima.

Program nosi naslov " Na Moste pod Blzeton " prema istoimenoj Črnjinoj pjesmi koju je on, na svojoj žminjskoj čakavici, napisao i posvetio istarskim glagoljašima i oštariji Most u Buzetu.

Tek 1964. g. župa i preostalo samostansko krilo samostana bivaju vraćeni franjevcima-glagoljašima.

Ovi hrastovi su u blizini župne crkve Male Gospe i spomenika u čast glagoljašima i drugim umnicima koji su stvarali i gradili Vinicu.

Pokraj njih su prolazila pokoljenja Viničana i nose ih mnogi u svojim mislima, pa kada iskaču iz dobroga i zdravoga zajedništva, obiteljskoga, društvenoga, crkvenoga, bilo kojega i kakvoga, onda se sjete ovih hrastova i njihove zajedničke povezanosti u korijenu, što su im se divili kada su ulazili u crkveno dvorište, a danas ukrašenom spomenikom glagoljičkim slovesima u čast glagoljašima kroz koji također slobodno propuhuju vjetrovi ne ostavljajući na njemu niti na njima, njihovim brončanim likovima, ikakvih tragova niti udaraca niti krvavih rana, jer su utemeljeni na stijeni i od stijenja su, a dok su bili u životu, bilo im je teško jer su ih udarale ljudske oči i zapuhivale zle usne i rigali na njih zli jezici kao zmijski u to davno otomansko doba.

Osvrnula se i na hrvatskoglagoljske biblijske tekstove (1986; 1998.); objavila je i članak o djelima Matije Divkovića u glagoljskim rukopisima 17. i 18. stoljeća (1982.). kao trećega pisma hrvatske srednjovjekovne književnosti, te o dobrome poznavanju hrvatske ćirilice (bosančice) među hrvatskim glagoljašima (Ćirilica u glagoljskim rukopisima, 1985; Ćirilica i glagoljaši, 1987; Prožimanje glagoljice i ćirilice na hrvatskom prostoru, 2000.).

U večernjim satima prvog dana knjigu fra Petra Runje Prema izvorima II. (Rasprave i članci o hrvatskim franjevcima trećoredcima glagoljašima) predstavili su recenzenti prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol i dr. sc. Ivan Botica te urednik i priređivač dr. sc. Tomislav Galović.

CD je realiziran kao zvučni prilog izložbi o glagoljašima i njihovoj tradiciji postavljenoj u knjižnici Sveučilišta Trinity u Dublinu.

Danas, s početkom u 16 sati na programu u Vrani su mnogobrojne srednjovjekovne radionice s obrtnicima, glagoljašima, streličarima, srednjovjekovnim specijalitetima i mnogim drugim zanimljivostima, a predstavit će se i plesna skupina s konjima - Winx of Guardian.

Za te podatke smo naročito zahvalni našim svećenicima-glagoljašima koji su istraživali brojne glagoljske knjige i listine po otočnim župama i nadbiskupijskim pismohranama u Zadru.

Slavensko bogoslužje i njegovo glagoljsko pismo dugo prate razna ograničenja i papinske zabrane da bi se na kraju rimska kurija pomirila s glagoljašima.

Potporu koja je Baromiću i drugim glagoljašima bila potrebna, mogao je dati samo grad u kojem je glagoljica u službenoj uporabi i u kojem je glagoljaški kulturni krug zainteresiran za jedan takav pothvat, ali i materijalno u mogućnosti financirati ga.

Zahvaljujući njihovoj okretnosti i snalažljivosti te znanju, posjetitelji dobivaju prve informacije o svećenicima glagoljašima, koji su započeli graditi prve stambene prostore i obrađivati zemlju, na simpatičan način prepričavaju zgode iz života zajednice tijekom višestoljetne povijesti i prenose posjetiteljima dio svoje ljubavi prema tome svetom mjestu bračke prošlosti.

Zna se, da su imotski franjevci oko g. 1690. opet boravili na svom otočiću kod Prološca. [ 72 ] Dok su se oni tada, čini se, više držali pripoljskih sela u kojima je zacijelo bio veći broj povratnika i možda novih doseljenika, brigu za krševita i vjerojatno slabije napučena sela: Opanke, Lovreć i Studence prepustili su susjednim radobiljskim glagoljašima, kojima su, kako je već spomenuto, od davnina pripadala sela Grabovac, Cista, Dobranje i Svib Veliki.

Oni su najprije bili počašćeni svježim i hladnim napitcima u Župnome dvoru, a potom su predvođeni don Ilijom Drmićem razgledali sve crkvene objekte, gdje ima je posebno skrenuta pozornost na ljepotu i likovnu razigranost crkvenih vitraja Ante Čule iz Bukove Gore, zatim na spomenik u čast glagoljašima iz Vinice koji će ovih dana dobiti svoje medaljone u bronci, te na na bivši župni dvor koji je prije toga bio turska kula u kojoj je barem povremeno boravila ona glasovita Hasanaginica o kojoj je ispjevana najljepša hrvatska balada prevedena na 160 svjetskih jezika.

Novi makarski biskup Petar Kačić u svojim izvještajima Svetoj Stolici iz godine 1650. i 1658. naglašava, da su imotski franjevci zbog zaštite pružene obiteljima uglednih Turaka u času opasnosti početkom rata uživali povjerenje i zaštitu turskih vlasti i smjeli se posvuda slobodno kretati. [ 28 ] Vjerojatno je, da su se tada slično odnosili i prema glagoljašima u Zagvozdu, jer za njih nije bila važna razlika među raznim vrstama katoličkih svećenika nego da li su im se čime zamjerili ili zbog nečega postali sumnjvi, što naročito vrijedi za ratne prilike.

Treći redoviti biskup obnovljene makarske biskupije Imoćanin Marijan Lišnjić (1664. 1686.) neko je vrijeme stanovao u Podgori s tamošnjim glagoljašima, a za svoga generalnog vikara bio je izabrao don Petra iz Zagvozda. [ 32 ] Tom zagvoškom, očito vrlo uglednom, glagoljašu nije navedeno prezime.

Predstavio je Viničanima i tek izišli roman Rođaci od Mate Krajine koji govori o popima glagoljašima na području župe Vinica i tadašnjim prilikama, koje se bitno ne razlikuju od ovih današnjih.

Ni došal na ovu skupšćinu poslidnu, jer je ona (j) da (n) nike nemoćnike komonika [ = pričestio ] i dicu krstija. " Marko Mišerda, Osamnaest dokumenata o poljičkim glagoljašima (1613 1652), Croatica christiana periodica 4 (1980) br. 5 str. 97. U izvještaju o franjevačkoj bosanskoj provinciji iz g. 1623. " Zista " je ubrojena u franjevačke župe (Propagandin arhiv Rim, SOCG vol. 262 fol. 14 r), što ostali izvori isključuju.

Spomenuo je i podatak kao je sakralna baština Lastve ostala sačuvana zahvaljujući glagoljašima te da ovo selo nije bilo pokoreno od strane Turaka, a početak gubljenja Boke započinje 1918. godine.

Učenici su naučili uglatu glagoljicu, slušali predavanja o pisanju glagoljskih liturgijskih knjiga (misali, brevijari), o pisarima glagoljašima, o pripremama za tisak prve hrvatske tiskane knjige glagoljskog Misala iz 1483. godine.

2. Glagoljaši i Blaž Baromić (Vrbnik, poslije 1440. Senj, poslije 1505.) Nedavno je jedan naš kulturni djelatnik napisao da se na polju kulture još nismo odužili popovima glagoljašima.

Za ovu zgodu bit će izloženi iz Župnoga muzeja raznovrsni predmeti koji su služili ovdašnjem narodu za stjecanje životnih dobara, a na spomeniku u čast glagoljašima bit će postavljene slike sa Slikarske kolonije u Vinici koja je održana od 11. do 13. svibnja 2012.

Toga istoga dana bilo je govora na Radio Vatikanu i kasnije u nekoliko repriza o tome događaju u našoj župi pod naslovom: U Vinici spomenik u čast glagoljašima i glagoljici