Zbog drugačijih socioloških i kulturoloških uvjeta od otočkih, tu se glagoljaško pjevanje razvilo skromnije i na živom govornom hrvatskom jeziku šćavetu, u ovisnosti o svjetovnom folklornom glazbenom izrazu tog kraja.

Glagoljaško pjevanje u Radovinu je jednako folklornom izričaju.

U Radovinu je glagoljaško pjevanje živo, bogato, izvode ga sa zanosom jer ga smatraju svojim, i te tekstove rekao je Marijan, istaknuvši da obje Monografije mlađim generacijama i svijetu predstavljaju hrvatski kulturni identitet. Mali narodi nisu značajni u političkom i ekonomskom smislu, no glede kulture i identiteta smo ravnopravni i s najvećim narodima na svijetu.

Revitalizirao je župski mješoviti pjevački zbor Krista Kralja u Selcima (1996.) s kojim je snimio kompletno glagoljaško pjevanje mjesta, predstavivši ga na trostrukom nosaču zvuka Ispovid ' te se (2008.).

Krk je bio jako glagoljaško središte i glagoljica se koristila sve do kraja 19. stoljeća.

Vodimo Vas u glagoljaško središte sjeverne Istre.

Posebno ga je zanimala tradicija liturgije na staroslavenskom jeziku i glagoljaško pisma kao kulturni identitet i specifikum ovih krajeva.

Murtersko glagoljaško pjevanje doprinos je hrvatskom kulturnom povijesnom fenomenu glagoljaštva u Hrvata.

Kao i u drugim mjestima uz hrvatsku obalu, i na Ižu se tijekom stoljeća razvilo i autohtono crkveno glagoljaško pjevanje, koje se prenosilo s koljena na koljeno u usmenoj predaji, a obiluje tonovima domaće folklorne glazbene tradicije.

Glagoljaško se pjevanje očuvalo i danas se izvodi više puta kroz godinu na velike blagdane.

Monografija« Murtersko glagoljaško pjevanje »djelo je koje je sabralo na jednom mjestu notne, a jednako i tako tonske zapise murteskih napjeva, kazao je autor fra Izak Špralja.

Murtersko glagoljaško pjevanje je tipično glagoljaško pjevanje sa tipičnim oznakama murterskog govora, naglaska i pjeva, kazao je o.

Uslijedila su i četiri predavanja: dr. fra Izaka Špralje Pjevanje zadarskog kruga, Karmen Kevereski-Niković Mala glagoljaška akademija Juri Žakan Roč, mr. Livija Marijana Glagoljaško pjevanje u Zadarskoj nadbiskupiji, dr. Pavla Kere Glagoljaš don Vladislav Cvitanović te dr. Kristijana Jurana i mr. Filipa Đinđića Glagoljaške matične knjige župe sv. Filip i Jakov.

Franjevačko glagoljaško crkveno pje vanje ovdje je predstavljeno na doista uzor noj stručnoj i znanstvenoj razini, a opet i kao spoj raznovrsnih štiva i notnih zapisa, po svećenih i upućenih najširoj publici.

Multimediji Vodice, Šepurina, Stankovci, Zaton dosadašnja su izdanja Udruge u nizu Glagoljaško pučko crkveno pjevanje u Šibenskoj biskupiji.

Vrbnik, taj frankopanski grad koji se razvio rano u jako glagoljaško središte, 1100. godine (Dobroslavljeve isprave) zove se Verbnik, iako mu je zacijelo prvotni oblik Vrbno, što je vidljivo i u današnjem ktetiku: vrbanski (Vrbansko polje).

Špralja osnovao i dugi niz godina vodio, da bi što efikasnije popularizirao glagoljaško pjevanje koje je još uvijek nedovoljno poznato široj javnosti.

Rafael Levaković je 1635. g. objavio glagoljaško izdanje Ispravnik za erei ispovidnici i za pokornih.

Potrebno je naglasiti da je glagoljaško pučko crkveno pjevanje utemeljeno na višestoljetnoj praksi pjevanja na hrvatskom narodnom jeziku.

Popularni termin za ovu vrstu glazbe je glagoljaško pjevanje, a mi kako bi istakli i pojam pučki, koji se danas u svakidašnjoj praksi pučkih pjevača kudikamo više upotrebljava, koristimo u našim izdanjima pojam glagoljaško pučko crkveno pjevanje.

« Bašćina je izdala dva samostalna CD-a (božićni« U se vrime godišća »i« Glagoljaško pjevanje », te organizirala koncert, snimanje i izdavanje CD-a« Duhovna zborska glazba »A.

Nazor je svoja istraživanja postupno proširila i na druga djela glagoljaške Senjske tiskare, ali usporedno i na izdanja Riječke tiskare, pa i na cijelo glagoljaško tiskarstvo.

Vilim Grbac upoznao s poviješ? u Kolegija koji je nekad bio veoma plodno sjemenište u kojem su se odgojili mnogi hrvatski sve? enici, te Beram važno glagoljaško središte Istre gdje su razgledali šesto godina stare freske u crkvici Sv. Marije na beramskom groblju a s poviješ? u mjesta upoznao ih je mr. Ilija Jakovljevi?, kancelar Pore? ko-pulske biskupije koji je u Pore? u u Eufrazijevoj bazilici predvodio koncelebrirano misno slavlje.Nakon sv. mise hodo? asnike je pozdravio pore? ko-pulski biskup mons. Ivan Milovan.

Premda se glagoljica više ne koristi i pala je u zaborav, mladi su ponosni što su djeca svoga kraja u kojem se glagoljalo, čemu je svjedok staro glagoljaško sjemenište na Priku.

Tikulin također govori da je Šimun Kožičić Zadranin (ili Benja; oko 1460. - 1536.) u svojoj glagoljaškoj knjizi Knjižice od žitja rimskih arhireov i cesaro, tiskanoj u Rijeci 1531., rabio glagoljaško slovo jus u značenju broja 5000 (na stranici 3, redak 5 odozdo):

Tako je crkva na Priku u Omišu, gdje je bilo glagoljaško sjemenište, a sagrađena je u 10. stoljeću, jedina crkva koja se spominje kao najranija glagoljaška, za koju su nedavno rekli da je ljeti pokušavaju oživjeti kulturnim priredbama, jer je i ona utonula u smeće i uništenje jer kao da nema osjećaja za neke stvari.

Taj samostan s vremenom je postao jako glagoljaško središte te se čini daje upravo s Ćokovca 1346. otišlo u Prag nekoliko benediktinaca glagoljaša da tamo budu učitelji glagoljice i obnovitelji slavenskoga bogoslužja [ 4 ].

Glagoljica, glagoljaško bogoslužje i pjevanje jest osobita i autohtona sastavnica hrvatskog kulturnog identiteta a njezina posebnost na europskoj kulturnoj razini leži u činjenici da su jedino Hrvati uz Jadransku obalu stoljećima imali jedinstvenu povlasticu vršiti rimski obred ne na latinskom već na staroslavenskom jeziku.

Kao i drugdje u Dalmaciji, u tradicijsko glagoljaško pjevanje na crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije već potkraj 14. i u 15. stoljeća ulaze i pjevani tekstovi na tadašnjem hrvatskom jeziku.

Poseban interes i naglasak polaže na stariju hrvatsku kulturnoglazbenu baštinu i glagoljaško pjevanje iz čega redovito objavljuje stručne i znanstvene radove.