Prof. Livio Marijan i dr. Dragan Nimac, autori Monografije župe Gospe od Zdravlja u Radovinu, na sto stranica donose presjek povijesnog razvoja glagoljaškog pjevanja u tom trusnom području Ravnih kotara gdje se život jedva normalizirao u 18. st. i počeo ispočetka nakon odlaska Turaka, osobito od vremena uspostave mira između Venecije i Turaka, kad se u zadarskom zaleđu organiziraju naselja i župe te stabilizira život.

Glazba koju pjeva Katarina Livljanić inspirirana je gregorijanskim, beneventanskim i glagoljaškim izvorima iz srednjovjekovne Dalmacije, kao i proučavanjem tradicije pučkoga glagoljaškog pjevanja.

U Crkvi sv. Dominika u petak je izveden koncert glagoljaškog pjevanja pod nazivom " Ispovidite se ", Zbora crkve Krista Kralja iz Selaca...

Bilo da se radi o nazočnosti glagoljice kao pisma u javnosti, bilo o učenju glagoljice u školama i na fakultetima, bilo o poznavanju obimne i vrijedne arhivske građe, bilo o stanju crkvenog glagoljaškog pjevanja po našim crkvama, taj izuzetan i nadasve autentičan element hrvatske kulture još uvijek traži svoje pravo mjesto, te se nedovoljno njeguje i vrednuje.

U Crkvi sv. Dominika Zbor crkve Krista Kralja iz Selaca na Braču pod vodstvom dirigenta Siniše Vukovića u petak 3. travnja izveo je koncert glagoljaškog pjevanja pod nazivom " Ispovidte se ", što je naziv i njihova nosača zvuka u izdanju nakladne kuće Verbum koji su tom prigodom predstavili splitskoj publici, a uz njih su nastupili i gosti klapa Serpentina te muški komorni pjevački zbor Chorus Spalatensis.

JAZU od 1980. objavljuje niz Spomenici glagoljaškog pjevanja.

To uključuje istarski melos i elemente glagoljaškog pjevanja, a u nadahnutoj se mašti velikog hrvatskog skladatelja pretvara u slijed zborskih, solističkih i instrumentalnih fragmenata sjajne zvukovnosti i posebnog, doista genijalnog ustrojstva i formalne usklađenosti.

Ukupan broj stranih gostiju je 170, a stranih državnika 61. Program je vrlo raznovrstan, od koncerta 2 Cellos, izvedbi mladih pjevača i opernih solista, ansambla Lado, glagoljaškog pjevanja i kastavskih zvončara.

Tako je gotovo svako mjesto razvilo svoju vlastitu tradiciju glagoljaškog pjevanja.

Naši napjevi imaju i različite utjecaje koralnog, crkvenog i glagoljaškog pjevanja, utjecaje talijanske i mediteranske melodije, utjecaje zabrđa i unutrašnjosti, ilirskog preporodnog razdoblja, suvremenih i popularnih pjesama.

Prošlogodišnji doga đ aj broj jedan sigurno je velebna glazbeno-likovna mapa Misa prema motivima pu č koga i glagoljaškog pjevanja Živka Klju č e (glazba) i Silve Radi ć Markovi ć (likovni radovi).

Arhetipnost glagoljaškog pjevanja dolazi tako u prvi plan, dok orgulje i udaraljke tek diskretno potcrtavaju primarno vokalnu fakturu.

Godine 1997. koncert je također u crkvi Sv. Katarine s pjevačima iz Salija priredio protekle godine preminuli akademik Jerko Bezić, najveći poznavatelj tradicije glagoljaškog pjevanja u Hrvata.

Kasnije, nakon 1950., on, gotovo kuriozno, inspiraciju crpi iz naoko dijametralno suprotnih svjetonazora: istovremeno piše skladbe religiozne tematike specifično hrvatskog katoličkog bogoslužja s tragovima i elementima glagoljaškog pjevanja (Osorski rekvijem, Pučka poljička misa, kantata Jubilate, niz manjih sakralnih djela) s monumentalnim djelima socijalističkog realizma (nadahnutih ideologijom i poetikom poslijeratne socijalističke revolucije i NOB-om, kao što su glazbeno poetsko djelo Pasija po srcu, poetsko-glazbena vizija Credo, 1943. ciklus pjesama na tekstove I.

Način artikulacije i predstavljanja sakupljene građe, u grafičkom i organizacijskom smislu, uzorno slijedi model koji je osamdesetih godina prošlog stoljeća sa skupinom autora i tehničkih suradnika, a u cilju suvremene objave glagoljaške pjevane tradicije hrvatskih regija (koja je u međuvremenu postala priznatim zaštićenim dijelom hrvatske nematerijalne kulturne baštine) osmislio pokojni akademik Jerko Bezić u sljedećim studijama: Stjepan Stepanov, Spomenici glagoljaškog pjevanja, Svezak I, Glagoljaško pjevanje u Poljicima kod Splita, (ur.

Jerko Bezić) Zagreb, JAZU, 1983, te: Gorana Doliner, Spomenici glagoljaškog pjevanja, sv. II, Glagoljaško pjevanje u Novom Vinodolskom, ur.

Jerko Bezić, HAZU, Zagreb, 1998. Artikulacija građe tek je tehnički moment koji povezuje tradicijsko crkveno franjevačko pjevanje Dalmacije i tradiciju glagoljaškog pjevanja.

U nedjelju u 20 sati na placu pred pavlinskim samostanom u Svetom Petru u Šumi održat će se peta " Maša po starinski ", smotra starocrkvenog, glagoljaškog pjevanja, najavio je na konferenciji za novinare Mario Bratulić, načelnik općine Sveti Petar u Šumi, koja u suradnji s Ministarstvom kulture, Županijom i Biskupijom organizira ovu smotru.

Drago mi je što sam doprinio očuvanju glagoljaškog pjevanja u Murteru, kazao je biskup Ivas.

Čuvar kaljske tradicije, promotori glagoljaškog pjevanja i izvornog folklora je KUD »Kualjske posestrine i pobratini«, predsjednica Mira Končurat.

Po akademiku Beziću glagoljaško pjevanje je sve ono pučko pjevanje što je u svojim počecima proizašlo iz liturgijskog pjevanja na staroslavenskom jeziku i crkvenoslavenskom hrvatske redakcije, postepeno se u toku razvoja oblikovalo u liturgijsko pjevanje zapadnog obreda na živom hrvatskom jeziku. BEZIĆ, J. (1973.), Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području.

Središnji dio knjige donosi povijesni razvoj glagoljaškog pjevanja u Velom Ižu, glazbenu i povijesnu analizu napjeva, te notne primjere.

Multimedij o glagoljaškom pjevanju Velog Iža po prvi puta donosi na vidjelo i dokumentira iznimno bogatu i vrijednu glazbenu baštinu glagoljaškog pjevanja, na staroslavenskom i živom hrvatskom jeziku (šćavetu) jedne dalmatinske otočke župe, gdje se među sačuvanim napjevima nalaze prastare melodije s podrijetlom još u srednjem vijeku, zatim melodije izrazito folklornog podrijetla iz18. st., te one podrijetlom iz dalmatinskih katedrala i novijeg višeglasnog akordskog pjevanja 19. i20. st.

Špralja i drugi, uložili su mnogo vremena i napora u proučavanju problematike glagoljaškog pjevanja.

Upravo su nam rubrike glagoljaških liturgijskih rukopisnih knjiga (poput Misala kneza Novaka iz 1368., te Hrvojeva misala iz 1403./1404.), koje sadrže upute za glazbenu izvedbu pojedinoga glagoljaškog napjeva, važan neposredni dokaz srednjovjekovne prezentnosti glagoljaškog pjevanja na hrvatskih prostorima.Za razliku od staroslavenskoga crkvenog pjevanja, glagoljaško pjevanje prenošeno stoljećima jedino usmenom predajom slijedi liturgiju zapadnoeuropskoga obreda.

Bio je to vrhunac svečanog programa koji je, pod redateljskom palicom Dore Ruždjak Podolski, Hrvatsku predstavio kao zemlju Nikole Tesle, Fausta Vrančića i kravate, dueta 2 Cellos, vrličkog kola i ojkalice iz Poljica, glagoljaškog pjevanja, Haustorovih djevojaka u ljetnim haljinama i jazza Tamare Obrovac.

U Velom Ižu, u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla, u predvečerje svetkovine, 14. kolovoza, održan je koncert starohrvatskog glagoljaškog pjevanja na kojem su svoje stare napjeve predstili Pučki crkveni pjevači iz Šepurina na otoku Prviću.

Iz njihova se pjevanja moglo uočiti kako je dalmatinska klapska pjesma potekla iz starohrvatskog crkvenog glagoljaškog pjevanja koje se još čuva u bronim otočkim i priobalnim mjestima šibenskog i splitskog kraja.

Školovao se u Zagrebu i Zadru, a u Ljubljani je studirao etnologiju i muzikologiju, koju je diplomirao 1956. Dok se u diplomskom radu bavio proučavanjem glazbenog kazališta u Zadru u 19. stoljeću, tema njegove doktorske disertacije bila je usmjerena prema istraživanju glagoljaškog pjevanja, što je postalo jednim od Bezićevih područja od posebnog interesa.

Voditelj društva, etnolog Livio Marijan, istraživao je folklornu baštinu sela i potaknuo mještane na obnovu nošnje, očuvanje glagoljaškog pjevanja, starinskog dvoglasa, pjevanja na bas i orcanja, te rekonstrukciju običaja božićnoga razdoblja.