Kao spomen na glagoljašku tradiciju Istre i Hrvatske, od Roča do Huma postavljena je Aleja glagoljaša, jedinstven spomenički kompleks, o kojem ću pisati u jednom od idućih postova. "

Misa je obnovljena pod vodstvom etnologa Livija Marijana a na temelju magnetofonskih snimaka pokojnog akademika Jerka Bezića koji je 1963. godine snimio glagoljašku misu u Turnju.

VELI IŽ - Na svetkovinu Uznesenja Marijina - Veliku Gospu, 15. kolovoza 2010., snimateljska ekipa Hrvatske radio-televizije snimala je glagoljašku misu i procesiju s Gospinim kipom u Velom Ižu, kao poseban prilog za međunarodni magazin« Alpe - Dunav - Jadran »koji se prikazuje u devet europskih zemalja.

U Velom Ižu je predvodio glagoljašku misu, dijelovi koje su se pjevali na staroslavenskom jeziku drevnim domaćim pučkim napjevima.

Nakon predstavljanja autora i njihova rada, povela se i rasprava o toj temi, te je tako ukazano i na bogatu glagoljašku prošlost na otocima Zadarske županije.

Lički su glagoljaši, s jedne strane, snažno obogaćivali glagoljašku djelatnost u krajevima u koje su stigli i pomagali da duhovna klima bude obilježena njihovom posebnošću, ali su, s druge strane, odnosili iz kulturnih žarišta kakvo je srednjovjekovni Zadar tadašnju opću naobrazbu i prenosili njezine vrednote u unutrašnjost.

Dubrovački festival rane glazbe svake godine predstavlja neki od dubrovačkih i hrvatskih ansambala i solista, pa su tako do sada nastupili Dubrovački simfonijski orkestar, Cappella Ragusina, Responsorium, te u svijetu proslavljene hrvatske glazbenice - mezzosopranistica Renata Pokupić i Katarina Livljanić, svjetski autoritet za glazbu srednjeg vijeka, posebice glagoljašku tradiciju.

U svečani zastor, kaže Trebotić, utkao je simboliku grada Rijeke i glagoljašku kulturu.

Kad se gleda Istra i područje iza Učke, to zajedništvo se najviše očitovalo kao crkveno zajedništvo, te kroz glagoljašku kulturu, školstvo, određene vjerske oblike (hodočašće na Trsat), neke važnije osobe iz povijesti (Juraj Dobrila i Božo Milanović).

Hrvatska obiluje glagoljaškom baštinom, a dio od toga ćemo pokazivati, predočavati pa i spomenuti: Baščansku ploču, Ročki abecedarij, Hrvojev misal, Misal po zakonu rimskoga dvora, Glagoljašku početnicu iz 1527 g. itd.

Da smo zavrijedjeli vodstvo koje će reći da svi mladi moraju prvo obići glagoljašku Istru, šibensku il ' splitsku katedralu, iločki samostan...

Vrijedi spomenuti da jedan od njegovih rukopisa, koji se čuva u Toursu u Francuskoj, spominje sljedeći popis hrvatskih biskupa koji rabe glagoljašku misu (vidi ovdje, dolje lijevo):

Evo nekoliko teza iz knjige Eduarda Kale " Hrvatski kulturni identitet " (1999): - Crkva krstjanska ima hrvatsku glagoljašku tradiciju - postali su " krivovjerni " da bi očuvali crkveno-slavensku liturgiju - na čelu Crkve krstjanske bili su hrvatski benediktinci - elementi dualizma u Bosnu su došli preko Dalmacije - ban Kulin dao je utočište patarenima koji su protjerani iz Splita i Trogira - rukopisi Crkve krstjanske iz XV. st. ne protive se načelno naučavanju Katoličke crkve - itd.

Uz Glagoljašku misu predviđeno je i izvođenje Hrvatskoga glagoljaškog rekvijema Igora Kuljerića.

Priredio je izdanje glagoljskog Misala i Obrednika te oživljavao hrvatsku glagoljašku baštinu.

To je izvan Rijeke (izuzevši staru glagoljašku tiskaru u Senjskoj Dragi), bila prva primorska tiskara koju su onda slijedile ostale: 1874. g. u Senju, 1877. g. u Bakru, te 1878. g. u Sušaku, kamo je preseljena tiskara iz Kraljevice.

Prije nego zborovi na placu izvedu pjesme koje su sačuvali od zaborava, u župnoj crkvi će u 19 sati župski zbor iz Radovina u Ravnim kotarima, sa svojim župnikom Srećkom Frkom Petešićem, izvesti glagoljašku misu.

Naravno da je svaki blok ' proviđen ' s jednim od slova (znakova) glagoljice, čime se ostvaruju i svojevrsna ' aleja glagoljice ', kao spomen na veliku srednjovjekovnu glagoljašku tradiciju u regiji Gackoj.

Nakon predstavljanja malo smo se zabavili uz glagoljašku radionicu koju su nam pripremile učenice iz ŽOG-a.

Uz pogranični govor, šćavsku besidu, albanskog jezika, oni su vjerojatno pripadali i našem jeziku, jer su se odmah po dolasku uključili u glagoljašku liturgiju, a i barska nadbiskupija je pripadala u 18 biskupija koje spadaju u jeronimski Ilirik, imaju povlasticu glagoljanja, otkriva Tikulin

Jezik temeljnih djela i spomenika pisanih glagoljicom, interferiranje hrvatskih narječja i staroslavenskoga jezika u glagoljičnim djelima, morfološke osobitosti glagoljičnih tekstova te razvoj glagoljice na području današnje Bosne i Hercegovine predmetom su niza rasprava što ih je u proteklih trideset godina napisao akademik Stjepan Damjanović, jedan od najcjenjenijih hrvatskih stručnjaka za hrvatsku glagoljašku baštinu.

- suradnju učenicima i profesorima Ugostiteljsko-turističke škole, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Milice Lukić preveli su glagoljašku kuharicu Gaštronomiju grišnoga fra Karla z Dubašnice, a potom kuhali i kušali zanimljiva jela poput Samostanske maneštre i Bakalara na glagoljaški način uz popratna predavanja (prof. dr. sc. Milovan Tatarin)

Glagoljaški kutak u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, opremljen je s preko četiristo knjiga i časopisa vezanih uz glagoljašku baštinu, dostupnih svakom zainteresiranom pojedincu ili skupini.

Tijekom dvadeset godina svoga postojanja Društvo je snažno utjecalo na oživljavanje interesa za glagoljicu i cjelokupnu glagoljašku baštinu/Od najstarijih kamenih natpisa iz ranoga srednjeg vijeka do posljednjega glagoljicom tiskanog Misala 1905., glagoljicom su se bilježile i dokumentirale sve važne pojave hrvatske društvene zbilje.

Istraživali su glagoljašku baštinu grada Zagreba i sudjelovali na radionicama izrade zagrebačkog glagoljičnog suvenira

Od četvrtka 4. travnja do subote 6. travnja 2013. godine, u Zagrebu se održala manifestacija " Otvorena vrata zagrebačke glagoljaške riznice " u organizaciji Društva prijatelja glagoljice, Zagrebačkih glagoljaša, OŠ Ivana Gorana Kovačića i Glagoljaškog središta " Frankopan " OŠ Frana Krste Frankopana, a tijekom koje su učenici brojnih osnovnih škola obišli brojne zagrebačke ustanove koje čuvaju glagoljične knjige i općenito glagoljašku baštinu, upoznali se s izvorima, dostignućima i značenjem hrvatske glagoljaške baštine te se kreativno izražavali u izradi zagrebačkoga glagoljičnoga suvenira koji je zadnjega dana i svečano odabran.

Uklopljen je u vrijeme, običaje, glagoljašku tradiciju.

Do siječnja 2013. održano ih je dvjesto tri, a na njima su govorili vodeći hrvatski i svjetski znanstvenici, profesori, političari, umjetnici, diplomati, crkveni velikodostojanstvenici, amateri zaljubljenici u glagoljašku baštinu, mladi.

Tijekom dvadeset godina svoga postojanja Društvo je snažno utjecalo na oživljavanje interesa za glagoljicu i cjelokupnu glagoljašku baštinu.

Vrijedi razgledati ostatke tornja i gradskih zidina, glagoljašku tiskaru, crkvu sv. Ante Padovanskog i najužu uličicu Klančić.