Prvi dio proslave 15. jubileja partnerstva između općina Pinkovac i Malinska održan je u srpnju ove godine na otoku Krku, kada je grupa od 60 ljudi iz Pinkovca bila na razmjeni u Hrvatskoj, upoznavši ondje kulturno - povijesne znamenitosti Krka od glagoljaštva do suvremene kulturne produkcije prikazane na ljetnim festivalima.

Za znanstveni je i stručni rad na području hrvatske povijesti i umjetnosti, kulture, a posebno glagoljaštva dobio brojna priznanja i nagrade.

Knjiga je namijenjena popularizaciji glagoljskog pisma - sadržava njegove prikaze, pregled najvažnijih rukopisnih i tiskanih tekstova, popis tiskara, zemljovide širenja glagoljaštva, osvrt na značaj glagoljice te naputke kako je naučiti čitati i pisati.

Ovo je već druga godina MMS festivala (Moć Mitova Staroslavenskih) koji je iz prošlogodišnjeg, isključivo glazbenog, prerastao u festival koji će osim glazbenog dijela na velikom open air festivalu ponuditi niz likovnih te literarnih radionica, škola glagoljice, predavanja na temu staroslavenske mitologije, glagoljaštva, niz performansa, izložbi, pa čak i tematsku modnu reviju.

U obrazloženju prijedloga da se Benjino ime uključi u jedinstveni Fond imena koji predstavlja temelj za određivanje imena ulica i trgova stoji kako je svojom nakladničkom i tiskarskom djelatnošću Kožičić je učinio Rijeku duhovnom metropolom hrvatskog glagoljaštva 16. stoljeća, te je predstavio kao razvijenu kulturnu sredinu središte ranog europskog tiskarstva i nakladništva.

Murtersko glagoljaško pjevanje doprinos je hrvatskom kulturnom povijesnom fenomenu glagoljaštva u Hrvata.

Otad je Ćokovac kroz nekoliko stoljeća bio centar glagoljaštva i rasadište narodne pismenosti i kulture.

Špralje i izvorima glagoljaštva na Dugom otoku.

Ta nam činjenica nalaže zaključak da je Lika u to doba bila središtem glagoljaštva i da je bila bogatiji kraj nego što je to od tragedije na Krbavskom polju.

Od kraja XII. st. jezgru hrvatskoga glagoljaštva predstavlja prostor zapadno od linije Krka-Vrbas, gdje će ovaj segment hrvatske kulture i doživjeti svoj klimaks.

Jedan od tih zaljubljenika, poznavatelja i tumača Istre kakva je nekada bila i kakva je danas je i Hari Vidović, stanovnik Roča - srca glagoljaša i glagoljaštva tog čarobnog poluotoka, polazišta za njegovu slikarsku avanturu, koja se intenzivirala upravo posljednjih nekoliko godina.

Zadarsko područje smatra se kolijevkom glagoljaštva u Hrvatskoj, a kako do sada nije bilo nikakvog sustavnog rada na proučavanju glagoljske baštine, a posebno prenošenja znanja na mlađe, osnivanje ove udruge bila je nužnost, kazala je Deković

Sudjelovao je s izlaganjima na pedesetak znanstvenih skupova u domovini i inozemstvu, osobito s temama iz povijesti hrvatskoga glagoljaštva, dalmatinskih biskupija i crkvenoga školstva.

Akademkinja Anica Nazor, filologinja, paleoslavistica, paleokroatistica, već je desetljećima jedan od najznačajnijih istraživača hrvatskoga glagoljaštva, te, zasigurno, najbolji poznavatelj glagoljske tiskane knjige: inkunabulâ i starih izdanja glagoljaške Senjske (1494. - 1508.) i Riječke tiskare (1530. - 1531.), kao i cijeloga glagoljaškoga tiskarstva.

Kompleks glagoljaštva s njegovom glazbenom dimenzijom svakako je pojava od posebna interesa i jasne povijesne važnosti za hrvatsku glazbenu kulturu, kako unutar nje same tako i u pogledu silnica koje nas iz nje i u nju kulturološki vode nadaleko i prostorno i vremenski.

Projekt Enciklopedija hrvatskoga glagoljaštva uključuje dva projektna zadatka.

Danas je ta riznica hrvatskoga glagoljaštva smještena u dva zasebna »župna kovčega«, a njihova najveća dragocjenost su oni koji ih čuvaju i ne napuštaju: ljudi sa školja.

U Samostanu sv. Franje Asiškoga u Krku od 13. do 14. ožujka 2012. godine fra Kristijan Kuhar, franjevac trećoredac i djelatnik Staroslavenskog instituta u Zagrebu, održao je i drugi seminarski ciklus (prvi je bio u siječnju)« Škole glagoljaštva »za novake Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša i novake iz Karmelićanskog samostana BDM od gore Karmela.

Škola glagoljaštva za novicijate u Krku - Drugi dio

O Dobrinju kao tadašnjem središtu glagoljaštva svjedoči niz dokumenata i glagoljaških natpisa.

Nema sumnje da će Dekovićeva monografija strukovnjacima i ljubiteljima glagoljaštva biti iznimno zanimljiva i kao dosad najpotpuniji tiskani katalog riječkoga glagoljaškog inventara što ga je autor vrsno identificirao, rekonstruirao i opisao.

Surađuje na projektu Enciklopedije hrvatskoga glagoljaštva (voditelj: akademik Stjepan Damjanović) i Općeslavenskoga lingvističkog atlasa (voditelj: akademik Petar Šimunović).

Motivi ovogodišnjih radova povezani su s Domovinskim ratom na razne načine (od golubice koja simbolizira mir i slobodu do glagoljaštva koje predstavlja našu kulturno-povijesnu baštinu), a svaki od njih daje snažan akcent koji vas vraća drevnim korijenima, u slavnu hrvatsku prošlost.

Tu prazninu u kulturnoj ponudi grada, u čijim se suvenirnicama od sakralnih motiva nalazi samo crkva sv. Donata, obogatit će Laudato; ne s primarnim ciljem trgovine, nego promocije zadarske sakralne baštine, likova svetaca i drugih dijelova bogate prošlosti mjesne Crkve, poput glagoljaštva.

Općinsko središte, Dobrinj, tek se u najnovije vrijeme pokušava afirmirati kao centar kulturnoga turizma općine na bazi bogate kulturno-povijesne baštine (ambijentalna jezgra srednjovjekovnoga kaštela, središte glagoljaštva, folklor, izložbe).

Drugo podrazdoblje, koje obuhvaća 14., 15. i prvu polovicu 16. st., zove se često i " zlatno doba " hrvatskoga glagoljaštva.

Mons. Marin Barišić: Uvodna riječ splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita Damir Boras: Prikaz roda Kalogjera Franko Oreb: Neke crtice iz života biskupa Marka Kalogjere s kratkim osvrtom na Blato njegova vremena Željko Brguljan: Biskup Marko Kalogjera i Boka Valentin Miklobušec: Isusovci i biskup Marko Kalogjera Hrvojka Mihanović-Salopek: Doprinos biskupa Marka Kalogjere očuvanju glagoljaštva i djelovanje glagoljaškog sjemeništa u Priku Vinicije B.

Biogradsko područje postaje jezgra glagoljaštva, među najsnažnijim područjima glagoljaštva.

Razgled romaničke crkve Sv. Lucije u kojoj je pronađena Bašćanska ploča (1100. god). najvrjedniji spomenik glagoljaštva, te kratak sat povijesti.

Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana na Čokovcu kod Tkona - osim crkvene djelatnosti slavi se i kao oaza narodne pismenosti (središte glagoljaštva - starohrvatskog narječja i pisma).