Zaštićene su i morske kornjače u Jadranu, sve tri vrste: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas, na fotografiji desno) i kornjača " mekanog " kožastog oklopa, sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea).

Glavata želva najčešća je morska kornjača u Jadranskom i Sredozemnom moru.

Djelatnici stručne službe Javne ustanove Nacionalni park Brijuni su u utorak 30. listopada, u suradnji sa Centrom za oporavak morskih kornjača Aquarium Pula i Veterinarskom stanicom Pula, pustili u more Brionka, kornjaču vrste glavata želva koju su početkom ljeta djelatnici Nacionalnog parka pronašli u iznimno lošem stanju u uvali Vranjak na Velikom Brijunu.

Prethodo se u tom istom bazenu oporavljala glavata želva Kiki, kornjača sa poteškoćama sa zaranjanjem i ostajanjem na dnu mora.

Mjere zaštite vodozemaca i gmazova, od kojih su na području Općine Malinska - Dubašnica prisutne slijedeće strogo zaštićene vrste: gatalinka, glavata želva, barska kornjača, kopnena kornjača, planinski žutokrug i crvenkapica, obuhvaćaju očuvanje staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na travnjačka, vlažna i vodena staništa.

Malena glavata želva slijedi svoje pretke, na jednom od najčudesnijih putovanja u svijetu prirode.

Glavata želva pronađena je u lipnju 2009. godine na otoku Bodulaš kod rta Kamenjak u jako lošem stanju, a ime je dobila po dječaku koji ju je pronašao.

Glavata želva (Caretta caretta) može narasti preko 1 metra u dužinu i može težiti preko 120 kilograma.

Tijekom istraživanja zabilježena su opažanja brojnih vrsta kao što su dobri dupin, glavati dupin, prugasti dupin, Cuvierov kljunasti kit, veliki kit, golub uhan, glavata želva, modrulj itd.

Glavata želva. (Pogledajte postove o puštanju želvi u more kod Jasne) Na putu prema površini mora, na bi li izronila i udahnula, zaplela se u mrežu.

U Parku je dosad zabilježena samo jedna vrsta i to glavata želva, Caretta caretta.

Prve marke na temu morske faune Hrvatska je pošta izdala 1995. godine s prikazom dobrog dupina i morske kornjače-glavata želva.

Osim dupina zaštićeni su i: puž bačvaš, sedmopruga usminjača, kao i glavata želva.

Mom osobnom-potpisanom pužu bačvašu ni do koljena nije glavata želva (dakako, prstenovana), ali ja, kao pravi specimen sjeverne medvjedice, volim pokatkad pogledati i u tu stranu svijeta.

Najugroženiji gmaz je glavata želva, jedina vrsta morske kornjače kojoj je Jadran stalno prebivalište i čija se populacija nedavno počela pratiti satelitom.

Obzirom na stanje populacije u Sredozemnom moru, glavata želva (najčešća vrsta Jadrana) još je 1996. godine po IUCN (International Union of Conservation of Nature) listi dobila status ugrožene vrste (EN-endangered), a vrlo je vjerojatno da će se proglasiti i kritično ugroženom vrstom (CR-critically endangered).

Krajolik Saplunare, Blaca i Pinjevca proglašen je Rezervatom prirodnih rijetkosti 1965 g. zbog pješčanih plaža, morske kornjače glavata želva, stabala pinije i biljke žilj (primorski ljiljan).

Kako kažu u pitanju je glavata želva koja ide za malom plavom ribom, a kako je sada vrijeme od inćuna vjerojatno je prateći ih zalutala, a neki je brod oštetio svojom propelom.

Slučaj uginule životinje s liste ugrožene faune Jadrana nakon dojave o pronalasku po službenoj je dužnosti preuzela inspektorica zaštite prirode Vesna Daničić, no glavata želva (Chelonia midas) je nedugo potom jednostavno isparila iz povijesne luke.

- Svjesni smo da je kornjačevina vrijedan materijal, a glavata želva zaštićena vrsta koja se ne nalazi svaki dan.

Zahvaljujući suradnji između JUNP Brijuni i Centra za oporavak morskih kornjača u Aquariumu Pula, na rehabilitaciju u brijunski zoološki vrt stigla je prva morska kornjača, glavata želva Kiki.

Od morskih kornjača, u Jadranu je najčešća glavata želva koja se na našim prostorima hrani i prezimljuje, dok su ostale dvije vrste povremeni posjetioci.

U Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske iz 2006. godine, glavata želva ima status kritično ugrožene vrste, odnosno vrste kojoj prijeti izuzetno visok rizik od izumiranja u prirodi.

Od tri morske vrste kornjača, samo je glavata želva stalni stanovnik Jadrana, dok samopruga želva i sedmo...

Među najugroženijim ljepoticama Jadrana je i naša glavata želva (Caretta caretta), poznati svejed koji često obitava u plićim vodama Jadrana hraneći se bentičkim životinjama, odnosno životinjama koje žive na morskome dnu.

U ove hladne zimske dane i u moru je problem pronaći hranu, pa je pretpostavka kako je i ova glavata želva došla do Bošane upravo kako bi pronašla svoju omiljenu hranu, a to su ježevi, spužve, rakovi i mekušci.

Na južnoj obali otoka gnijezdi se iznimno ugrožena vrsta morske kornjače Glavata želva (Caretta caretta), stoga je od početka lipnja zabranjen pristup plaži, kako bi se osigurao opstanak ove vrste.

U Posedarju su tako naišli na morsku kornjaču poznatiju kao glavata želva.

Glavata želva je mesojed, a hrani se raznim vrstama morskih životinja: spužvama, meduzama, ježincima, mekušcima, školjkašima, rakovima i ribama.

Glavata želva također živi u toplim i umjereno toplim morima.