Predstavljamo Zvjezdana Ružića, mladog primorskog glazbenika, trenutno na studiju jazza na glazbenoj akademiji u Klagenfurtu.

Pred Lukom je trenutačno jako zahtjevno razdoblje, odnosno polaganje državne mature i prijamnog ispita za smjer gitare na Glazbenoj akademiji u Zagrebu koju namjerava upisati.

Od jeseni će započeti studij na Glazbenoj Akademiji Leopold Mozart Zentrum Sveučilišta u Augsburgu u Njemačkoj, u klasi profesora Takea Sata, gdje je prošle godine na prijemnom ispitu ostvario najbolji rezultat iz gitare.

Andrzej Białko (Kraków, 1959.) učio je klavir na Srednjoj glazbenoj školi, a 1973. godine počeo je učiti svirati orgulje, prvo privatno a zatim na Glazbenoj akademiji u Krakówu u klasi Joachima Grubicha.

Sevki Karayel rođen je 1976. u Istanbulu, klavir počinje učiti od pete godine, od 1990. do 1994. studira na Državnom konzervatoriju Sveučilišta u Istanbulu, između 1995. i 2002. studira na Glazbenoj akademiji u Freiburgu, a tijekom studiranja drži seminare o turskoj glazbi.

Po zanimanju je profesor engleskog jezika, a paralelno s tim stekla je i diplomu na glazbenoj akademiji Vladimir Pipkov u Sofiji.

Kao docent, profesor klavira i komorne glazbe, radila je na Glazbenoj akademiji u Kišinevu.

Rođen u Kini, školovan na Kraljevskoj glazbenoj akademiji u Londonu, Ning Feng se kao umjetnik zadivljujuće muzikalnosti i vrhunske tehnike brzo probio u samo središte violinističkog zvjezdanog neba.

Školovao se u Milanu na Glazbenoj akademiji Verdi gdje je diplomirao kompoziciju 1982. Nedugo po završetku studija počinje snimati albume, a devedesetih počinje skladati glazbu za film.

Da je riječ o materijalnoj potpori koja će im tijekom studija itekako dobro doći potvrdila je i mlada Eva Cigić, studentica prve godine instrumentalnog odsjeka flaute pri Glazbenoj akademiji u Zagrebu.

Talijanski dirigent Fabrizio Ventura 1979. godine završio je studij klavira na glazbenoj akademiji Licinio Refice u Frosinoneu.

Vesselin Stanev studirao je na Glazbenoj akademiji u Sofiji, na Moskovskom državnom konzervatoriju P.

Pred Petrom Klasanom, inače studentom na glazbenoj akademiji u Beču, međunarodno je natjecanje mladih pijanista u Danskoj koje se održava pod visokim pokroviteljstvom danskog princa Frederika.

Povratkom u Split radi kao profesor u Umjetničkoj i Glazbenoj školi te na Glazbenoj akademiji.

Autori tekstova profesionalci su u svojim strukama: tako o filmovima piše »holivudski producent«, o ekologiji nagrađivana novinarka s dugogodišnjim stažem u toj tematici, o glazbi profesor na glazbenoj akademiji...

Poslijediplomski studij nastavlja na glazbenoj akademiji Chigiana u Sieni, a završava s najboljim ocjenama i primitkom na festival Avignone.

Na prijemnom ispitu na glazbenoj akademiji kod istaknutih i strogih profesora pogađao sam od početka do kraja sve tonove.

Po završetku studija na Glazbenoj akademiji u Nici Prisca Benoît nastavlja školovanje na Glazbenoj akademiji u Parizu u klasi Jacquesa Rouviera (glasovir) i Jeana Mouilliera (komorna glazba).

Od 1991. Prisca Benoît je asistentica profesora Jacquesa Rouviera na Glazbenoj akademiji u Parizu.

Budući da sam u Splitu završila srednju glazbenu školu? smjer klavir i harfa bilo je logično da završim na glazbenoj akademiji, ali me u međuvremenu silno privukla kriminalistika.

Sven Buić diplomirao je kontrabas na Glazbenoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. J. Novosela.

Diplomirao klasične udaraljke na Glazbenoj akademiji Sveučilišta u Huddersfieldu (Engleska), a usavršavao se na Michigan State University, Kalifornijskom institutu za umjetnosti te Sveučilištu u Sjevernom Teksasu (University of North Texas) kod Ed Sopha.

Ivan Ivančan, doajen hrvatskog folklora, akademik Jerko Bezić, doktor muzikoloških znanosti i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. Branko Šegović, istaknuti etnokoreolog i koreograf iz Splita, dr. sc. Jelka Radauš Ribarić, dugogodišnja ravnateljica Etnološkog muzeja u Zagrebu, mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek, profesorica glazbe i etnomuzikologinja iz Zagreba, dr. sc. Naila Ceribašić, asistentica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, prof. Josip Forjan, ravnatelj Posudionice i radionice narodnih nošnji iz Zagreba, prof. Janja Juzbašić, etnologinja, kustosica u Gradskom muzeju u Županji, mr. sc. Ljubica Gligorević, kustosica etnologinja u Gradskom muzeju u Vinkovcima, prof. Vidoslav Bagur, istaknuti koreograf i istraživač folklora iz Metkovića, Ivan Ivančan ml., umjetnički voditelj Folklornog ansambla Hrvatske LADO iz Zagreba, prof. Siniša Leopold, predavač na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, Julije Njikoš, istaknuti glazbeni pedagog i melograf iz Zagreba, dr. sc. Enrih Merdić, umjetnički voditelj FA KUD-a Tena Đakovo i KUD-a Željezničar Osijek, prof. Zvonimir Toldi, kustos etnolog u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, mr. sc. Andrija Ivančan, etnolog i polonist, umjetnički voditelj Zagrebačkog folklornog ansambla dr. Ivana Ivančana, prof. Vlasta Šabić, kustosica etnologinja u Muzeju Slavonije u Osijeku, prof. Mihael Ferić, glazbeni pedagog iz Slavonskog Broda, Đuro Adamović, glazbeni pedagog i graditelj starih glazbala iz Pule, Duško Topić, umjetnički voditelj HKUD-a Valpovo 1905, Nenad Sudar, voditelj KUD-a Mladost iz Bizovca, Jadranka Petrik, folklorna pedagoginja iz Slavonskog Broda, Mato Kopić, folklorni pedagog iz Županje, Nikola Novosel, voditelj tamburaškog orkestra iz Slavonskog Broda, Damir Doležal, dipl. iur., umjetnički plesni voditelj HKUD-a Osijek 1862, Franjo Slavko Batorek, glazbeni pedagog iz Osijeka, Milan Rosić, umjetnički voditelj HKUD-a Kramarić iz Nove Gradiške, Cvija Grčević, voditeljica KUD-a Seljačka sloga u Prekopakri, don Zvonko Martić, istraživač plesne tradicije Hrvata u Bosni i Hercegovini, ing. Josip Vinkešević, etnokoreolog iz Đakova, prof. Slavica Moslavac, etnologinja iz Kutine, Domagoj Pavić, svirač tradicijskih glazbala iz Đakova, Stjepan Večković, svirač tradicijskih glazbala u ansamblu LADO, te Blanka Žakula, dipl. oec., folklorna pedagoginja iz Vinkovaca.

Terezija Cukrov je suosnivač i programski direktor glazbenog festivala Terra Magica, te predavac na Ljetnoj glazbenoj akademiji koja se već treću godinu održava u njenom rodnom Poreču.

Hudolinov rad na području izobrazbe i edukacije: - Predstojnik Katedre na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz neurologije, psihijatrije i kliničke psiholagije, - izobrazba specijalizanata iz neurologije i psihijatrije - Predstojnik Katedre na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz neurologije, psihijatrije i kliničke psiholagije, - izobrazba specijalizanata iz neurologije i psihijatrije, - redoviti honorarni profesor iz socijalne psihijatrije i liječenje glazbom na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, - profesor iz neurologije, psihijatrije i socijalne psihijatrije na Višoj školi socijalnih radnika, a kasnije na - Interfakultskom studiju socijalnog rada u Zagrebu, - honorarni profesor neurologije i psihijatrije na Višoj školi medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara u Zagrebu, - honorarni profesor socijalne psihijatrije i predstojnik Katedre na Višoj školi socijalnih radnika u Trstu (Italija) - predavač na Poslijediplomskom studiju specijalizacije liječnika opće med i cine pri školi " Andrija Š [ tampar " Medicinskog fakuleta u Zagrebu, - povremeni predavač na školi za specijalizaciju iz psihijatrije pri Psihijatrijskoj klinici u Trstu itd.

Imao je samo jednu sestru, Santinu Bornemissa koja je diplomirala na zagrebačkoj Glazbenoj akademiji, bila je jedna od najistaknutijih pijanistica i vlasnica privatne škole za učenje glazbe u Zagrebu.

Studirao je klasičnu i jazz gitaru na glazbenoj akademiji u Grazu.

Kako i ne bi, kad su među onih stotinu klinaca s početka priče svoj red na audiciju čekali i Luciano Batinić, danas afirmirani operni bas, Tanja Šimić, svjetski poznata operna pjevačica, Goran Đugum, profesor na zagrebačkoj Glazbenoj akademiji, Gordana Pavlić, Tanja Topić i Katija Divić, danas sve profesorice u osnovnim glazbenim školama.

Obrazovanje je nastavio kod međunarodno priznatih bugarskih pedagoga Konstantina i Julije Ganevi, potom u Austriji, na salcburškom Mozarteumu, gdje je usavršavao i solističko i komorno muziciranje, na Glazbenoj akademiji u Hannoveru, te na Sionskoj akademiji u Švicarskoj.

SERGEJ EVSEEV (violina) Glazbeni koleđ " Gnesin " završio je 1988. a 1993. godine magistrirao na Ruskoj glazbenoj akademiji u klasi prof. Miroslava Rusina.