Sve što je u bogatoj i više puta nagrađivanoj glazbenoj karijeri postigao, Glavinović je ostvario u rodnom Dubrovniku, ostavivši trajan biljeg u ovdašnjoj glazbenoj baštini.
Sve što je u bogatoj i više puta nagrađivanoj glazbenoj karijeri postigao, Glavinović je ostvario u rodnom Dubrovniku, ostavivši trajan biljeg u ovdašnjoj glazbenoj baštini.
Jednosatni koncert članova vokalnog ansambla Klek održan je pod dirigentskom palicom mr. Joška Ćalete a uključio je 16 skladbi koje se tradicionalno izvode diljem Hrvatske u Velikom tjednu i koje su zapisane u hrvatskoj glazbenoj baštini.
Ivan Matetić Ronjgov (1880. 1960.) inspiraciju za svoje stvaralaštvo pronalazio je u lokalnoj glazbenoj baštini, poput dvoglasnih sopela.
Zahvaljujući sretnoj koincidenciji, gosti će se imati priklike upoznati i s Tijardovićevim Splis ' kim akvarelom, popularnom operetom zasnovanom na dalmatinskoj folklornoj glazbenoj baštini u tolikoj mjeri da je čak i dobrom poznavaocu ponekad teško dokučiti da li je riječ o folkloru ili Tijardovićevoj interpetaciji.
Uz duhovne skladbe klasičnih i suvremenih, stranih i domaćih autora te neke poznate negro spiritual pjesme, veći je dio njihova programa pripao hrvatskoj glazbenoj baštini.
Nažalost, čini se da su sve više prepušteni vlastitome entuzijazmu i ljubavi prema neprocjenjivoj glazbenoj baštini.
Pjevne arije, melodiozni zborovi i međuigre na orguljama govore o kompaktnom djelu izraslom na otočko-dalmatinskoj glazbenoj baštini i suvremenom klasičnom suzvučju.
Bogati repertoar Zbora posvećen je duhovnoj glazbi u rasponu od gregorijanskog korala do djela suvremenih skladatelja, a osobitu pažnju poklanjamo hrvatskoj glazbenoj baštini.« Palma »je mješoviti pjevački zbor, uglavnom sastavljen od sadašnjih i bivših studenata Zagrebačkog sveučilišta, koji dolaze iz cijele Hrvatske, te broji osamdesetak članova.
Zbog tog jezikoslovnog aspekta, ali podjednako i zbog drugih pri loga koji prethode i tumače središnji, notni dio, ova će publikacija ostati zapamćena kao rijedak primjer uspješnoga interdiscipli narnog pristupa našoj tradicijskoj glazbenoj baštini.
Koncertom pod nazivom Djetešce nam se rodilo ogulinski vokalni umjetnici pod ravnanjem maestra mr. sc. Joška Ćalete izveli su niz božićnih skladbi iz bogate baštine hrvatskog naroda iz raznih hrvatskih regija koje su se kroz povijest sačuvale u glazbenoj baštini od Podravine preko središnje Hrvatske pa do Dalmacije.
Konačno, dr. Marija Riman s Filozofskog fakulteta u Rijeci daje jedan sažeti pregled Starozavjetnih tekstova u hrvatskoj glazbenoj baštini, s posebnim osvrtom na dugu i bogatu povijest uglazbljivanja psalama.
Njegov veliki opus i vrhunska kvaliteta djela, u kojima gotovo uvijek postoji bar zrno međimurskog melosa, ostavili su traga u svjetskoj glazbenoj baštini.
Martinjak osvrnuo se i na mladenačku glazbu u liturgiji koja se temelji na zabavnoj i rock-glazbi, te sjevernoameričkim stilovima glazbe, a ne na hrvatskoj glazbenoj baštini.
Neverinke, četvrerostruke pobjednice prestižnoga Festivala dalmatinskih klapa - Omiš, kako španjolskoj publici u Segovii, tako i višemilijunskom radijskom slušateljstvu u Europi i svijetu, predstavile su nisku hrvatskih glazbenih bisera, jedinstvenu u eurposkoj glazbenoj baštini našu klapsku pjesmu, izvorne dalmatinske narodne pjesme, u obradi i priredbi naših eminentnih stručnjaka i znalaca i klapske pjesme i klapskog pjevanja.
Primjer suprotan hrvatskom je Mađarska, u kojoj su mjerodavne ustanove glazbenoj baštini posvetile potrebnu skrb.
Akademkinja Koraljka Kos govorila je o značaju Dore Pejačević u hrvatskoj i svjetskoj glazbenoj baštini te Dorinim kontaktima sa slikarom Maksimilijanom Vankom.
Višelav Jaklin je obradio ulogu Christopha Bosserta i orgulja u Isusovačkoj crkvi, Ernest Fišer govorio je o ulozi mecena, a Zdenka Weber o hrvatskoj glazbenoj baštini na VBV-u s osvrtom na transkripcije i obrade Ennija Stipčevića.
Na život i djelo Dore Pejačević te njezin doprinos hrvatskoj i svjetskoj glazbenoj baštini, podsjetila je prof. Marina Kopri.
... glazbama svijeta, povijesti europske narodne glazbe, hrvatskoj glazbenoj baštini, estetici i identitetu glazbe, te kulturnoj antropolog iji.
Nakon Izraela i Č eške kao zemalja-partnera, ove je godine publika upoznala barokno stvaralaštvo Njema č ke, koja je dala i bitan barokni prilog svjetskoj glazbenoj baštini.
Manifestaciju kojom se želi spasiti violine u glazbenoj baštini Istre vodili su Vladimir Pernić i Mirjana Pavletić.
Evo nekoliko redaka podrške za sreću našim promotorima svega što je lijepo i vrijedno u glazbenoj baštini Lijepe naše.
Novi projekt ansambla, Tondalova vizija, izrastao je na hrvatskoj glazbenoj baštini, i prema riječima voditlejice Katarine Livljanić, »istražuje najarhaičnije slojeve hrvatske liturgijske glazbe«, suprotstavljajući, u kontekstu jedne suvremene scenske prezentacije »glagoljaško pjevanje, gregorijanski koral, latinsko višeglasje i stare prozne tekstove hrvatskog srednjovjekovlja«.
Pri svom repertoaru njeguje isključivo duhovnu glazbu u širokom rasponu od gregorijanskog korala do novovjekih sladbi, s posebnim akcentom na hrvatskoj glazbenoj baštini.
Pri tome, Orkestar HRM uvijek vodi računa i o hrvatskoj glazbenoj baštini, a osobito o dalmatinskom melosu uz kojega je neraskidivo vezan.
Nikša Bareza ujedno je redovit gost i drugih inozemnih koncertnih pozornica na kojima se, u suradnji s vodećim europskim orkestrima (Salzburg, Munchen, Frankfurt na Majni, Dusseldorf, Rotterdam, Milano i dr.), osobito zalaže za suvremenu glazbu, a poglavito posvećuje pozornost hrvatskoj glazbenoj baštini i novim ostvarajima domaćih skladatelja.
U Gradskoj knjižnici, u subotu, 1. lipnja u jedanaest sati bit će svečana promocija znanstveno obrazovnog, i turističko kulturološkog filma o štovanje Bogorodice u u crkveno-povijesnoj, povijesno-umjetničkoj, književnoj, etnološkoj, glazbenoj baštini na području Đakovačko-osječke
Svoj repertoar temelje na dalmatinskoj klapskoj pjesmi, te sjevernog primorja, ali njeguju ga i na crkvenoj glazbenoj baštini.
O kulturi se u GK-u pisalo često i izvan spomenute rubrike Kultura: godine 1985. u sklopu proslave europske godine glazbe poznati muzikolog Miho Demović imao je seriju napisa o hrvatskoj glazbenoj baštini, a krajem 80 - ih godina u kulturnoj rubrici mnogo je pisao Mirko Mihalj.
Mnogi stručnjaci, a i publika, s neskrivenim simpatijama svjedoče nastojanjima članova klape da pridonesu solinskoj i sveukupnoj hrvatskoj glazbenoj baštini.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com